Жидов
vništvu Karlovih Vary, židovskom nad- y jonalnom vijeću, kongresnom birou i I štampi i želi svim prisutnima lešana r habaa bi Jerušalajim. 11 Nakon kratkih zahvala rabina Meira z Berlina i dr. Kleea kongresnom prezidiju n zaključuje Sokolov u pol 5 sati ujutro ri XIII. cijondstički kongres. I Pjevanjem Hatikve završen je kon- 3 gres. c - U
Razne vijesti
Konstituiranje Akcijonog Odbora. 19. augusta konstituirao se u Karlovim Varima Akcijom Odbor. Za predsjednika iza- f bran je nadrabin C h a j e s (Beč), a za podpredsjednike ing. Stricker, rabin s Mcir Berlin i dr. Katzenelson. Na . večer istoga dana održao je Akcijom Od- ' ibor sjednicu, na kojoj se vijećalo o važnim f pitanjima Keren Hajesoda i Kercn Kaje- j meta. Direktorij Narodnog Fonda prosi- ; ren je te ima sad 9 članova. Kao novi direktori su izabrani Van Vri c si and i j S t r u c k. Vijećanje zemaljskih organizacija nakon kongresa. Neposredno nakon kongresa sazvao je dr. Felix Ro senbliith sve zemaljske organizacije, koje ne pripadaju pojedinim frakcijama niti grupi Griinbauma, na konferencu. Konferenciji pribivali su zastupnici iz Engleske, N) ema čke, Poljske, Amerike, Francuske, Transilvanije, Rumunjske, Grčke, Litavske, Kanade i Palestine, Nakon odulje debate zaključeno je, da će ove organizacije ostati u međusobnom kontaktu i urediti izvještajnu službu. Za provedenje ovog zadatka izabran je odbor od 5 lica. Izjirt* demokratske frakcije. Demokratska je frakcija izdala izjavu, u kojoj obrazlaže svoji izlaz iz kongresne dvorane za vrijeme glasovanja. Vele. da m htjeli dati izjavu, koja je trebala daše oitta prije glasovanja, o svom apstiniranju kiod glasovanja. Predsjednik se VVeizmann zagrozio, da onda ne oe preuzeti predsjedništvo, pa je frakcija zbog teškoće položaja bila prisiljena, da Se odrekne izjave- No držeći l - da je taj način presije nedopušten, ostavili su u znak protesta dvoranu. Izjavu je potpisalo 24 delegata. ' Pri boid Keiien Kajemeta u prvih 1 > 9 mjeseci 5683. Kako je poznato, glavni se uredi Keren Kajemeta u svome knjigovodstvu ravna prama židovskom kalendaru, pa jje ova financijska godina počela 1- oktobra. Statistika darova u prvih devet jmjleseci (ili točnije 8, jer je prihod oktobra zbog tehničkih razloga priračunat prošloj godini) pokazuje veliki napredak. Do 30- juna 1923. ušlo je kod glavnog ureda svega 74-638 11,7 Funti, dok je prihod predjašnjih devet mjeseci bio 5am064.216 9,3 funti. Prihodi Keren Kajemeta koji eu u 1922- sve više opadali, postigli su sada gotovo 10.000 funti mjesečno. Ali ni to ne dostaje, jer je budžet Keren Kajemeta za tekuću godinu -određen s 154.000 funti Možemo da se nadamo,, te će se prijatelji Keren Kajemeta naprezati, da barem približno dostignu taj minimum. Kajemet u Palestini. Obzirom na velike potrebe Keren Kajemeta. ko-
je se nigdje ne osjećaju toliko kao u •Palestini, nastoje ovdje Ijudii, da na naj- 1 raaličnilje načine taj narodni fond po- s ■mažu. Po uzoru »Genlah Land Conap«, { zaključila je »Palest. Landl Develop- ; ment Company Ltd« na avojojl posljed- ; ■njoj glavnoj skupštini, da 10% svoga < prdi oda dade Koren Kajemetu. U Hajfi ' je zaključilo više trgovaca, da ne uzmu objave priredaba, ako nema na njima marke Keren KajemetaSir Martin Conv/ay 0 palestinskom pitanju. U 6. svom članku piše zastupnik sir Martin C onw a y: Židovi pružali su saveznicima u času nužde veliku pomoć. Činili su to za obvezu, koja je sadržana u Ealfourovoj deklaraciji. Ova obveza ni;e samo preuzela po Velikoj Britaniji, već su je odobrile i Francuska., Italija i Ujedinjene Države. I egipatska vlada bila je s njima sporazumna, pa je kralj Fajzul u ime kralja Huseina prihvatio prijedloge cijonisličke organizacije i izjavio, »da je mjesta za oba u Siriji i držim u istini, da jedan bez drugoga ne može imati pravi uspjeh«. Kao što ima nekih Arapa ekstremista i umjerenih, tako ih ima medju cijonistima. Ekstremisti držali su, da je njihovo vrijeme došlo na početku uselivanja u Palestinu. Držali su, da su pali zidine Palestine, isto tako kao one od Jerihona, i da trebaju doći i zaposjesti zemlju otaca. S mandatom u jednom i Balfourovoj deklaracijom u drugoj ruci mislili su, da će nestati sve poteškoće. Htjeli su da učine Palestinu tako židovskom kao što je Engleska engleski, Cijonistićka organizacija smatrala se kao država u državi i držala je, da s vladom pregovara kao sa sebi ravnom vlasti. Ali Židovi brzo uče. Brzo su uvidjeli njihove vodje zabludu i poveli umjereniju politiku. Nisu ni za jedan čas napustili prava, koja su im medjunarodno zajamčena i izražena u mandatu, ali su se zadovoljili definicijom Balfourove deklaracije, koja ne odbija Arape. Cijoniste traže i sad, da im vlada daje ona olakšanja za izgradnju narodne zemlje, na koje je obvezana. O židovskoj imigraciji piše: Ovi muževi, većinom mladi ljudi, ne dolaze u Palestinu kao imigranti u Australiju ili Kanadu, da tamo poboljšaju svoj materijalni položaj. Naprotiv mnogi su došli u mnogo gore prilike. Ali oni dolaze radi uzvišenog cilja, da služe izgradnji svoje zemlje, De flaiaji kort Injaljv Fajsula a Ammanu. Ptnigodom pohoda kralja Faj'sula avome bratu Abduli, došao je kako javljaju arapski liritovi, i dr. Haan, kao • zastupnik orbodoksnoga židovstva Pa. le&tine, u Amman kralju Fujsula da ga t pozdravi.
