Жидов

nove ideje za njezina veličanstvena, ali tako heterogena državna uređenja. Što me u Palestini najviše ganulo, bio je rad žena, koje grade ceste, kako udaljuju kamenje iz njiva, .kako grade staje i tavanske kuće. One su sretne da mogu saradjivati kod izgradnje skela svoga national Home.« Mr. Seymour izjavljuje, nakon svega, što je mogao tamo opaziti da je uvjeren, da će Židovi postići svoj cilj u Palestini. U »New-Yonk Evening Post«-u piše ovako: »Ja sam došao u Palestinu u očekivanju, da ću tamo naći san cijonista o stvaranju jedne židovske narodne domaje osuđen na neuspjeh. Ali sam našao ne samo da je taj san već primio konkretne forme, nego da će se sigurno i potpuno oživotvoriti. Jedno putovanje kroz 55 kolonija u Judeji, u Samariji, u Dolnjoj i Gornjoj Galileji uvjerilo me je, da će se židovski narod, iako u polaganom razvoju, ipak na čvrstim' temeljima izgrađivati.« Da ilustriše duh židovskih pijonira, koji izgrađuju Palestinu piše mr. Seymour u istom članku »Newyonk Evening Post-a«: »Tu je na primjer mala naseoba Nahalal u Dolnjoj Galileji obrađena od jedne grupe Židova, čija je lozinka; »Palestina pod svakim uvjetom«'. Oni upotrebljavaju hebrejski, kao materinski jezik te su došli u zemlju kao individui, koji hoće u Palestini svoj dom izgraditi. Ništa na svijetu, osim potopa, ne može ih pokolebati. (Ziko.) Švicarsko cijonističko vijeće. Ovogodišnji kongres švicarakih cijonista održan je dne 8. o. mj. u Bernu. Izvještaji su davali sliku marnog rada. Keren liajesod iskazuje razmjerno dobre uspjehe kod cijonista kao i kod necijonista. U Genfu se stvorila mjesna organizacija, koja izvrsno radi. Osobita se pažnja posvećuje u Švicarskoj antisemitizmu. Narodni Fond ima najljepših uspjeha. Predsjednik zemaljskog saveza dr. Feliks Pin k u s držao je referat o današnjim smjerovima u cijonizmu na temelju njegovih utisaka na đraždjanskom kongresu njemačkih cijonista; svršio je priznavanjem Weizmannove politike proširenja Jevvish Agencya s necijonističkim osobama. Drugo je stajalište imao gosp. A. Y. R o m, ikome su odgovorili dr. Hans Ko h n i dr. Mar x. U daljnjoj su debati sudjelovali gg. Adler, Bornstein i D. Sklav. Rezolucija u korist Weizmannove politike, koja je bila predložena na koncu vijeća, nije mogla doći na glasanje radi kratkoće vremena. Na kongresu će savez zastupati gg. dr. Pink u s. S. L e wi n i Josef Bo 11 ag. Konferencija mizrahističkih rabina u Poljskoj. (J. C. B.) Sedamdeset i pet najuglednijih rabina u Poljskoj, koji su mizrahisti, održalo je konferenciju u Varšavi. Na dnevnom je redu: Sadašnji rad Mizrahija, odnos Mizrahija prema drugim organizacijama, odnos prema kenesija gedola, organizovanje rabina, zadaće Mizrahija u Erec Jisraelu i drugo. Palestinsko pitanje u engleskoj dolnjoj kući. (J. C. B.) Član Labour Party-e. mr. B u r g e s s pitao je na sjednici dolnje kuće 9. jula državnog podtajnhka za kolonije da li mu može javiti broj Židova, koji su

se iz engleskih zemalja zadnjih 12 mjeseci preselili u Palestinu i sveopći broj Židova koji su se u ovo vrijeme u Palestini naselili. Mr. Ormsby Gore odgovorio je: Broj Židova, koji su se iz engleskih zemalja g. 1922. preselili iznaša 200 od sveukupnog broja 7844, a od januara do marta 1923. iznaša 34 od sveukupnog broja 4088. Major Pa g e t pita, koliko ima troškova britski porezovnik radi tih Židova. Mr. Ormsby Gore odgovori: »Nikakovih. (opći smijeh). Sve troškove imigracije nose sami Židovi*. Major Paget: 'Kako su veliki troš.kovi za uzdržavanje zemlje kao židovske duševne domaje?« Mr. Ormsby Gore: »Cilj našega prebivanja u Palestini nije izdržanje duševne domaje, nego je sasvim drugi. Mr. B e c k e r stavio je upit državnom podtajniku, da li zna o zaključku pa 1 e stin s k o-a rapskog kongresa, da se odbija svaki palestinski zajam te da li bi mogao kazati, kako će se povratiti novac, što je vlada Palestini predujmila. Mr. Ormsby O ore uputio je mr. Beckeru na odgovor od 25. juna o sastavu arapskog kongresa te je dodao: »Rezolucije kongresa ne vežu palestinsku upravu. Ne potvrđujem ono, što se tvrdi u zadnjoj rečenici upita.« Mr. Becker pitao je dalje podtajnika, da li mu može saopćiti, kako se sada Palestinom upravlja, tko imenuje činovnike, te od koga dobivaju oni svoj autoritet 5 naloge. Nadalje pita: je li bila namjera vlade, stvarati vladu, koja sama odlučuje te da li on može izjaviti, da se Palestina upravlja s autoritetom Engleske, kao krunska kolonija. Mr. Ormsby Gore odgovorio je; »Palestinom upravlja jedan nadkomesar, koji dobije svoje instrukcije od britske vlade. Nadkomesara imenuje Njegovo Veličanstvo ikralj. Ostale je činovnike imenovao prema napucima državnog podtajnika za kolonije nadkomesar, čijim se uputama imadu pokoravati. Što se tiče ostalih dvaju dijela upita, vlada je svoju politiku razložila pred tom kućom u Bijeloj knjizi g. 1922.« Sudjelovanje praškog velesajma na Cijonističkom kongresu u Karlovim Varima. Kako bratislavski »Jiidische Volkszeitung« javlja povelo je vodstvo praškom velesajma veliku propagandu povcdo ■ Cijonističkog Kongresa. Među ostalim će i zvanični organ Praškog velesajma uzoraka za Njemačku, poznati berlinski trgovački časopis >Nord- und Osterpost« izdati jedan posebni cijonistički brpj za učes nike kongresa u Karlovim Varima.

