Жидов

Čile, a on kao njen predsjednik dobio je dapače zahvalno pismo od gosp. Balfoura. 1 za izgradnju Palestine pokazao je predsjednik. republike veliki interes. Izjavio je, da ga osobito raduje, što zbog svoga upisa u Zlatnu Knjigu Žid. narodnog fonda njegovo ime figurira medju imenima onih, koji izgradjuju novu Palestinu. Na rastanku zaželio je predsjednik republike gosp. Jaffeu što ljepši uspjeh kod njegovog rada oko Keren Hajesoda u Južnoj Americi. Gosp. Jaffe putuje iz republike Čile za Buenos Aires, odakle bi imao poći u Braziliju. Sir Al'red Mond u Americi Sir Alfred Mond prispio je u New-York. Kako javlja američki K. H.—Centralni ured, suradjivati će Sir Mond pri kampanji za Keren-Hajessod. (Ziko)

Iz židovskog i cijonističkog svijeta. DR. JOSEF S. BLOCH.

Na Hošana raba imu'o je, u Beču dr. Josef S. Bloch u debi od! 73 godine. Dr. Bloch već je u mladim godinama kao rabin počeo sa književnim radom, te je napisao mnogo historijskih, rasprava. Uodme 1883. osnovao je tjednik »Oesterreichisehe VVoshensohrilt«, koji je sam redigirao sve do godine 11120. Bio je 3 puta izabran (narodnim zastupnikom, te se istakao kao vanredan govornik braneći židovske interese. Dr. Bloch je osnivač austrijskog israelilskog Uniona, Aliiance i drugih židovskih institucija. Najveću popularnost stekao je procesom, koji je protiv njega podigao praski profesor teologije Kohling radi spora bajke o ritualnom umorstvu. Zadnjih godina napisao je svoje memoare od kojih je jedan dio već izašao. Prema cijonizmu zauzeo je s početka neprijateljsko stajalište. Poslije pnomjenio je svoje stajalište te je u svome listu zastupao židovski narodni smjer. Lord Robert Cecil o cijonizmu. U uvodu knjige J. de Lodera »Istine o Mezopotamiji, Palestini i Siriji« piše Lord Robert Cecil tnedju ostalim: »Držim da je cionistička politika od vitalnoga značaja za svijet; narod bez vlastite zemlje je anomalija, a anomalije uzrokuju smetnje. Osim toga nema arapska država nikakovih uzroka da se tuži. Priznaja židovske narodne domaje bila je jedan od uvjeta za realizranje arapske države, jasno, uz očuvanje prava Arapa, koja će biti održana. Stoga sam ja uvjereni ci j onis t«. Napadaj na Židove u Poljskoj. Posljednjih dana opet se napadalo židovske poslanike u varšavskom Šaškom Vrtu. Ljude se udaralo knutama, a ženama se mazalo odijelo. Kod tih napadaja ranjeno je nekoliko ljudi. Zajednički istup Židova kod izbora Za njarodno predstavništvo u Austriji. Nakon odnljeg pregovaranja složile su se sve jevrejske stranke, da će kod skorašnjih izbora za narodno predstavništvo Austrije i za bečko gradsko zastupstvo - istupiti zajedničkom jevrejskom listinom. Na čelu je listine za mandat ostataka glasova kod izbora za narodnu skupštinu gradjevni nadsavjetnik Stricker. U Leopoldstadtu vodi listinu dr.