Nakon smrti predsjednika Hardingp. Predsjednik CcMidge o cijonizmu. Smjesta nakon smrti predsjednika Hardinga sazvana je izvanredna sjednica egzekutivnoga odbora cijonističke (organizacije u Americi. Na sjednici je zaključeno, da se p.ok- predsjednik Hardinjg upiše u zlatnu knjigu Keren Kajemeta. Udovici predsjednika poalan je ovaj telegram: »Cijonistička organizacije u Americi duboko žali bolni gubitak, koji je Vas i američki narod! stigao smrću Vašega plemenitog muža, našega velikog predsjednika. Budite uvjereni, da je naša bol u ovaj čas prevelika, a da bismo mogli, da joj dademo potpuni izričaj. Židovski će se narod uvijek sa zahvalnošću sjećati velikih simpatija i dubokoga razumijevanja, što ga je Mr. Harding imao za naše ideale, kojima je bio uvijek spreman dia dade svoju pomoć i suradnju. Potpisan: Lous Robiiuson, predsjednik cijonističke organizacije u Americi«. U isto je vrijeme odaslan novom predsjedniku Coolidfeeu pozdravni brzojav. Novi predsjednik Udruženih Država Sjeverne Amerike Mr. Coolidge izjavio je nakon nastupa službe, da će se u svim smjerovima držati politike svojega predšasnika. Time je osigurano, da će novi predsjednik nastaviti i cijonističkom politikom svoga predšasnika. No on je već i prije nekoliko puta dokazao duboko poznavanje židovskoga pitanja i tople simpatije za nj. Dosta je ako samo spomenemo pismo što ga je prošle godine poslao vodji Keren Hajesod kampanje, gdje mu medju ostalim veli ovo; »Židovski je narod tijekom tisućljeća očuvao čvrst I jak osjećaj svoga nacijonaliteta i divni narodni duh bez obzira na štetne utjetaje naokolo. U svim zemljama u kojima su se nastanili, Židovi su saradjivali na gospodarskom napredku zemlje i bili su uvijek pravi oslon za stvar slobode. Predloženi način Keren Hajesoda daje židovskome narodu najbolju priliku, da posveti velike svoje vrline i prednosti izgradnji i uzdržanju vlastite domovine. A ja sam siguran, da će židovsko pučanstvo svomu hvalevrijednom radu dati potrei bnu sarađnju, te ne bi izostao poželjni usS Pieh. Kongres Agudas Jisroela u Beču. Našoj i bojevnoj ortodoksiji ne daju mira uspjesi cijonističke organizacije. Pošto nisu po> mogla sva njezina rovarenja kod engleske > vlade i kod palestinskih oblasti, odlučila je i ona, da priredi veliki kongres, da po-1 kaže svijetu, da je i ona faktor u židovstvu, ne bi li na taj način došla u Jewish Agency, Brojni i mnogi sigurno odlični i uvaženi rabini sastali su se da vijećaju o potrebama ortodoksnog židovstva i da se izjave glede njihovog udjela na obnovnome djelu u Palestini, Pored mnogih zvučnih i lijepih riječi najveći se dio debate bavio pitanjem saradnje sa mizrahistima odnosno sa svim Židovima, koji stoje na stajalištu Tore. I dok je veći dio njemačkih i poljskih Agudista zagovarao sporazum sa mizrahistima, madžarski i slovački ortodoksi, konzekventni u svojem asimilalorskom naziranju, odlučno su odbili svaku sarađnju. Kongres nije stvorio važnih zaključaka.
BROJ 35,
»ŽIDOV*
7
Prava ZaiOlii znak . EHEHVr'-DiHHil (rancoska uinouica - najbolji knćui lijek za ijeii kase, »ti, zali, proti reumatizma Cijena male boce Din. 6 sradnje „ „ 16 »> *i »» 32 Geacr. lutoptri u Jaguliiijii DUGOPHftRmfICDfI D. D. (Diana-odio) Prilaz 12- ZAGREB-Tel.9 31 rniinael tfobirtio nulu popast. - (miti u barrliriilk utroa.rU