Жидов

mimiistracige u Palestini u mnogim bitnim tačkanua ne slaže s dužnostima što ih je mandatama vlast preuzela, pa da stvori u Palestini takove političke, ekonomske i administrativne uvjete, po kojima je osigur an razvitak narodne domaje u Palestini. Med jar ostalim treba da se upozori na to, da je 1. palestinska vlada zaboravila obveze izražene u 6. članku mandata, da promiče podjeljivanje državnih dobara; 2- da se broj' židovskih činovnika neopravdano i nepravedno smanjuje; 3. da još uvijek postoje velifka ograničenja kod židovskog useljavanja; 4. da palestinska vlada uskraćuje Židovima kod školskoga budžerta dio koji im pripada; 5- da se zapostavlja pravo židovskoga pučanstva kod vod jenja velikih municipaliteta. 3. U. spoznaji, da je razvitak židovskoga jišuva u Eroc Jiaraelu k židovskoj narodnoj domaji uvjetovan i pravom toga jišuva, da uredjuje unutarnje prilike po svojim potrebama, u spoznajo, da je preduvjet samostalnoga narodnog života u Jiirec Jisraelu pružna ja Vaad Leumifla juriMićkom osobom, i da se dade općinama pravo da raspišu obligatorue poreze, 'kako bi zadovoljile svoje duševne i materijalne potrebe, nalaže 'XIII. cionistički kongres Egzekutivi, da traži ud mandatarne vlasti i palestinske vlade najskorije ispunjenje zahtjeva organiziranoga židovskoga jišuva. 4. Kongres daje u spoznaji da je istočna i zapadna Palestina jedinstvena po geografskim i ekonomskim preduvjetima, izričaj svoga očekivanja, da se budućnost Tir antsj ordaurj e ne će protiviti legalnim zahtjevima židovskoga naroda5. XIII. cijonijstički kongres pozdravlja s velikim zadovoljstvom jednogl&nu odluku senata i kuće reprezentanata Sjedinjenih Država Sjeverne Amerike, koja je odobrena i potvrdjeua po predsjedniku Udruženih Država, da će -U. D- zagovarati os tvaran je židovske narodne domaje u Palestini. Kongres izriče najsrdačniju hvalu za taj akt velikodušne i samozatajne ideologije ame rlčkoga naroda i njegove vlade. 6- Kongres pozivlje Egzekutivu, da prema izjavama predsjednika .Weiamanna pridje k osnutku političkoga resora u America. . *'• » .j 'zaključna sjednica kongresa. V U uoči od subote na nedjelju. Podpredsjednik Motzkin otvara u 21 sati u veće 19. i posljednju sjednicu kongresa. , Prije nego što se prešlo na raspravljanje o prijedlozima organizacione komisije dobio je riječ palestinski nadrabh: liaham-baši Jakob M e i r, da pročita pismo, u kojem se spominju progoni perzijskih i mezopotarnskih Židova. Iza toga izvještava o radu organizacljone komisije dr. H a n t k e, a debata i glasovanje o ovoj vrlo opsežnoj i kompliciranoj materiji trajala je nekoliko sati, jer su sa strane komisije stavljeni mnogi prijedlog fnajine, a i sam je plenum predlagao mnoge promjene. Donosimo ove zaključke; uvećanje broja članova Akcijopog Komiteja od 25 na 35, odredjenje §ekela pretila unutarnjoj kupovnoj snazi

novca u pojedinim zemljama, zahtjev, da egzekutiva zajedno s Akcijonim Komitejom zaključi, te je svaki cijonista komu dopušta materijalno njegovo slanje dužan dati zlatni šekel i na koncu zaključak, da pasivno izborno pravo ua kongresu imadc onaj, koji je izvršio svoju dužnost prama Keren Hajesodu. Iza toga u 1 sat u noći prekinuta je sjednica na pol sata. U pol 2 nastavljena je sjednica pod predsjedanjem Sokolova. Ur. S c h a 1 i t stavlja prijedloge političke komisije. Pošto su ovi prijedlozi iza duge i iscrpive rasprave primljeni u političkoj Komisiji velikom većinom nije kongres htio, da debatira o pojedinim prijedlozima, već je sve en-bloc primio. K a p 1 a n s k y izjavljuje u ime socijalističkih grupa Poale Cijon i Ceire Cijon, a isto tako L o k š i n u ime male grupe Dror, da oni o rezolucijama političke komisije ne će glasovati. Nakon toga inž. Stricker uz silan interes čitave kuće stavlja u ime permanentnog odbora prijedloge za izbor u Egzekutivu, fimncijalni i gospodarski savjet, kongresni sud, časni sud, za mjesto kongresnog odvjetnika i konačno za izbore u Akcijoni Komitej (prije čitanja imena ostavlja demokratska irakcija pod vodstvom Griinbaurna dvoranu). Prijedlozi permanentnog odbora prihvaćeni su bez ijednog protuprijedloga. Time su izabrani; Za predsjednika cijonističke organizacije ; prof. dr. Haim W e i z m a u n. Za predsjednika Egzekutive Mahuni S o k 010 v. Za članove Egzekutive sa sjedištem u Londonu i Jeruzolimu gosp. dr. bol ov e j č i k, Josef Cotveii, L i p sk y, R up i n, K i š, Van V r i e s 1 a ud, P i c k i S p r i n za k. U financijalni i gospodarski savjet: dr. Halpern, Najdič, dr. Feiwel, (ova trojica sa sjedištem u Egzekutivi), dr. Arnokl Barth, Schocken, Feist Arlosorov i Zlatopolsky. U Akcijoni Komitej birani su: kao zastupnici udruženih zemaljskih organizacija A. Bemhardt, Kurt Blumenfeld, nadrabin dr. Chajes, Florentin, Freeman, Goldberg, Goldenbloom, dr. Gottlieb, dr. liantke, dr. Jacobson, Smarjahu Levin s Levite, de JLieme, Motzkin, dr. Reich, Stricker, dr. Thon, a kao zamjenici Alejnikov, Salo•mon Cohen, dr. Alexander Goldstein, lleftmann, dr, Hindes, senator Korner, Alberto Romano, dr- Aleksandar Licht, dr. Siegfried Moses, Joachim Neiger, Felix Rosenbluth Louis, Robinson, dr. Rosmarin dr. Ruieiseu, inž. Landau, dr. Weissburg, dr. Weisselberger. Za Ameriku kao članovi Conheim, Fischmann i Rottenberg, a kao zamjenici Harris, proi. Kaplan i Emaimel Neumann, za Palestinu Usiškln, a drugog će člana odrediti Vaad Leumi. Kao zastupnici mizrahija birani su: rabi Berlin, Farbstein, rabi Fischmann, Struck, Levin Epstein, nadrabin Rubinstein, rabin Brodt i Samuel Landau, a kao zamjenici Lazarus Barth, Neufeld. dr, Federbusch dr. Nurok, dr. Hausner, dr. Rappaport, zastupnik Meyer i Zuchowiecki. Za cijonistićku demokratu Griinbatun i dr. Klumel, a kao zamjenici dr. Nahum Goldrnann i dr. Emil Margulies. Za fiitabdjjt kao članovi; Kaplan

