Жидов

se na ovom mjestu predao grad Jeruzajiin britskirn četama 9. decembra 1917. g. (Ziko). Mijena cijene u Palestini. Žito je sad osim pšenice skuplje nego u zadnjih dviju godina te se može očekivati, da će cijena žita ostati stabilne do nove žetve. Cijene su mesa u Jafi ostale nepromjenjene, ali su se drugdje znatno snizile. Glavni su uzrok temu bogate zalihe, ikao i popust u potražnji u ljetu. Tome dolazi još konkurencija i tržišne manipulacije mesara. Mora se i na to misliti, da se u Jeruzolimu i u gradovima s većim Židov, stanovništvom kolje blago (marva) po židovskom ritusu a kad nije kašer, mora se uz nižu cijenu katkad i s gubitkom prodati. Za to je kašer meso skuplje. Osim toga cijene ne ovise samo o ponudi i potražnji, nego, i o kupovnoj snazi mesara i o ukusu stanovništva. (Poznato je, da Židovi vole govedinu, dok Arapi kupuju većinom janjetinu). Cijene su jaja pale za 21%, a mlječnih produkata za 8%. su opet nešto skočile uslijed visokih cijena nove žetve, koja je već došla na tržište. ! šećer je postao skuplji i to za 12%, odgovarajući cijeni na svjetskom tržištu. Nešto je pala cijena petroleja, benzina i svijeća. Cijene u maloj trgovini Palestine n aprilu. Cijene životnih namirnica i goriva jako su kolebale u aprilu. Pad cijena brašna, mesa, luka i petroleja izjednačio se sa porastom cijena maslaca, riže, šećera krumpira, sapuna i ugljena, tako da je indeksni broj pao samo za 07% prema martu. Importirana četkarska roba ostala je nepromijenjena, cijena metalne robe > kuhinjskih utenzilija pala je u Jafi za 10% ali je u Jeruzolimu i Hajfi ostala stabilna. Cijene konfekcije, osobito gotovih odije T pale su u cijeloj zemlji za 5 —10%. Palestinski ekonomski izvještaji. Centrala Keren Hajesoda za Njemačku izdaje od početka ove godine svaki mjesec pod imenom: »Palastinensische Wirtschaftberichte« informacije o trgovini i industriji u Palestini na temelju autentičnog materijala. Ovi gospodarski izvještaji, koje uređuje Kurt Ba 11 se c k,. dobili su za kratko vrijeme svoga opstanka veliki broj prijatelja, osobito u trgovačkom svijetu. Izdanje raste svaki mjesec. Uredništvo se flalazi u Berlin-Wilmersdorf, Emserstr. 12/13. kamo se svi dopisi šalju.

Iz Jugoslavije

Izbori za XH. cijonistički kongres. Dne 19. jula sastala se glavna izborna komisija da ustanovi rezultat izbora delegata • zamjenika za XIII. cijonistički kongres u Karlovim Varyma. Kod preispitavanja izbornih rezultata u pojedinim mjestima tiijesu uvaženi predani glasovi u Vel. Bečkeretku, jer su bili Predani za listinu kandidata, koja nije Predložena glavnoj izbornoj komisiji, niti je zvanično publikovana u »Židovu« (§ 7. 1 11); nadalje predani glasovi u Novom Sadu i Bitolju, jer je obavljen izbor per a cclamationem, a ne tajno (§ 9.). Konačni rezultat: Za listinu br. 1 Predano je valjanih glasova 782. / Izabrani su stoga kao delegati: Dr. Hugo Sp i t z e r. Osijek

Dr. David A 1 k a 1 a y, Beograd Dr. Aleksandar L i c h t, Zagreb kao zamjenici: Dr. Moric L e vi, Sarajevo Šinie S p i t z e r, Zagreb Dr. Julije Doliany, Karlovo selo

Iz sjednice radnoga odbora. Radni je odbor u svojoj sjednici pretresao razna oganizatorna pitanja, a naročito rezultat šekelske akcije. Iza toga izvješćuje g. Drago Steiner o svome pntn u Karlovac. Nakon referata o Keren Hajesodu i Keren Kajemetu raspravljao se pravilnik o halučkoj stanici u Zagrebu. Dar za jugoslavensku halučku farmu. Q. Lav Stern, Zagreb, darovao je za jugoslavensku halučku farmu 5.000. — dinara. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA. Molimo sve povjerenike, koji nam do mas nisu javili rezultat Herzlove- akcije, da to smjesta učine, kako bi u narednome broju »Židova« mogli objelodaniti rezultat ove akcije. Ujedno molimo, da svi povjerenici iskoriste Tiša Beav i da provedu sabiranja u sinagogama i na groblju, te da, u koliko to još nije učinjeno, isprazne sve škrabice. Uprava Keren Kajemeta za Jugoslaviju. IV. OMLADINSKI SLET U BEOGRADU. Učesnici sleta, koji su članovi ferijalnog saveza, neka se obrate na isti, da im se rezervira stan u prostorijama ferijalnog saveza i to najmanje osam dlana prije dolaska u Beograd. Radni odbor. Herzlova proslava u Vršcu. Vršačk' Jcvrejsko Nacijonalno Društvo priredilo je u nedjelju, dne 1. o. mj. veliku i impozantnu lierzlovu spomenslavu. U hramu je bila prije podne svečana služba Božja na .kojoj je držao gosp. nadrabin dr. Vilim Steiner ganutljivo spomenslovo. U večer je bila proslava u velikoj dvorani svratišta »Srbija«. Proslavi je prisustvovalo skoro cijelo židovstvo Vršca i okolne, Prvi je govorio predsjednik mjesne organizacije, gosp. dr. Josef Đonath jevrejski o Teodoru Herzlu te je ocrta' njegovu ličnost u markantnim riječima Taj prvi jevrejski javni govor u Vršen djelovao je jako na prisutne. Nakon toga govorio je povjerenik N. F. gosp. Samr B e r g o pokretu N. F.-a te o njegovim us-

