Жидов

Doček suca Mačka u Jeruzolimu. (J. C. B.) U čast predsjednika Palestine Development Councd, suca Julian Mačka, koji se sad nalazi u Palestini, priredjen je u kući suca Frumkina svečani doček. Sir Gilbert Qayton, zastupnik Vrhovnoga Komesara i nekoliko visokih časnika prisustvovalo je dočeku. Osim njih bili su još patriarh pravoslavne cricvc, armenski patriarh i zastupnici židovskoga i arapskoga društva u Jeruzolimu. Palestinska uprava i Sahai. (1. C. B.) Palestinska je željeznička uprava odbila molbu palestinskoga rabinata, da se Židovki™ radnicima dopusti držanje Sabata. Umjesto na subotu radili bi na nedjelju. Uprava traži, da se p-eina njenoj posljednoj odredbi jedino nedjelja smatra praznikom u zemlji. 130 židovskih i mnogo muslimanskih radnika ostavilo je 4. o. mj. u znak protesta službu. Arapska propaganda u Londonu. (J. C. B.) Arapska delegacija u Londonu pod vodstvom Muse Kazim Paše telegrafirala je arapskoj Egzekutivi u Palestini, da je 90 članova britske donje kuće prodalo memorandum kabinetskoj komisiji, kojoj je predsjednik Vojvoda od Devenshira, n kojemu se potpomažu zahtjevi palestinske arapske delegacije. Atentat na predsjednika arapskog kongresa. Tri arapska mladića, pripadnici porodici Nassassibi, izvela su atentat na Omara Albiasa, potpredsjednika arapskoga kongresa. Atentat nije uspio. Pojedinosti nema. Kupnja željeznice Jafa-Hajfa po palestinskoj vladi. (J. C. B.) Britske vojno oblasti pregovaraju s egipatskom vladom o kupnji vojne željeznice na sinajskom poluotoku, koja vodi od Kantare na Sueskom kanalu kroz Sinajrku pustinju do .lafe. Za kupnju je potrebno 240.000 funti. Osim toga treba da vojne vlasti prodaju palestinskoj upravi nastavak te željeznice od Jafe do Hajfe za sumu od 240.000 funti. Linija Kantara-Hajfa već je prije upravljana po palestinskoj željezničkoj upravi. Bolnica na ime J. H. Brennera u TolAvivu. U TeUAvivu je uz veliko sudjelovanje židovskoga radništva i stanovnika .lafe položen na svečani način osnovni kamen bolnice, što će je sagraditi bolesnička blagajna Histadrut liaovđima (radnička bolesnička blagajna) u Tel-Avivu. Radnici će zidarske radnje besplatno obaviti, a nekoliko je tvorničara poklonilo materijal. Bolnica će nositi ime jevrejskoga pjesnika J. H. Brennera, koji je pao za pogroma u Jafi. Fogromska statistika »Iđgeskom -a. (J. C. B.) Iz statističkoga materijala izložbe »Idgeskoma« se vidi, da je od 1919. do 1921. godine bilo Bi 9 pogroma. OJ toga je upriličeno 430 od vodja bande Stas, 171 od Denjikinovih trupa, 129 • d Petljurine bande, 45 od Balahovićeve. a 44 od Poljaka. Pitanje numerus claususa u Rumunjskoj. Rumunjski zastupnik đr. Cozma je na svome putu u Kopenhagen primio « Varšavi zastupnike židovskih novina te im izjavio o pitanju numerus claususa u Rumunjskoj ovo: »Agitaciju za numerus clausus započela su djeca, a u parlamentu ne misle ni najveći reakcijonarci na uvede-

nje te odredbe. Pokret je sad prestao i naredna školska godina proteći će mirno. U Rumunjskoj ne će biti numerus claususa, jer smo mi civilizovani ljudi.

