Жидов

Kajemetu oživotvorio, dobro znao. da je jevrejskom narodu potrebna narodna imovina, zemlja, koja pripada njemu i samo njemu. Tada će jevrejski narod prestati da bude siromašan i bijedan, pa ako samo jedan dio postane svojinom jevrejskoga naroda, utjecat će to znatno na izgradnju zemlje, bolje reći na formu izgradnje. To je bila misao vodilja kod osnutka Keren Kajemeta, naše najnarodnije tvorevine. Što je Keren Kajemet do sada učinio, dosta je zamašno. Da nije njega, ne bi imali ni farma, ni kvucot, ni halucim ni halucot. Cime bi bez svega toga ugrijali srce našega naroda, čime bi stupili pred buduću generaciju? Već pred 40 godina sanjali su »Bilu« o narodnoj imovini. Tada je došla potpora odozgo, no ta je potpora doduše spasila jišuv, ali je zato nehotice ideju narodne imovine potisnula u pozadinu. U Keren Kajemetu ova je misao ponovno rodjena. Njime je stvoren imetak, ne za pojedinca, ni za grupu, već za cijeli narod. U tome leži tajna ljubavi, koju iskazuje cijeli narod bez razlike stranaka K. K.. gradjani i radnici, bogati i siromašni, »materijalisti i idealisti«, »političari i praktičari«. I nema Jevreja, koji bi bio protivnik K. K., iz razloga, što se osniva na socijalističkoj misli. Svi osjećaju, da je ovaj socijalizam nacijonalnog karaktera, da će donijeti materijalnu i duševnu slobodu, da se radi o oslobodjenju Jevrejstva od prosjaštva. Sada razumijemo uspjehe Keren Kajemeta kraj sviju zapreka i poteškoća. Za svršetka rata imao je KKL 22.000 dunama zemljišta u Palestini, a sada nakon petgodišnje svjetske krize, nakon strahovitih pogroma i pauperizacije ruskih Jevreja po boljševizmu, nakon valutne katastrofe u skoro cijeloj Evropi posjeduje KKL preko 100.000 dunama zemljišta. Od ovoga veći dio leži u Emek Jisraelu, u onom plodnom Emeku, koji je naša davna čežnja, u lijepoj zemlji Efrainovoj u gorju Gilboa, u Ejn Harodu Gideona. Tamo se i iskušavaju nove forme nacijonalnog i socijalnog života, kojih važnost ne smijemo podcijenjivati. Tko zna, ne ćemo Ii baš ovim pokusima zahvaliti spas našega naroda i cijeloga svijeta! Keren Kajemet proklamirao je u jevrejskim masama akciju za Geulat Haadama. Zgodno bi bilo, kad bi u ovom slučaju

Erec Jisrael dao inicijativu, ne zato, što Erec Jisrael crpi iz njega koristi, već zato, što je vrijeme, da Jerusolim preuzme vodstvo. Inicijativa treba da dolazi iz srca našega naroda, iz koga se rasprostiru žile, kojima teče ona topla i životvorna krv, koja hrani cijeli organizam. Mi ćemo početi oslobadjanjem zemlje, a time će se probuditi i cijeli narod. Hoćemo da narodu privedemo nove snage i novoga bogatstva, ne fiktivnoga ni galutskoga bogatstva, a ni bogatstvo individua. Oslobo d j e n j e zemlji, a narodu nacijonalna imovina.

daje mjesta razlikama u naziranju. U njoj svatko iz bliza vidi cijelu tu zgradu do najdubljih temelja, pa brzo spozna, da mu je zaista duša rastrgana, brzo spozna, da smo baš zato i medju sobom rastrgani, jer narodna rastrganost počinje u duši svakoga nas. Svaki nas naka izliječi pukotinu duše svoje, neka stvori mir u njoj. pa će i među nama nastati mir. Svaki nas neka ide onamo, kud ga vodi njegova cijela, slobodna duša, njegov čisti, prirodni i samostalni ja, pa ćemo konačno po različitim putevima doći db naše prave nacijonalne duše, do nas čistih u čistoj našoj narodnosti. Iz svake tačke sa površine kugle pušteni okomiti pravci sastaju se u središtu. »Najvažnija je tačkica«. govorili bi stari Židovi. Razmislimo li, tada u tim riječima nailazimo duboki smisao. Sve to i više govori nam život, govori nam glasom naše prolivene ikrvi. Bez tumača valja da čujemo što go-