pjesima u zadnjim godinama. U okviru svoga referata javio je, da daruje jednu veću svotu za kupnju zemlje u Erec Ju raelu. Kao politički referent večeri, prisustvovao je spomenslavi i počasni član društva, gosp. dr. Julije D o h a n y te joj dao reprezentativno cijonističko obilježje. Njegovom govoru se može zahvaliti, da uspjeh akcije lierzlove šume u Vršen iznaša 340 maslina. Karlovac. Prigodom obljetnice smrti dra. T. Herzla priredila je mjesna cijonistička organizacija u nedjelju, dne 8. o. mj. spomen slavu. Nakon održane svečane službe Božje, kojoj je najviše doprinm nadkantor g. D. M e i s e I, govorio je hav. 1 lans Hochsinger iz Zagreba. Istaknuo je Herzla kao čovjeka, te pročitao neka karakteristična mjesta iz njegovi' dnevnika, koja ističu njegov neumorni rad u oživotvorenju njegovoga najvećega djela »Judenstaata«. Za oživotvorenje Judenstaata zanemario je zdravlje, zanemario svoj žurnalistički rad. otklonio različite časti imajući uvijek ove svoje krasne riječi pred očima; »Auf das der Zionismus der Sabbath meines Lebens werde«... Zatim je Drago S t e i n e r (Zagrebi ocrtao građanstvu .kritično stanje obnovnog rada. Indolentnost Židova kriva je njenoj krizi. Dolazeći pred publiku sa faktima traži cd nje veći interes za realizaciju visokih Herzlovih nđeja. Ujedno zahtijeva što intenzivnije materijalno potpomaganje, jer je danas novac važni faktor kod izgradnje Erec Jisraela. Apelom na građanstvo da što više moralno i materijalno potpomogne akciju za osnutak jugoslavenske kolonije u Palestini završava svoj govor. Nakon što se je predsjednik organizacije ing. Filip He k s c h zahvalio predavačima završena je ova slava. Slesped za židovske vojnike u Nišu. lievre Kadiša u Nišu javlja, da će se na Tiša-beav na tamošnjem groblju čitati molitva za pokoj duša onih vojnika, koji su ondje pomrli za vrijeme svjetskog rata. Heinrich Fricdmann iz Pešte; Josef Schwarz iz Borčolda, okr. Baranja (Ug.) Franz Kohn iz Bikovika; Simon Holzer iz Slavonije; Heinrich Beck iz Pešte; Borkan Kraus iz Marienbada; Simon Weinberg iz Osijeka; Berthold iz Mohol (Madj. Anton Steiner; Nathan Štribling; Maks Oazer; Wilchelm Boš; Bernard Zis iz Beča i Mathias Klein iz Pešte. Rahamin J. Levi. U Nišu je u ponedjeljak umro u 24. god. života bivši sekretar cijonističke organizacije i osnivač omladinske štednje Rahamim J. Levi. Mjesna cijonistička organizacija javila je osmrtnicom ovu žalosnu vijest svim članovima cijonističke organizacije u Jugoslaviji. Skrb za vjeronaučnu obuku. Piše nam prijatelj iz Dugog sela; Kroz dugi niz godina bila je skrb za vjeronaučnu obuku židovske djece iz obližnjih mjesta Zagreba sa strane općine sasvim zanemarena. Sadašnje predstojništvo nastojalo je, da ovu stvar uredi, pa je na trošak općine poslala učitelje u obližnja mjesta, koji su djecu podučavali u vjeronauci. Prošle godine podučavao je g. S. L6wy, a ove god. gdjica. Fuchs. U razmjerno kratko vrije-

Rez u 11 a t po mjestima:

BROJ 30.

>2 I D O V«

5

Banjaluka 17 Beograd 24 Bihać 27 Bjelovar 28 Daruvar 47 Oradačac 7 Jajce II Karlovac 31 Križevac 18 Mitrovica 21 Ogulin 10 Osijek - 89 Požega 68 Senta 52 Split 46 Subotica 31 Vinkovci 48 Virovitica 18 Vršac 102 Zagreb 87 ukupno 782