Жидов

velo je do toga, da je bilanca našega rada u zadnje vrijeme pasivna. Vodstvo treba da šalje agitatore u sva mjesta, da ovi podstreknn mjesne organizacije, da ne smalakšu. Smatra, da je stavka za agitaciju i propagandu kudikamo preniska, te bi je valjalo barem potrostručiti, a onda će sigurno Savezu priteći veća sredstva. To je u nas tim važnije, jer moramo svoju organizaciju u pojedinim predjelima naše kraljevine tek da izgradimo. Ako ćemo tim putem poći, nestat će deficita. Konačno traži neka razjašnjenja glede Židova. * Dr. Ben a u-(Sarajevo) prigovara postavljenoj razmjeri glede prinosa za pojedina mjesta te traži da se rasporezivanje obavi po drugome ključu. Predlaže, da se budžet en bloc primi, a da se mjesne organizacije glede obračuna sporazume s centralom, koja će sigurno uvažiti sve opravdane prigovore. Dr. David A I k a 1 a y (Beograd) zagovara prihvat budžeta i naglašuje naročitu dužnost mjesnih organazacija, da namaknu Savezu potrebita sredstva. Tom prilikom preporuća, da se u buduće kod übiranja prinosa za Savez ne odredi jedna svota za sve članove mjesne organizacije, već da se prepusti mjesnoj organizaciji klasifikacija pojedinih članova. Uvjeren je, da bi taj sistem đonio Savezu mnogo veće prihode no sadašnji. Dr. Urb ac h (Zemun) traži, da se iznos za šekel povisi, jer ne odgovara iznosu, koji smo u mirno doba platili za šekel, tim više, što svi znamo da organizacija nužno treba sredstava. Glede zemaljskoga prinosa zagovara prijedlog dra. Alkalaya. POSLIJE PODNE. Nastavlja se proračunska debata. Dr. S i n g e r ne želi da demonstriramo našim zaključcima. Neka se zaključuje samo ono, što znamo, da će se doista moći ostvariti. Mi bi sigurno radosno pozdravali prcdlog g. dr. lsaka Alkalaya da se stavka budžeta za agitaciju i propagandu potrostruči. Ali tome na žalost nije tako. Mi nismo bili u stanju da dobijemo mnogo manji budžet, što smo ga postavili pa smo primorani zatražiti, da nam se osigura ono, što nam najnužnije treba. Intenziviranjem rada u samim mjesnim organizacijama ojačat će smisao za potrebe Saveza i priteći će Savezu znatnija sredstva i za propagandu. Konačno daje razjašnjenja glede Židova. Avram K o e n, (Beograd), traži, da se übiranje zemaljskog prinosa odijeli od šekelske akcije i da se ukine jednaka visina prinosa za Savez za sve članove mjesne organizacije, jer bi se na taj način moglo dobiti mnogo više prinosa za Savez. Ujedno zagovara, da se preostali deficit pokriva po mjesnim organizacijama. Jehuda Josef Bran da i s predlaže, da se deficit namakne tako, da svaka mjesna organizacija prema broju svojih članova preuzme namaknuće otpadajučeg djela.. Dr. Singer odlučno se tome protivi, jer prihvat toga predloga značio bi podjeljivanje premija za neispunjenje dužnosti. Želimo, da jednom učinimo reda u financijama Saveza, pa moramo iz razloga pravednosti tražiti, da svaka mjesna organizacija potpunoma izvrši svoje dužnosti. Blagajnik David Sp i t ze r u zaključnoj riječi reflektira na razne upite i prigovore. Ne može dijeliti nazor, da se makar uz cijenu kontrahiranja duga provede snažna agitacija. Ponovno izjavljuje, da će se nastojati što shodnije utrošiti svotu, koja je stavljena u budžet i razviti što veću agitaciju, a naročito u našim glasilima. Iznos za Šekel snižen je obzirom na svotu, koja se za isti übire u Cehoslovačkoj i u drugim zemljama, a koja ne iznaša više nego li šekel u tias. Prijedlog g. Koena ne može prihvatiti, jer je za nas nemoguć. Ponovno preporuća prihvat predloženog budžeta. Prelazi se na glasovanje, te se predloženi budžet jednoglasno prihvaća. Hugo Mah Ie r (Brod), izvješćuje u ime odbora Keren Hajesoda, da je posebna komisija ispitala knjige Keren Hajesoda, te ih je pronašla u najvećem redu. Odbor Keren Hajesoda saslušao je sa zadovoljstvom razlaganja upravitelja Keren Hajesoda, te predlaže, da Savezno Vijeće izrazj upravitelju Keren Hajesoda g. Šimi Spitzeru zapisničku hvalu. Šimo S p i tz e r zahvaljuje na izrazu povjerenja, ali mora da odbije hvalu, jer je sebi svijestan da je premalo uradjeno i da bi se mnogo više dalo postići.

