Жидов

svakom je pogledu uspio. Sigurno bi se dalo navesti mnogo primjera, koji pokazuju da se dade omogućiti zajednički rad izmedju Židova i Arapa, naročito u onim slučajevima, u kojima postaju svijesnii o zajednici materijalnih interesa, ♦ Što su Židovi doprinijeli za izgradnju Palestine! Ne ću da spominjem sve ono veliko što je uradje.no prije rata, 0 tome može svaki čitali u raznim knjigama. Ali od okupacije Palestine po Englezima investirala je Cijonistička organizacija i druge velike židovske institucije vrlo znatne iznose u Palestini. Velike -u svote plaćene za kupovanje zemljišta, pri čemu su kupnje izvršene na javnom sajmu uz očuvanje interesa zakupnika zemljišta, čija prava brižno čuva vlada, Veliki uspjesi postignuti su u kultiviranju zemljišta; isušene su močvare, podignute su tri pokusne stanice za poljoprivredu d pravljeni su brojni pokušaji na polju marvogojstva, peradarstva i svilogoj-stva. Isto tako provedeno je u velikom opsegu pošumljivanje. U godini 1919.—1920. zasadjeno je 600000 drveća i pripravljeno je preko milijuni rasadnica, pijonistička organizacija osnovala je hipotekarnu banku s dioničkom glavnicom od 200000 funti. Obli gaci je pružaju potpunu sigurnost uz 7% kamata. Velik dio cijonističkog budžeta troši se za odgoj. I dok Židovi naravno plaćaju iste poreze kao i svi drugi stanovnici, plaćaju oni iz vlastitih sredstava gotovo sve troškove odgoja do neznatne subvencije- koju u iznosu 'od 3350 engleskih funti primaju od vlade. .Konačno valja spomenuti i sanitarno djelo Hada se, koja uzdržava bolnice u Jeruzollmu* Jafi, Hajfi, Tiberiasu i Safedu kao i u mnogim kolonijama, a pored toga i razne institute kao bakteorološki laboratorij i Rentgenov institut . s cijelim nizom znamenitih specijalistau kojima se drže predavanja iz područja medicine, tako da ge može već danas govoriti o jednoj medicinskoj školi kao . preteči jeruzolimskog universiteta. Svi su ti instituti otvoreni za sve bolesnike svih rasa i vjera. Medju pacijentima velik je broj Arapa. Ovo fragmentarno nabrajanje dostatno je da dokaže, da je. Židovima i Arapima moguće da žive i rade u prijateljskim odnošajima, a isto tako, da Židovi već provadjaju izgradnju zemlje i da židovski rad i židovski kapital služe ' cjelokupnosti zemlje. A sad još jedna riječ o saradnji onih Židova, koji doduše hoće podupirati izgradnju zemlje otaca* ali koji traže i rentabilnost za investicije. Od prenosa mandata na Englesku Palestina je stupila u novu fazu povijesti. Sveta Zemlja prestala je tražiti »haluku«. Ona ne traži više milodara, već stvarnu potporu ljudi iz prakse, kojima hoće da pruža sigurnost za njihov kapital. Tako je gradska uprava Tel-Aviva zatražila zajam te uz potpunu sigurnost daje 7% kamata. Slično je s hipotekarnom bankom. I dionice Anglo-Palestine Bank prosperiraju. Ima još i drugih načina investicija novca u manjim poduzećima s istim

mogućnostima uspjeha, kakovih može da pruža koja druga zemlja. U tom savezu valja spomenuti i dionice velikog Ruthenbergovog projekta za iskorišćivanje snaga vode Jordana. Brojne industrije imaju mnogo mogućnosti za uspjeh jer se sada još sve mora importirati. Tako uspjeva u Palestini najbolji ječam svijeta, koji eksportiraju engleski i šotski seljaci za proizvodnju pive. koje se kasnije konzumira u Palestini tako da Palestina mora da plaća troškove eksporta i ponovnog importa te daća, bez obzira na gubitak nuzgrednih produkata, koji su od nepromjenjive vrijednosti za marvogojstvo u zemlji, u kojoj suho godišnje doba traje 6 mjeseci. Na cijeloj sredozemnoj obali ne postoji veća pivovara, tako da bi svaki podignućem pivovare učinio ne samo dobro djelo zemlji te bi bio pozdravljen kao dobročinitelj. već bi iz tog poduzeća mogao imati velike materijalne koristi. I svaki strojač kože i tkalac vune imade mogućnost za rad, isto tako i industrija kreča i cementa. I gradnja kuća odbacuje lijep dobitak, dakako ne gradnja poput onih u Tel-Avivu, već jednostavne po modernim higijenskim planovima, a bez suvišnih ukrasa i balkona. što povisuju troškove gradnje i poskupljuju stanarinu. Većina novih useljenika primorana je da traži stanove kod Arapa, koji traže lihvarske cijene za nezdrave i nimalo udobne stanove. Nadalje bi se mogla vrlo lijepo razviti industrija sapuna, jedna industrija,, koja je sada u rukama jedne jedine arapske obitelji, koja na taj način zauzima monopolski položaj. Ne treba tek naročito istaknuti da bi se iz Mrtvog mora mogli dobivati milijuni tona soli. Samo bogatstvo na kalijevoj soli tako je veliko, da bi Palestinu moglo učiniti plodnom za stotine godina. U Palestini je dovoljno mjesta za svakoga, koji ima poduzetnog duha, i za trgovinu i industriju, ali i za umjetnost i literaturu, u koliko ne špekulira time, da u razmjerno kratko vrijeme postigne vanrednih uspjeha.