Plaschkes. u Brigittenauu Stricker, dok u Alsergrundu dr. Pollak-Parnau. Na drugom mjestu u Brigittenau, a na trećem. u Leopoldstadtu kandidira predsjednik kluba Hakoah dr. Korner. Vodstvo listine za izbore u narodno .predstavništvo u izbornim kotarima Leopoldstadt, Brigittenau i Floridsdorf imaju nenacionalne jevrejske stranke. Osim toga vode nenacijonalne listine za izbore u kotarska vijeća. Imena njihovih kandidata još nisu poznata. . Kako je bečki nadrabin dr. Chajes u svojoj Roš-Hašana propovijedi \zauzeo borbeni stav protiv nekih zaključaka Knesio Gedola, zaprijetili su se krugovi oko Agude; da će prekinuti pregovore, te istupiti vlastitom listinom. Kako se iz gornjeg izvještaja vidi. konačno je ipak uspjelo, da se sv e jevrejske stranke slože za jednu zajedničku izbornu listinu. Općinski izbor u ćehoslovačkoj. Pobjeda židovske listine. U općinskim izborima izvojštila je listina sjedinjenih židovskih stranaka vrlo lijepu pobjedu. U Pragu je za nju glasovalo 8551 (za njemačke socijalne demokrate samo 2058) pa je time dobila 2 mandata. U Bratislavi postigla je pače 4 mjesta. Jednako se lijepi rezultati javljaju iz ostalih mjesta Cehoslovačke pa i iz onih, gdje su Židovi prvi puta samostalno istupili. Antisemitska propaganda u Rumunjskoj. Ministar unutarnjih djela Vaitoi anu primio je sekretara Udruženja Rumunjskih Židova Magdera koji mu je predao spomenicu o antisemitskim napadajima u Jassiju, Barladu, Husiju Bakavi, Pitestiju i Oluju. Magder je zatražio od ministra, da naredi oblastima, neka u takvim zgodama vrše svoju dužnost. Rekao je, da bi se antisemitsku agitaciju moglo energičnim istupom ugušiti, ali mjesne oblasti naprotiv svojom trpeljivošću ohrabruju agitatore. Ministar je odgovorio, da je uzrok ove agitacije u napadajima nekih novina na rumunjske studente. I njega samoga izvikaše kao antisemita, i ako ne s pravom. On će odlučno istupiti protiv svake antisemitske propagande. Već je odredio, da se svi bakavski krivci kazne. Legaliziranje Židovskog narodnog vijeća u Litavskoj. Iz Kovna javljaju: Predsjednik židovskog narodnog vijeća ministar za židovske stvari, dr. Rosenb a u m, imao je dulji razgovor ministrom predsjednikom Galvanovskyem, u kojemu je predložio zaključak židovskog narodnog vijeća radi njegove legalizacije. Ministar Rosenbaum izjavio je, da će doskora podnijeti osnovu zakona za provedenje ove legalizacije u saglasju s ustanovom i deklaracijom vlade o pitanju narodnih manjina. Ministar predsjednik izjavio se time sporazumnim i zamoli, da se ta zakonska osnova čim prije predloži Sejmu. Zakonski projekat već je izradjen ministarstvu. Tragedija poznanjskih Židova. Kod osnutka poljske republike brojalo je židovsko pučanstvo u prijašnjoj provinciji poznanjskoj 134 židovskih općina. Svaka općina imala je svoju sinagogu, židovsku školu i druge vjersko-socijalne

uredbe. Manje općine imale su zajednički jednog rabina. Grad Poznanj imao je prije rata 0000 židovskih stanovnika. Uslijed antisemitskih hajka velik je dio Židova morao ostaviti Poznanj tako da danas u njem stanuju jedva 1000 Židova. U cijeloj provinciji danas postoje samo 3 židovskih općina. Cijele općine emigrirale su ponjevši sobom Tore, doik su sinagoge zatvorili i ključeve predali poznaujskoj općini. Hrišćanski čuvari paze na židovska groblja. Židovski bjegunci u Rumunjskoj. Iz Berlina javlja židovski dopisni ured; U savezu s naredbom rumunjske vlade o izgonu židovskih bjegunaca iz Besarabije stavio so komitej za židovsku emigraciju u vezu sa židovskim odborima u Trstu i Pragu i zamolio ih, da poduzmu korake kod svojih vlada radi dozvole useljivanja izvjesnog broja židovskih bjegunaca iz Rumunjske. Kako iz Bukurešta javljaju izvjestili su, talijanski, čehoslovački i njemački konzulat, tamošnju vladu i centralni ukrajinski komitej, da su nj bove zemlje pripravne da prime jedan dio ruskih i ukrajinskih bjegunaca iz Rumunjske. Oni bjegunci, koji žele da putuju u koju od navedenih zemalja, dobit će smjesta viza. U isto vrijeme zamolio je imigracijom direktorij rusko zastupstvo u Berlinu, da se jednom dijelu bjegunaca podijeli dozvola da se vrate u Rusiju. Ruska delegacija izjavila se načelno s time sporazumnim, te je konzulat u Varšavi dobio nalog da izdaje za bjegunce viza za povratak u Rusiju. Organizacije transporta imao bi voditi glavni komesar Prithjof Nansen.

Iz Palestine

Povratak vrhovnog komesara « Palestinu. Sir Herbert Samuel se nakon izminuća svog ferijalnog putovanja 14. prošlog mjeseca ukrcao u Trstu za Aleksandriju, dok je 18-og prispio u Jeruzalim, gdje mu je bio pripravljen oduševljen doček. Kod vrtne zabave, koja je bila priredjena u čast Higb Comissionera, prisustvovali su koli židovske, toli i arapske vod je. Prema telegramu iz Trsta pohodio je vrhovni komesar prije svog ukrcanja tršćanski palestinski ured i emigrantski dom. Izrazio je svoje zadovoljstvo na osnutku ovih institucija. K nemirima u Transjordaniji. Već snio u prošlom broju iz vješt ili, da se u Transjordaniji uzbunilo jedno arapsko pleme protiv vladavine emira Abdula i da su mnoge novine ovoj buni nastojale pripisati anticijonističke motive. Površnost u vezi sa zlobom nastoje, da kod svega, što se lošega na bliskom Istoku zbiva, prikažu Židove i cijonizam kao krivce, i ako su takovi dogadjaji u drugim krajevima češće. Naša bilješka od prošlog tjedna, prema kojoj napomenuti nemiri u Transjordaniji nisu ni u kakovoj vezi niti s cijonizmom niti s jevrejskom emigracijom, dobila je službenu potvrdu u izvještaju palestinske vlade 1 Reuterove agencije. Interesantno je kod toga, da su nekoje novine donašale izvještaj o tim

BROJ 41.

»ŽIDOV«