■ Dr. S p i e g 1 e r (Brod) u ime kandidacijonoga odbora predlaže da se izabere za predsjednika Saveza cijonista Jugoslavije dr. Hugo Spitzer (Osijek). (Burno, dugotrajno odobravanje) a u BSavezni Odbor gg. dr. Aleksandar L i c h t. Lav S t e r n. Sitne Spitzer, dr. Alfred S i n g e r, David Spitzer, dr. Marko H p r n, Rihard Herz e r,dr. Beno S t e i n, dr. Hugo B a u e r, Albert Oztno, Dragutin Steiner (svi iz Zagreba), dr. Morfc L e vi, dr. Adolf Bena u, Albert A1 k a 1 a y A. D. L e vi (svi iz Sarajeva), dr. David A 1 k a I a y dr. Fridrich P o p s, dr. David A 1 b a 1 a, Avratn A z r i e 1 (svi iz Beograda), dr. Julije D o Ii a n y, (Karlovoselo), dr. Sigmund H a n d 1 e r, dr, S a 111 e r> VVilhelm L o c k e r, (svi iz Novog Sada), nadrabin Herman S c h w e i g e r, (Senta), dr. Eđmund F i s c Ii e r (Osijek), dr. Oskar S p i egler, (Brod), dr. Arnold Schon (Zemun), Hugo A d I e r (Požega), Vilko O r n s t e i n (Vinkovci). U reviztjonalni odbor izabrana su gospoda Josip Kraus, Žiga Neumann, Sitne Kroti (svi iz Zagreba) Avrant Kocu (Beograd), Bargiora B r a n d a i s (Novi Sad) Rudolf F u c li s (Brod). Predložena listina prihvaćena je per acclatnatibnem. Čitaju se prijedlozi Bite Cijena (Bitolj), da se u Južnu Srbiju odašalju agitacijom' govornici (španski), te se stavlja novome vodstvu u dužnost, da po mogućnosti uvaži taj prijedlog. Iza toga prihvaćen je prijedlog blagajnika Saveza cijonista, da svi oni, koji su skrivili, da se u pojedinim mjestima nije izvršio šekelski obračun, ne mogu, dok ne udovolje svojoj dužnosti, izabrati delegatima bilo koje konferencije, Vijeća ili kongresa. Dr. Licht saopćuje, da je gosp. dru. (j r o s sma nn u uspjelo, da sakupi od još dvojice za osnutak jugoslavenske farme u Palestini 180.000 dinara u gotovome novcu, a osim toga stoji na raspolaganje 8. banatskih kobila, 3 kola, 3 pluga, sva konjska orma i inventar (kose, vreće itd.) Konfeferencija izražaje dru. (jrossmannu zapisničku hvalu. Nakon ovog izvješća darbvala su nadalje za osnutak jugoslavenske farme gg. Steiner (Vukovar) 5000. dinara. Adolf Preis (Vinkovci) 5000. —, F u c h s i M ah I e r (Brod) 5000.—, dr. S p i e g 1 e r (Brod) 5000.—. dr. F r i m (Požega) 5000—, Hugo Ađler (Požega) 5000.—, Eugen Beri (Zagreb) 5000. 4 člana Radnoga Odbora (Zagreb) 20.000.Iza toga držao je g. dr. Sigmund Handler (Novi Sad) Kulturni referat. Kultura je jedinstveni pojam, koji se ne može dijeliti prema nacijonalnim osebinama u klase. Uobičajilo se, da se govori o njemačkoj, franceskoj, židovskoj kulturi, što je u najjačoj protimbi prema znanstvenom ustanovljenju, koje je danas prikvačeno u krugu učenjaka. Kultura je ono, sto je čovječanstvo činilo kao specifično čovječje, u protimbi prema svim drugim djelovanjima, koja su zajednička čovječanstvu sa svim drugim organizmima. Kultura je dakle ona raskrsnica, koja dijeli čovječanstvo od ostalih bića. Stoga je opseg kulture od sviju znanosti najograničeniji. Veći dio ljudskoga djelovanja vrši čovjek slično životinjama, i samo ono, što samo čovjek čini, je kultura. Ovu i podjelu raznih znanosti u izvjesne kategorije proveo je prije svega filozof Auguste Comte koje je djelo njemački učenjak Wilhelm Ostwald proveo u zaobljeni sistem. Govorimo danas o Comte—Oswaldovoj znanstvenoj piramidi, koja se prema gore završuje znanošću o kulturi, o kulturologiji. Ona je najviša znanost, najčišće čovječna, a po opsegu najograničenija. Taj jedinstveni pojam kulture zabranjuje nam da govorimo o židovskoj kulturi, jer smo samo nosioci dionog karaktera opće ljudske kulture, dajemo kulturi kojificijentnu karakternu osebinu, koja doprinaša izgradnji jedinstvenog kulturnog pojma. Jedinstveno živa ljudska

