Жидов

Izbori za amerikansko-židovski kongres. 24.-tog juna bio je izbor delegatu n Newyorku za amerikansko židovski kongres. kojemu je prisustvovalo oko 40.000 Židova. Ovoga dana su bili izbori i u mnogim drugim amerikanskim gradovima Tamo, gdje to nije bilo moguće, bit će izbori ljetos provedeni. U Newyorku se pokazao usprkos velike vrućine živahan interes za te izbore, osobito u Brownvike. gdje je bila izborna borba između pojedinih kandidata vrlo oštra. Rezultati će se koncem jula objelodaniti. (Ziko). Dogovori VVeizrnanna sa barunom Rothschilđoni. Kako londonski. »Jevvish Times* javlja, boravio je prof. Wei zma nn nekoliko dana u Parizu, gdje ie imao s barunom Edmond Rothschild o m jedan dulji dbgovor, čiji je predmet bio kako se misli rad organizacije I c a u Palestini te sastav Jevvish Agencya. Cijonistička zemaljska federacija Francuske odobrila je Weizmannovu politiku glede JevvishAgencya. Delegatima za 13. cijonistički kongres izabrani su gg. Hillel Zlatopolsky i dr. Fildermann. (Ziko) Sokolov je pozvan u London. (J. C. B.) U srijedu, 11. jula, otputovao je predsjednik Cijonističke Egzekutive, Nahum Sok o 1 o v, koji je u Berlinu boravio, u London radi važnih poslova. Kako zastupnik Židovskog Dopisnog Ureda saznaje, pozvan je gosp. Nahum Sokolov brzojavno u London sa strane Egzekutive, jer se očekuju važni diplomatski dogovori, radi kojih je njegova prisutnost u Londonu potrebna. Sir Herbert Samuel i Ciionistička Egzekutiva. (J. C. B.) Cijonistička Egzekutiva priredila je nadkomesaru Palestine, Sir Herbert Samuelu, koji sad u Londonu boravi, svečani doček u petak 13. jula. U upućenim krugovima pripisuje se tom dočeku političko značenje. Herbert Samuel i ministarski komitej za Palestinu. Vladina komisija za poslove srednjega Istaka imati će ovih dana jedan opširan dogovor sa Sir Herbert SamueI om, da uzme na znanje njegovo mišljenje o položaju u Palestini. Herbert Samuel je već više puta konferirao s Colonial Office-om, ali se ipak pripisuje prilična važnost ovom njegovom prvom dogovoru sa članovima spomenutog komiteja. Govorit će se tom prilikom o pitanjima, koja su u vezi sa žandarmerijom, avijatikom i sveopćom administracijom u Palestini. Vijest anticijonističke štampe, da će se tamo vijećati o samom položaju Samuelovom u Palestini, ne odgovara istini. Pošto je vijest o konstitnisanju te ministarske komisije izazvala kod nekih uzrujaiost, upućujemo na izjavu -Manchester Ouardian-a«, po kojoj se tu u opće ne radi o osnutku jedne komisije u svrhu ispitivanja položaja u Palestini. To je jedna stara od vlade osnovana komisija, koja se bavi pitanjima Srednjeg Istoka u koji spada i Palestina. »Manchester Guardian« izjavljuje nadalje ,da ne postoji nikakav temelj za mišljenje, da bi se sad nešto mijenjalo na engleskoj palestinskoj politici. Komisija će samo tražiti sredstva i puteva da stvara prijateljskije odnose izmedju Židova i Arapa.

Lord Miiner o položaju u Palestini. Na godišnjem banketu Azijutskog društva u Hotel Victoria«, kome je predsjedao Morris de Bunsen, govorio je lord M.i 1 n e r opet o položaju u Palestini. Opetovao je mnogo detajla iz svog govora u gornjoj kući te je ovima dodao i daljnji materijal da pokaže, da Arapi nemaju nikakovih uzroka za nezadovoljstvo. »Imigracija Židova u Palestinu« rekao je lord Miiner među ostalim »ne donaša Arapima nikakovu štetu, nasuprot ona omogućuje razvitak zemlje.« Lord Miiner je nadalje dao izražaja svome zadovoljstvu glede izjave Ormsby Q o r e-a u dolnjoj ikući, te u nastavku svoga govora veli: Položaj je ozbiljan, ali nije nemoguće, da se povoljno riješi. Samo mi ne smijemo biti nepostojani te moramo mirno koracati naprijed i jačati uvjerenje, da mi u Palestini jednu ispravnu i nestranačku upravu provađamo. Može biti da ne će doći do uzajamne ljubavi Židova i Arapa, ali to još ni iz daleka ne znači, da oni no će moći živjeti jedan pored drugoga pod jednom pravednom i nestranačkom upravom u istoj zemlji. Da Palestina ne postane nikakvim gnijezdom oluja, apsolutno je potrebno, da tamo vlada upravlja kormilom. A vlada će nastojati ne samo da uzdržava mir između Židova i Arapa, nego i između muslimana i kršćana, dapače između pojedinih sekta u samom kršća”stvu. v (Ziko). Konzervativni zastupnik Conway c Palestini. Sir Martin C o n w a y, konzervativni zastupnik engleskih sveučilištu u dolnjoj kući, govorio je kod jedne priredbe »Nacijohalnog Saveza za jednako građanstvo« o Palestini te je među ostalim rekao: »Palestina je vječna pokretna tačka' zapadne civilizacije i nerazvijenog istoka. Židovi su sad u Palestini zastupnici zapadne civilizacije te su dobro upoznati s modernim naprednim idejama. Ove su ideje u protivuriječju s držanjem Arapa, koji pod starim režimom nisu običavali raditi. Oni su zato zamjerili, da mora uslijed tih ideja svaki teško raditi da može živjeti. Njihova je srdžba tako jaka da bi bio Židovima život u Palestini ugrožen, da tamo ne vlada uticaj Engleske. Ovi su odnosi automatski doveli do toga da svaki Židov postaje u Palestini prijateljem Engleske. Zato je u interesu Engleske potpomagati Židove u Palestini dok se žandarmerija tako ne razvija, da bi bili engleski vojnici u Palestini nepotrebni. Palestina je ključ za zaštitu Suez-kanala i puta u Indiju; ako bi Engleska Palestinu napustila. Francuska bi tamo odmah provalila. Onda bi bio Suez-kanal u rukama Francuza i nezadovoljnih Egipćana, a Engleska bi stajala pred jednim osobito teškim problemom. Predsjednica je mitinga bila poznata novinarka mrs. F a w o e t, koja je dala izražaja svome čuđenju, da još uvijek imade Židova,, koji se drže.daleko od Palestine. Rila bi, izjavila je mrs. Fawoet kukavština ako bi sad Engleska prekršila svoju riječ, koju je jednom dala, kad je još rat bjesnio. 1 ona je bila u Palestini, te su joj svi Arapi, s kojima je govorila izjavili, da su s vladom Herbert Samueb zadovoljni. (Ziko). Francuski rabini i cijoni/am. Na godišnjoj skupštini francuskih rabina, koja se-