vori, bez naočala, da mu zagledamo okom u oko. Tada ćemo razumjeti i znati, da je ono, čega nemamo: život. S koje god strane razmatramo naše pitanje, s političke, ekonomske, s duševne vazda je ono: životno pitanje, vazda pitanje pregraditi iz temelja ono, što smo dosad morali zvati: životom. Ne ćemo da budemo paraziti na tudjem tijelu, sa svim frazama i uživanjima parazita; tražimo naš vlastiti život. Treba nam barem grudica zemlje, da na njoj sami stvorimo novi život, koji će djelovati na cijeli naš raštrkani narodni organizam, poput oživljujućeg eliksira i osnažiti nas da preuredimo svoj život po slici i mjeri svoje žive duše dok ne dodje blaženi čas potpunoga oslobodjenja. Evo to je druga tačka u neku ruku centralna na kojoj se možemo praktički složiti. Nema sile, koja ljude više spaja od zajedničkoga stvaranja, jer nema sile, koja čovjeku daje toliko života.

koja ga toliko preporadja, kao stvaranje. Stvara, li čovjek život, stvara ga za sebe i preporadja samoga sebe, a preporodi li se, stvorio je život. Debatama i pregovorima ne ćemo doći niti do sporazuma, a niti do zajedničkoga narodnoga rada. Jedino radom i stvaranjem doći ćemo do sporazuma. Židovi pojedinih zemalja neka obavljaju svoj lokalni rad, mi svi Židovi zajedno imademo veliki narodni zadatak: stvoriti vlastiti kutić vlastitoga narodnoga života. Vjerujmo, to možemo. Imademo Palestinu, a time imamo mali početak . Dakle Palestina? Postavi li koji Židov to pitanje, prepuštam da na nj sam odgovori. Ne bojim se odgovora. Jedino uvjetujem, da svaki Židov bez straha sasluša i ne zataji odgovor, koji dolazi iz dubine duše njegove, neka ne zataji glas, koji mu odgovara: Palestina ne boji se židovske duše! (Nastavit će se.)

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

SJEDNICA AKCIONOG KOMITEJA U LONDONU Sjednica akc. komiteja počela je u petak, 26, oktobra, a zaključena je srijedu 31. oktobra. Premda je saziv ove sjednice naglo uslijedio, prisustvovalo je dosta članova. Od londonske egzekutive nije prisustvovao Sokolov, koji iz zdravstvenih razloga boravi u Meranu i Lipski, koji je u Americi. Dr. Weizmann pravovremeno je prispio, isto tako i svi članovi iz Evrope, osim nekolicine, koji su poslali zamjenike. Predsjednik A. C.-ai nadrabfn dr. oha j e s izjavio je u svom pozdravnom govoru, da je sjednica sazvana na želju egzekutive, pošto ova želi, da se s A. C.-om posavjetuje o držanju organizacije spram prijedloga engleske vlade, da se osnuje arapska aigency. Dr. Weizmann izjavio je, da ovo zasijedanje ima da riješi dvije zadaće. Prv.o treba da se ustanovi stanovište A. C.-a spram aktuelnih političkih pitanja, a drugo treba odrediti smjernice rada u slijedećem polugodištu, jer će članovi egzekutive doskoro poći u razne zemlje, da tamo organizuju rad. On sam želio je porazgovoriti se s članovima A. C.-a, pošto već 24. novembra putuje u Ameriku. Što se tiče arapske agency, cijonist. organizacija još nije odgovorila engleskoj vladi, no kako su Arapi ovaj prijedlog već odbili, to cijelo pitanje nije praktički od važnosti. Zatim je dr. W e i zm a nn izni,o svoje mišljenje, kako da se odgovor sastavi. Dr. Fe i wc 1 izvjestio je o provedenju zaključaka glede proširenja Jewish Agency. U toj je stvari egzekutiva ustanovila smjernice, prema kojima bi organizirane Jevreje u pojedinim zemljama trebalo privući, a u formama, koje odgovaraju prilikama te zemlje, nadalje da se upotrijebe već postojeći Keren-Hajesod odbori. Kako se iz debate razabralo, u ovim su pitanjima bili svi članovi A. C.-a složni. Važne su izjave nekih govornika, koji su na kongresu bili protivnici Jewish Agency, a sad se zalažu, da se zaključci, pošto ih je kongres stvorio, zbilja provedu. U pitanju Arab Agency vladalo je mišljenje, daje nastojanje engleske vlade oko üblaženja arapsko-