kultura izgradjena je od doprinosa raznih rasa, isto tako kao što je kemički produkat kompleksni pojam pojedinih sastavina. *, I kao što nema narodne kulture, tako ne možemo da diskutiramo o evropskoj azijatskoj ili drugoj kulturi kojega dijela svijeta, jer i ti predjeli nemaju posebnu kulturu. Izmjenično djelovanje pojedinih rasnih osebina, žutih, bijelih i crnih ljudi, daju povremeni pretežiti karakter jedinstvenom kulturnom pojmu. Kultura je kao more, jedinstveno i obuhvaća sve, svagdje je isto, a ipak tako različito, na sjeveru ledeno, na jugu burno, u smjeru golf struje toplo. Ono duševno područje, što ga zovemo kulturom i koje sopstveno isključivo samo ljudima, isto je tako jedinstveno i obuhvaća sve, svagdje isto ti ipak tako različito. I kao što na sjeveru daju ledeni brijegovi pretežiti karakter moru, a u smjeru ekvti tora postaje topla od golf struje, tako isto dobiva ljudska kultura svagdje, gdje vlada hrišćanstvo pretežni karakter židovskoga duha. Govorim namjerice o židovskom duhu, a ne o židovskoj kulturi. Taj židovski duh je tribuna židovskoga naroda. Taj židovski duh, koji je inkarniran u u riječima Mašili profeta, bio je onaj koji je od mitskih naših vremena razvio do cvata naš narodni život ili ga je oborio u najdublje dubine. Taj židovski duh živi životom valova, koji na putu svoje viječne egzistencije povlači sobom narod. Odakle dolazi taj duh, tko nam ga je dao i itko nam je poklonjen, zašto nama? Spoznao sam, da je židovski duh onaj dio neizmjerno kozmičke ideje, koji je dan za očuvanje, razvitak i dostojno izgrađivanje židovskomu narodu. U ne izmjernom toku svjetskog gibanja, pojavio se jednom u prastarim vremenima židovski narod. Na kratkom putu, kojim ima da ide židovski narod kao karika u nepreglednom lancu kozmičkoga života, dobio je taj duh, čime je židovski narod postao dioni nosioc svjetske ideje. Kao što je jednom došao naš narod, tako će u poznijim vremenima nestati, kod će se prema nutarnjim sposobnostima potpuno razviti i izživiti. U tom kratkom vremenskom razdoblju igra židovski narod uslijed toga svoga božanskoga duha odlučnu ulogu u okviru čovječanstva, a prema tome i u okviru kulture. S pojmom kulture, pod kojim razumijemo isključivo čovječje-duševno, u savezu je teleološka ideja, veliki zašto čemu? Što je smisao i svrha ljudskoga života? Kulturologija odgovara na to, da je svrha ljudskoga života najveći razvitak kozmičke ideje. Ta kozmička ideja koja zapravo nije ništa drugo do li veliki zakon, koji upravlja svemirom, nalazi svoj duševni odraz u zemaljskoj kulturi. I kad smo ustvrdili, da je kozmička ideja centralni princip i kao centralni zakon svjetskog bivanja indentična s božanskim pojmom, tad nam se čini, da je to dokaz, da je kulturno djelovanje čovjeka božanskog porijekla, ono je božanska iskra u nama. Povijest znanosti, koju je napisao u izvršnome djelu Alfous de Candolle, daje nam očiti dokaz toga, da se težište jedinstvene kulture nalazi kod bijele rase. Ta se bijela rasa opredijeljuje danas i već tisućama godina hrišćanskom idejom, te je prema tome kulturno djelovanje te

BROJ 23—14.

• ŽIDOV

9