Iz Palestine

Jedan intervju s arapskom delegacijom. (J. C. B.) Prije odlaska arapske delegacije u London imao je intervju s njezinim vodjom, Mu sa Pazim Pašom, dopisnik Žid. Dopisnog Ureda. Musa Pazim Paša izjavio je: »Mi ćemo u Londonu ustrajati pri našim zahtjevima. Mi se ničega ne možemo odreći. U slučaju da se hoće Engleska s nama sporazumiti, mora da uvede u Palestini nacijonalnu, konstitucijonalnu i nezavisnu vladu. To je dosta za skoru budućnost. Kralj Hussei" nikad ne će potpisati Hedžas-ugovor u današnjoj njegovoj formi. Ni jedan od članova Advisory Councila ne će primiti svoje imenovanje.« Dolazak Rabindranath Tagore-a u lestinu. Poznati indijski filozof i ■ : Rabindranath Tagore stigao je u Hajfu. Kako se javlja, Tagore će držat 5 u Palestini jedan ciklus predavanja. Kooperativna vjeresijska zadruga Ltd. u Tel-Avivu. U Tel- Avivu se stvorila jedna zajmovna zadruga »Tel-Aviv Cooperative Credit Society Ltd.« žadaće su te zadruge: a) Davati zajmove članovima uz dovoljnu sigurnost, posredovati između financijskih i trgovačkih institucija i članova glede financijskih i komercijskih kredita u korist članova zadruge, b) Primari novac u depo od članova zadruge na određene termine ili na tekuća račun, c) Preuzeti garanciju za zajmove, što ih banke davaju članovima zadruge, d) Stvarati specijalne fondove za društvena poduzeća, kao zajedničko nabavljanje dobara i poljoprivrednih sprava, dućana i magazina, uzajamno osiguranje imetka i žir vota člaucva, kao i osiguranja prot : v vatre, vode i drugih nezgoda, osiguranje blaga i žetve itd. e) Trgovati sa svim sredstvima u interesu članova i nabavljati industriji potrebne materijalije, dućane, poljoprivredne predmete, zgrade i tržišta. f) Obavljati novčana doznačivanja te izdavati kreditna pisma za tu i inozemstvo. g) Učestvovati u stvaranju centralnih zadrugarskih institucija u korist zadruga, h) Obavljati uopće sve transakcije, koje su u interesu zadruge. Svaki član zadruge mora preuzeti najmanje jednu dionicu te jamči za dugove društva do deseterostruke nominalne vrijednosti od njega preuzetih dionica. Visina dionica iznaša 5 eg. funti, plativih u pet obroka po jednu funtu u dvomjesečnim obrocima. Dividenda, koju bude zadruga platila, ne smije prekoračiti 7%. Zadruga nema pravo osnivanja podružnica. (Ziko.) Četvrt Romema kod Jeruzolima. Četvrt »Rom em a«, koja u Jeruzolimu na kraju Jafanske ulice nastaje, napreduje lijepo. Na ovom mjestu, jednom od najviših u Jeruzolimu (830 m nad morskom visinom) imade 25 parcela za gradnju, a deset kuća se već nalaze u gradnji. Od četvrti Romema vođi među ostalim jedan put prema Maslinovoj Gori. Cestogradnju izvađa Misrad laavodot ciburiot. U blizini naseobe nalazi se najveća cisterna vode Jeruzolima. iz koje se vodi voda preko cijevnih vodova u grad. U sredini je naseobe dignut jedan spomenik s natpisom, da

4

*Ž 1 D O V«

BROJ 30.

Prava Zaštitni znak .ERENVr-DliNfl francuska uinooica - najbolji koču) lijek ta njega kite, usta, zuba, proti reumatizmu Cijena male boce Din. 6 srednje „ „ 16 i> u ii 32 Gemr. zastupstvo za Jugosinljo 3UQOPHfIRmfICI3fI D. D. (Dlana—odio) Prilaz 12 - ZAGREB -Tel. 9-31 Prodavaoci dobi rajo znatan poput. - Čuvajte se bezvrijednih patvorina.*