Keren Hajesođ

Govori dra, Weizmanna u Americi. Amerikanski ured Koren-Hajesoda izdao je na engleskom jeziku u vrlo ukusnoj opremi jednu malu knjižicu, koja sadržaje Weizmannove govore u Americi. Predgovor je napisao poznati new-yorški pravnik i začasni predsjednik Samuel Untermayer, Bilten amerikanskog Keren-Hajesoda od 7 septembra ima slijedeći oglas ove jedinstvene brošire: • /Teško da ijedan državnik našeg vremena ima da snosi teži teret od vodje pokreta, čiji je cilj da se Palestina izgradi jevrejskom narodnom domajom. Sa svih strana ima zapreka, iznutra i izvana, kojima se ne može suprotstaviti vojska, nego postojanost i ustrajnost. Nikad nije bila nužna veća moralna sila, da riješi jednu tako velebnu zadaću. Samo ako se upozna moralna jakost cijonističkog vodje Weizmanna i cijonističkog pokreta, može da se pojmi brzina kojom pokret napreduje. Sjajnu sliku uvjeravajuće i privlačive snage govora dra. Weizmanna pruža nam jedna knjižica sa izvacima iz njegovih govora, koje je on držao u Americi u interesu Keren-Hajesoda za vrijeme njegovog posljednjeg posjeda Amerike. Samo se po sebi razumije, da nisu svi govori u toj

knjizi doslovce sadržani, jer bi bilo nemoguće, da kod silnog broja tih govora, ne bi bio kop opetovan. Sakupljena su samo najzßaćajnija mjesta, koja skupa prikazu* ju jasnu sliku cijonističkog rada i problema u Palestini i Galutu, a ujedno i sliku vodjc. Ako pročitamo ove govore, onda nam je jasno, zašto Weizmann ima tolike uspjehe kako u židovskim tako i u nežidovskim krugovima. U njemu se ujedinjuje kultura orijentalnog Židova sa njegovim misticizmom, njegovim dubokim čuvstvom i njegovom neslomivom postojanošću. sa okretnošću, elegancijom, »savoir-faire«-om duhovitog zapadnjaka, koji zna uživati. Koje čudo onda, da Weizmann jednako utječe na Židove u Pinsku i Varšavi kao i na asimilirane Židove Londona i New-Yorka, a da se i ne obazremo na diplomate i državnike. Njegovim neprestanim putovanjem, koje je bio poduzeo cijelim svijetom kao vodja pokreta i koji su ga dovodili sada u buma središta zapada a sada opet sumrak legendarnog istoka, sakupio je Weizmann veliko iskustvo, koje je puno najdramatičnih i romantičnijih dogadjaja. Mnoge ove dogadjaje iznaša Weizmann u ovim amerikanskim govorima. Čitaoc, kojega privlači ona osebujnost, ona bizarnost i melodramatičnost, teško će u povijesti naći nešto osebujnijeg nego što je opis sastanka Weizmanna sa emirom Feisulom u Transjordaniji, jednu priču, koja teško da zaostaje svojom privlačivosti i veličinom za biblijskim scenama iz doba patrijarha. Nikako ne zaostaje svojom zanimivošću ni opis uloge, koju su igrali potomci španskih Marana u velikoj drami koja se odigravala oko potvrde mandata. Ne smijemo si ali pomisliti da »Amerikanski govori« sadrže jedino ovakovc stvari. Ovo, samo čini suštinu jednog autoritativnog i velikog prikaza praktičnog problema izgradnje Palestine i filozofski pregled palestinskog pokreta i položaja Židova u čitavom svijetu. U predgovoru »Amerikanskih govora« daje nam Samuel Untermyer jednu od najboljih slika Weizmanna kao vodje i državnika, a tomu se mora pripisati još naročita važnost, ako se uoči da je taj predgovor od čovjeka koji praktično radi za stvar. Tu stoji: »Niko, ko je ikada došao u osobni doticaj sa prelaznim oduševljenjem i intenzitetom pidvlačive osobe dr. We.zmanna, nije mogao odoljeti riječitosti njegovih apela. Govori, koji su ovdje iznešeni mrtvim slovima, premda su u jeziku, koji nije njegov materinski a time gube na toploti umiljatosti dr. Weizmannove privlačive osebujnosti, će ipak jasno prikazati židovskome narodu cijelog svijeta izvanrednu veličinu i dostojanstvo njegovih govora, kao i duboku važnost stvari, kojoj je on vodja, a ništa manje silu i duhovitost njihovog vodje«.. Osim amerikanskih govora sadržaje knjižica značajni govor Weizmanna pri polaganju kamena temeljca hebrejske univerze na brdu Skopus kod Jerusolima u julu godine 1918. (Ziko). Predsjednik republike Čile izjavljuje se oduševljenim pristašem cijonizma. Delegat Keren Hajesoda, gosp, L. Jaffe, bio je za vrijeme svog boravka u republici Čile po engleskom poslaniku uveden kod predsjednika republike. Predsjednik je izjavio, da žali što je zbog bolesti bio zapriječen, da prisustvuje mitingu, koji je bio priredjen u čast gosp. Jaffea, te bio prisiljen, da se dade zastupati jednim delegatom. Gosp. predsjednik je izjavio, da je oduševljen prijatelj cijonizma i kod ratifikacije palestinskog

4

»ŽIDOV«

BROJ 41