Arlosorov, Twersky, dr. Kaznelson, Le\vinson, a kao zamjenici (Jarfunkel, dr. VVeltsch, dr. Schwanz, dr. Hellmumi i Skwirsky. Za Poale Cijon Rubašov, a kao zamjenik Locker. Za Ceire Cijon kao 'članovi Mereminsky i Brudny, a kao zamjenici Oriinield i Schvveiger. U kongresni su sud birani; za predsjedatelja odvjetnik Oronnemann, a za članove Alejnikov, Seidemann, dr. Ebner, dr. Desider Friedmann, Hartglas, Locker, Schuimann, dr. Tartakower i dr. Ringel. U časni sud birani su: za predsjedatelja Oroonnemann, a za članove dr. Klumel, Lazarus Barth, dr. Martin Buber, Beri Katzenelson, dr. Rottenstreich i dv. Daiches. Za kongresnog odvjetnika izabran je dr. Aron Barth. Za revisore M. Shirre i Simon Marks, a za zamjenike Ooodmami i dr. Brodetzky. Iza toga uzeo je riječ predsjednik S ok o 1 o v, da izrekne svoj zaključni govor, pa je medju ostalim rekao: Bio je te:ak i dugačak kongres, a ja mislim, da nije bio loš. Njegovi su zaključci dobri, a boj. Koji je ovdje bijen, vodjen je s ozbiljnošću i stvarnošću sa svih strana. Vara se onaj, koji je ovdje dobio dojam, da nijesmo jedinstveni i da bi naša podijeljena mišljenja mogla da budu od drugih zlo upotrijebljena. Podjela mišljenja ne dokazuje, da mi nijesmo jedno; mi smo jedinstveni i protiv naših protivnika stajat ćemo uvijek u jednoj i jedinstvenoj fronti. Razlika u mišljenju dokazuje tek razvitak cijonizma prema svim stranama. Prema Engleskoj stojimo s onom ozbiljnošću, s onim poštovanjem, s onim ponosom, onom samosviješću i onom čašću, koja je dostojna naroda. Uvrije se na svakoj strani i na lijevoj i na desnoj pokazao onaj respckt. koji mi dugujemo engleskom narodu a i svim ostalim narodima što su potpisali BalfourOvu deklaraciju. Hoćemo li, da snagom našeg uvjerenja, tumačenjem i argumentima u mandatarne vlade pobudimo i dublji interes, onda je za to jedino oružje, oružje duha, koje mi hoćemo i možemo da imamo. Svi se mi slažemo u tome, da nam je iskrena želja izgraditi u Erec Jisraelu nacijonalno, jevrejski nae>jonalno židovstvo, što je vezano o velike tradicije i o veliku židovsku prošlost. SU se slažemo i u pitanju privlačenja necijunističkih elemenata, a tek se razilazimo zbog pretjerivanja. Polazimo odavle, u veliku cijonističku i židovsku javnost s lozinkom o sjedinjenju svih Židova. Približili smo se jedni drugima i sa ljevice i sa desnice, a kod približavanja se ne može umaći nekim trvenjima. Svi su s velikom ozbiljnošću zastupali svoja mišljenja, i desnica i lijevjca, a zbog toga i velim, da kongres nije bio loš. To što je cijonistlčka organizacija tako jako i u nekim momentima tanatički pokazivala volju za daljc-d! egzistencijom i za daljim podržavanjem njenih principu, bio je znak snage i ozbiljnosti cijonističke organizacije. Iza tili sati, dana i noći teškog rada rastajemo sc pod dojmom onih momenata, što nas spajaju i što nam katkad poput groma pokazuju zbilju cijonističke organizacije i cijonističke misli. Na koncu zahvaljuje Sokolov vladi čehoslovačke republike, vlastima i stano-

»ŽIDOV«

BROJ 35,