Жидов

»emirima pod senzacionalnim naslovom »Krvavi nemiri u Palestini.« iz komunikeja palestinske vlade razabire se, da je šeik plemena Advanesa vladi emira Abdula već <lulje. vremena pravio poteškoće. Zbog toga ga je vlada Transjordanije u jednom ultimatumu pozvala, da se unutar 48 sati pokori. Kao odgovor na taj ultimatum pristaše šeika razrovaše sve ceste i razrezahu telefonske i telegrafske vodove, da na taj način onemoguće komunikacije u Trausjordaniji. Vlada je na to izaslala ćete, Jtpje su ustašama nanijele osjetljive gubitke. U borbi bile au ćete ustaša potpuno razbijene, preko 30 ih je palo, inedjn njima i jedan poglavica. Vladine čete nisu, cU> jednog ranjenika imale nikakovib gubitaka. Obavijest Keuterove agencije, koja poriče bilo koju vezu ustanka s oijonizmom, kaže sljedeće: Borba izmedju Advanesa i Selka plemena sasvim je. lokalnog značaja. Ustanak nema nikakovog uzroka niti u engleskom mandatu u Palestini, niti u cijonizmu. Nasuprot jest činjenica, da. su arapska, plemena slabo, ili bolje rekuć nikako upućena u svrhu mandata i njegove ciljeve. Pravi su uzroci ustanka, što je emir Abdula umanjio izdatke za upravu, te što je izmjonio domaće činovnike sa sirsklm. koji su kod arapskih, plemena silno omraženi. Jedna daljnja JEieuterova vijest javlja, da je položaj u Trausjordaniji poprimio svoj normalni oblik. Navodni sporazum kralja Huseina s Englezima. Prema »Doar Hajomu«, koji ovu vijest navodno ima iz pouzdanog vrela, potpisat će doskora kralj Husein i engleska vlada ugovor o arapskoj konfederaciji. Obje su stranke bile primorane, da učine medjusobne koncesije. Kralj je isposlovao priznanje opradanosti arapskih zahtjeva, da im se dade znatniji i neposredniji utjecaj u upravi Palestine. Za uzvrat bi kralj Husein izričito priznao engleski mandat kao i zasebni državni položaj Palestine, a time doduše indirektno i Balfourovu deklaraciju kao i jevrejsku nacijonalnu domaju. U Colonial Offieu se nadaju, da će nakon ovog sporazuma prestati agitacija Arapa protiv cijonizma, U Palestini bi prema tome Židovi i Arapi odsada živjeli u složnoj i mirnoj zajednici. Suvišno je napomenuti, piše dalje »Doar Hajom«, da se ovaj sporazum izmedju Engleza i Arapa mogao zaključiti samo uz pristanak Jewish Agencya, pošto se engleska vlada u svim stvarima, koje se tiču budućnosti jevrejske nacijom* Ine domaje, posavjetuje s njime. A. D. Gordon; Sudovi u Jerusolimu. »Doar Hajom* iznosi ove podatke o broju Židova u jerusolimskrm sudovima. Apelacioni sud imade jednoga židovskoga i dva arapska suca, a jednoga židovskoga i dva arapska činovnika. Distriktni sud imade po jednoga arapskoga i židovskoga suca, a jednoga židovskoga i 5 arapskih činovnika. Okružni sud imade jednoga židovskoga i dva arapska suca, a 2 židovska i 5 arapskih činovnika. Sudbeni ured imade 1 židovskoga i 2 arapska činovnika. Med ju tumačima i tajnicima imade 3 Židova i 8 Arapa. U javnome

optužnome uredu rade 2 Arapa, a nijedan Židov. Prvi tajnici i upravnici su nežidovi. Osnivanje tvornice cementa po Rothschildovoj tvrtci. »Doar hajom« javlja iz Londona, da je Rothschildova banka odlučila da osnuje tvornicu cementa u Palestini, koja će producirati godišnje 60.000. vagona. Sjedište će biti po svoj prilici Hajfa. Po istoj je vijesti već prispio u Palestinu ing. Schnersohn, da pripremi sve za rad. * Povratak arapske delegacije u Palestinu. Na 14. septembra, napustila je nakon nekoliko zadnjih mjeseci boravka u Londonu, delegacija arapskog palestinskog kongresa London, uputivši se u Palestinu. Za čitavog boravka nije joj uspjelo ništa izvršiti, a napustila je i namjeravam put u Ameriku. Prije odlaska otposlala je delegacija ministru predsjedniku jedan memorandum, u kojem još jednom naglašava tražbine Arapa, kako ih je delegacija zastupala. (Ziko) Opomena arapskim šejicima. Generalmajor Sir Hcnry Tudor, šef javne bczbjcdnosti u Palestini sazvao je za 31. augusta skupštinu araps. šejha svih distrikata od Jeriha do Beršcbc L na kojoj je bilo prisutno 30 šejha, U svom govoru izjavio je Sir Tudor, obzirom na držanje trapa spram žandarmerije i vladinih oblasti, da on ne će oklijevati, da protiv njih upotrijebi ratne metode u slučaju ne budu li se mirno ponijeli. Jasan govor generala učinio je jak dojam na prisutne šejhe. (Ziko) Imigracija u Palestinu. U augustu je prispjelo 775 Imigranata, dakle 389 više nego u prijašnjem mjesecu. U prvoj polovici septembra iskrcalo se iz jedne ladje u Haifi 307 useljenika. Tako brojni useljenici nijesu u jednom jedinom danu. u Palestinu već duže vremena prispjeli, (Ziko) Uspostava željez. pruge izmedju Palestine i Kako javljaju iz Velikog Libanona, uspostavit će se u najkraće vrijeme širokotračna pruga: Tripolis—Bcirut, Sidon—Tir—Akko—Haifa. Jedan dio ove važne koncesije dobilo je jedno francusko i jedno englesko društvo. Fašizam u Palestini. Palestinska fašistička organizacija, koja je u maju o. g. osnovana u Jerusolimu, stvorila je u Hajfi podružnicu. Vodja pokreta.je dr. Moraoini. 1 Kirurška klinika Uadase u Jafi. Hadasa je 26. augusta otvorila u svojoj bolnici u Jafi specijalno kirurško odjelenje, koje vodi dr. Braun, koji je do sada radio u Južnoj Rusiji. Veliki uvoz žita u Palestinu. Gosp. Beiruti, bivši podpredsjednik arapskoga kongresa i član Advisory Councila, obratio se je okružnicom na sve trgovačke komore i gradska poglavarstva u Palestini, u kojoj ih pozivlje, da kod vlade predadu zajednički protest, proti velikomu uvozu inozemskog žita u Palestini, i time nanosi veliku štetu domaćem poljoprivrednom stanovništvu. Gosp. Beiruti navadja dalje, da se je samo u zadnjoj sedmici uvezlo preko luke u Jafi inozemskog žita u vrijednosti od 30.000 funti. Jedna nova ulica u Jerusolimu. Palestine Land Jevelozment Company (P. L. D, C.) otkupila je kako je već poznato još prijašnje godine jedno zemljište od gotovo 100.000 četvornih lakata u središtu Jerusolima, koje sc proteže u Jafskoj ulici kod kina »Cion« i siže do Becalela. Sredinom zemljišta proteže sc od sjevera prema jugu po kralju Puri nazvata ulica, a vodi k naselju Jinjerija i željezničkoj stanici. Sada je PLDC započeo sa napravama nove ulice u dužini nekih 500 a u širini 15 m., koja će taj zemljišni kompleks presjecati od istoka prema zapadu, od kina do Becalela i tako spojiti