Iz Jugoslavije OTVORENJE ŽIDOVSKE BOLNICE U SUBOTICI

U srijedu dne 15. o, mj. je na svečan način otvorena i predana njezinoj svrsi židovska bolnica u Subotici. Bolnica nosi ime »dr. Bernhard Singer« bolnica na uspomenu znamenitog rabina subotićke općine, koji> se osobito istakao svojom dobrotom. Program svečanosti činio se s početka preopsežnim, mnogo govora, mnogo pjevanja, od jutra do mraka, no kad je prošao dan, imao je svaki osjećaj kao na večer Jom hakipurima, svaki je bio obogaćen lijepim i uzvišenim židovskim doživljajem. Svečanost započela je u 10 sati službom božjom. Velik prostor hrama bio je dupkom pun. Na svečanost došlo je zastupnika iz sviju krajeva Jugoslavije, a naročito iz Vojvodine. Vladu zastupao je odjeljni predstojnik ministarstva zdravstva g. Rebac Hasan, Od zdravstvenog odsjeka Novisad pribivali su dr. Markoviči dr. Štampar. Nadalje vidjeli smo nadžupana đra Pletikosića, gradskog načelnika T abakovića, pukovnika Prot i ć a i druge ličnosti. Savez bogoštovnib općina zastupali su dr. Po p s i prof. K o h n. Kod almeraora sjedio je subotički nadrabin dr. G e r so n, strani rabini kao i svećenici drugih vjeroispovijesti. Služba božja započela je pjevanjem Halela, koje je izveo nadkantof Bas e r u pratnji kora. Nadrabin dr. Alka 1 a y (Beograd), dr. Gerson (Subotica) i dr, Fisc h e r (Daruvar) razlagali su značenje dana. Pjevanjem himne završena je služba božja. Iza toga održalo se vijećanje u bogoslovnoj općini, kojemu su pribivali uprava bolnice, predstojništvo bogoslovne općine i strane židovske korporacije. Raspravljalo se o uzdržavanju nove bolnice. Dr, Pops u debati naglašuje državni karakter bolnice. U debati govorili su još gg, Po 11 a k (Subotica), Simon L6* vv y (Subotica), Berirhard Ern s t (Novisad), dr. Gr. Schvarz (Zagreb). Dr. Steiner iz Vršca ističe srdačnim riječima židovsku koja je došla do izražaja kod ovoga djela, a zatim dr, Kel 1 c r (Požega) podsjećajuć na okolnost, da sad vijeća u Karlovim Varima cijonistički kongres, gdje sc takodjer govori o židovskoj bolnici, koja se u Erec Jisraclu ima da podigne za ozdravljenje židovskog naroda, predlaže osnutak židovske knjižnice u bolnicu. Njegove riječi primljene su srdačnim bedad-usklicima. U 4 sata poslije podne održala se u gradskoj vijećnici svečana skupština. Predsjednik bogoslovne općine u Subotici, dr. Klc in, u ođuljem govoru prikazuje politički položaj Židova u Jugoslaviji a zatim je g. rabin S c h I a n g iz Beograda govorio o vezi izmedju medicine i religije. Nakon skupštine formirali su se učesnici u povorku, te pošli u bolnicu. Članovi odbora bolnice nosili su baldakin, pod kojim su išli nadrabin dr. A l k a 1 ay, Beograd i nadrabin dr. Gerz o n, Subotica, s Torom u ruci u pratnji ostalih rabina.

Pred: bolnicom govorili su dr, Uiigar, (Osijek), đr. K 5 š (Novisad), i dr. U r b a c h (Zemun) o dužnostima dobročinstva i njezi bolesnika. Nakon toplih i srdačnih prigodnih riječi otvorio je Dadžvpan Subotice đr. PJetikosić vrata feoK niče. Dr. Gavro S c h w a r 2 zapalio je nesama-kandilo za pokojnog rabina dr. Sin.gera, te je tom zgodom održao .Hjepo spomenslovo. Rabini dr. P o II a k i dr. K e b 1 c r pričvrsti! su mczuzot, Maariv molitvom završena je svečanost. Na večer priređjen je banket, kod kojega je bilo mnogo zdravica, od kojih ističemo govor dr. D i a m a n t a, koji je pozdravio svećenike drugih vjeroispovijesti, zatim govor vladinog zastupnika g. Rtbac H a s a na, koji je izjavio, da će veseljem izvijestiti vladu o današnjoj svcčanosti, kod koje je primio najbolji dojam. Izk toga govorio je dr, Shwarz, koji je prikazao razvoj jugoslavenskog židovstva j odnošaj države prema Židovima. Završujem izvještaj željom, da židovstvo Jugoslavije ne žali žrtava zauzdržanj« cve lijepe i korisne institucije u našoj zemlji. Marthei. POVJERENICIMA ŽIDOVSKOG NARODNOG FONDA, Direktorij Kercn Kajemcta u Jerušalajimu ustanovio je visinu iznosa za pojedine darove te odredio: za upis u zlatnu knjigu 5000 dinara, za jedan dunam zemljišta 2500 dinara, za jednu maslinu 60 dinara. Stavljamo ovo do znanja svim povjerenicima i prijateljima Kercn Kajemeia s molbom, da se u buduće drže tih iznosa. Ujedno molimo sve povjerenik«, da svim silama nastaje da provedu povpdo&J Roš hašane akciju za otkup od čestitanja. Svaki treba da dade minimalni iznos od 10 dinara, da tako vrši jedan trađicijonalan običaj, a ujedno da uveća sredstvb Narodnog Fonda za Geulat Haarec. Imena darovatelja objelodanit ćemo «■ »Židovu« i molimo, da nam se iskazi i novac pošalju najkasnije do 3. septembra, da iskaze pravodobno uzmognemo objelodaniti u »Židovu«, Uprava Kcren Kajcnteta za Jugoslaviju, Apel Židovskog potpornog društva u Zagrebu. Židovsko Akademsko Potporno Društvo, kojemu je jedina svrha potpomaganje svih žid. studenata, nalazi se pred teškom zadaćom, da u slijedećoj školskoj godini potpomogne siromašne studente. Do sada je uz pomoć mnogih prijatelja I znanaca, uglednih ličnosti i nekih bogoslovnih općina to društvo potpuno tevfšivalo svoju dužnost. Davalo je u svojoj menzi siromašnima besplatnu hranu, potpore, knjige, ljekarije, odijela na otplatu i t. d„ no buduće školske godine biti će stvar mnogo tela. Teške ekonomske i političke prilike pridonijele su to, da se za buduću školsku godinu javlja sve to veći broj židovskih akademičara. Društvo jc već danas pred dilemom, šta da čini, jer se mnogo takovih siromašnih studenata javlja i moli za pomoć, da ne zapne usred svoga stuđija. Molimo stoga i apeliramo na svu velikodušnost svekolike židovske javnosti, dabi društvo što izdašnije potpomogla, jer

8

»ŽIDOV«

BfiOJSfc