održala u Strasburgu, dne 26. i 27 juna,, pod predsjedanjem grandrabina Francuske prihvaćena je svim glasovima protiv jednog rezolucija, po kojoj udruženje francuskih rabina priznaje religioznu i isi.;.rijsku vezu, koja Palestinu sa židovstvo, vezuje, te konstatuje, da je židovske kolonizacije u Svetoj Zemlji uvijek bilo. D ■ nas je više nego ikada dužnost od najveće važnosti ne samo brinuti se za uzdržavanje jedinstva židovstva, dok ovo čeka na svoju sudbinu, određenu mu od providnosti, nego i za moralno i materijalno potpomaganje istovjernika, koji u zemlji, k ja je bila i koja će bitiObećana Zemlja, zastupaju židovsko pravo. S druge strane upućuju francuski rabini na to, da se nacijonalne i političke nauke cijonizma, čija moralna i idealna vrijednost mora da bude priznata od milijuna naših braća, ne mogu dovesti u sklad s principijama francuskog židovstva te s pojmovima, koje je ono uvijek o dužnosti naprama svjetskom židovstvu imalo. Udruženje fracuskih rabina pozdravilo bi sa zadovoljstvom osnutak jednog društva u korist sudjelovanja cijelog francuskog židovstva kod novoizgradnje jedne židovske Palestibe. .le\vish Chronicle«, odakle mi ovaj izvještaj vadimo, primjećuje tomu, da druga točka, koja cijonizam odbije, ne znači ništa drugo, nego da francuski rabinat smatra, da je emancipacija najbolje Rješenje židovskog pitanja ne samo u Francuskoj, nego i u drugim zemljama te se nada, da će u Francuskoj nađeno Rješenje židovskog pitanja nadvladavati i u ostalim zemljama. (Zik ■ ) Poznati amerikanski novinar George M. Seymour izjavljuje da je židovski narod u Palestini nepobjediv. Veliko je oduševljenje na konvenciji amerikanskih Židova u Baltimoru izazvalo jedno pismo George M. S e y m o u r a dopisnika novina »Newyork Evening Post«, koji se nedavno vratio iz Palestine. U tom se .(tišmu označuje Seymour »nežidovom ali nikako necijonistom . Kako se iz tog pisma i iz izvještaja Seyrnoura u »New-York Evening Post-u« vidi, osobito su jako djelovale na njega s jedne strane žene, koje vrše težak posao, a s druge strane činjenica, da se u palestinskom židovstvu upravo nikada ne dogadjaju zločini. U ovome pismu konvenciji ocrtava mr. Seymour u živim bojama svoje dojmove u Palestini te pozivlje Ameriku, da štuje mnijenja i sluša opomene dr. \Veizmanna da se omogućuje naseljivanje najvećeg mogućeg broja pijonira u Palestinu. S osobitim udivljenjem govori o radu ženskih pijonira u Palestini, koje tamo s muškarcima vrše najteži posao, rade kod lomljenja kamenja i cestogradnje pače vrše zidarske i druge poslove kod gradnja kuće. Nadalje je jako djelovalo na njega, da tamo među Židovima nema zločinaca. Najtrajniji utisak, što »sam ga u Palestini dobio piše mr. Seymour medu ostalim, najdublje uvjerenje, što sam ga tamo primio nakon što sam Palestinu ostavio, bilo je, da se kod novoizgradnje židovske nacije stvara na čvrstim temeljima jedna nova manje komplicirana i više pasabla civilizacija, koja može da bude jednog dana sposobna da služi našoj velikoj i nesebičnoj Americi, kao uzor za nove impulze i

BROJ 30.

>Ž 1 D O V.

3