Jafsku ulicu sa naseljima zapadnog djela Jeruzalema. Pri gradnji je zaposleno oko 200 radnika, većinom novih useljenika, što je mnogo umanjilo nestašicu rada. Ulica će biti za mjesec dana gotova za promet. Radovi se vrše na račun PLDC, (Ziko) Bezžična telegrafija izmedju Evrope i Palestine. Iz Palestine se već može bez* žično telegrafirati u Evropu, Tarifa je ista kao i za kabelsku telegrafiju. Izuzetke čine specialne tarife za Englesku i Njemačku. (Ziko) Novi solili mlinovi u Atlitu. Društvo za proizvodnju soli u Atlitu, započelo je gradnjom solnoga mlina i velikoga magazina. Potrebne će mašine stići još koncem septembra u Palestinu. Pristojbe za vizum u Palestinu. Prema instrukcijama kolonijalnoga ureda plaćat će se od sada za vizum u Poljsku 2 eg. mnte, a za Njemačku 4 eg. funte. Vizum za izlazak i povrataik stajat će 5 funte.

Iz Jugoslavije DOM ZA JEVREJSKE VISOKOŠKOLCE

Piše

Josip VVesael,

abs. iur.

Gornje pitanje tretirao je gosp. rabin i>r. H. E. Kaufmann u »Jud. Votksblattu« (Br. 33. i 3(j.) u času kada egzekutiva nove osnovanog »Saveza Jevr. Visokoškolaea« izrađuje radni program. U ovom radnom programu zauzima veoma važno mjesto pitanje ost vara nj a Doma za visokoškolce. Stanbeno pitanje spada zasigurno među najteža pitanja sadašnjosti u studentskom životu. Poznato mi je više slučajeva, gdje je to pitanje bilo odlučno za život studenata, jer su samo s tog razloga morali prekinuti studij ili su stanujući u mansardama oholili. Podizanje ovabog »Doma« svakim je danom aktulnije i to s razloga, što se broj studenata svake školske godine povisuje i u Zagrebu i u Beogradu, jer je radi skupoće nemoguće u inozemstvu studirati. O samoj potrebi, mislim. da mi dakle nije nužno više ispravljati. Je li uaša jevrejska javnost, jesu U naše općile voljne preuzeti na se gradnju ili adaptaciju ovakog doma? To je odlučno pitanje; akademska omladina znade, ikoiikim, žrtvama ima se naša javnost podvrći i kako je požrtvovno ispunila sve dužnosti (osobito sad pri skupljanju za jevr. đačke menze). Jevrejska akademska omladina nosi iskrenu hvalu za tu požrtvovnost u svojim srcima. Ali staubena kriza zauzela je takav koban stav, da to pitanje zahtjeva što brže rješenje; U životu jevrejskih visokoškolaca stoji to pitanje na pivom mjestu dnevnog reda. Jevrejski očevi, jevrejske majke, jevrejske općine znajte da o povoljnom rješenju tog pitanja zavisi budućnost, životna sreća, mnogih Vaših sinova i kćerki, koji pohađaju Visoke škole. Izrael, bogoštovna općina u Zagrebu odstupila je na najpripravniji način u svom »Švarcovom domu« veliku dvoranu, u kojoj 17 najsiromašnijih studenata stanuje (nekoji već četvrtu godinu). Već sam broj 17 u istoj dvorani može najbolje da ilustrira strašnu bijedu, ma da vlada u dvorani uzorna čistoća i najbolji red. A koliko njih nemaju ni te blagodati 1 Izgradnja doma za jevr. studente,

6

»ŽIDOV«

BROJ 41