jevj-ejskih opreka hvaJevrijedno, no da se riješenje ovakove vrste ne slaže s duhom maindata. Istodobno ponovno je naglašena pripravnost cionističke organizacije, da u Palestini kooperira s Arapfma. Pored ovih pitanja, raspravljalo se još o palestinskom budžetu, o budžetu londonske egzekutive, o pokriću organizacijonih troškova, o visini šekela, o Keren Hajesodu i oživljenju cijonističkog rada. Budžet londonske egzekutive ustanovljen je s 34.000 funti. Stavka od 1800 funti odredjena je za proširenje londonske centrale. , Prema zaključku kongresa odredila je ovaj puta egzekutiva visinu šekela. Zemlje s nestalnom valutom plaćaju minimalno 10 američkih centi. Egzekutiva je opunomoćena, da za pokriće organizacionih troškova oporezuje zemaljske i sepairatne saveze. Rezultat je debate o Keren Hajesodu zaključak, kojim se egzekutivi stavlja u dužnost, da u svim zemljama Evrope provede sličnu akciju kao u Americi, da tak,o osigura palestinski budžet za iduću godnu. Da se umanji nezaposlenost u Palestini, ovlaštena je egzekutiva, da neke stavke izvanrednog budžeta prenese u redoviti. Vrlo opsežna debata o ovim pitanjima, dovela je do jednodušnog sporazuma. Zaključci raznih komisija primljeni su gotovo ’ednoglasno Sjednica je kod svih prisutnih pobudila dojam, da će u novoj periodi rada, eegzekutiva i akcioni komite jednodušno i sporazumno raditi na dobrobit pokreta i izgradnje Palestine. Listina članova: Egzekutiva; Dr. Weizmann, dr. I. Cohen, dr. Solovejčik. Akcioni komitej: dr, Chajes, ing. Stricker, dr. Katzenelsohn, N. Alejnikov. Kurt Blumenfeld, Sol. Cohen, D. Florentin, Rev. I. A. Goldbloom, A. Goldstein, dr. I. Gottlieb, dr. A. Hantke, dr. S. Lewin, L, Levite, H. de Lićme, L. Motzkin, dr. L. Reich, dr. O Thon, H. Farbstein, Lewin-Epstein, S, Br.ođt, dr. I. Murok, dr. S. Federbusch, dr. R. Weltsch, I. Griinbaum, dr, N. Goldmalnn, I. Mereminski. Financijski i ekonomski izvjestitelji: dr. B. Feiwcl, dr. G, Halpem, I. Naidič, Jevrejska kolonijalna banka: Jean Fischer, Keren Hajesod; S. Kaplanski. (Ziko) Dr. Weizmann predsjednik Jevish Agency. Pariš, (J. C. B.) Pošto je palestinski mandat stupio potpuno na snagu, sazvao ie dr. VVeizmann prvi put sastanak u oficijelnom svojstvu predsjednika Jevish Agency. Poziv na zasjedanje, koje je ovd : e održano prije odlaska dra. We!zmanna u London označio je glavnim govornikom: »Dr. Ch. Weizman, predsjednik Jevish Agency, koja je po Savezu .Naroda autorizovana, da raspravlja sa mandatarnom vlasti o izgradnji Palestine«. Amjeričko-židovskl kongres 1 Zengvllov govor. Govor, što ga je Izrael Zengvil održao na aimeričko-židovskom kongresu, u kojemu iznosi oštru kritiku o cijonizmu, izazvao je opće neraspoloženje. Na predlog Lujza Lipskoga prihvaćena je jedna deklaracija kao oficijelno stajalište kongresa, u kojoj se naglašuje, da'je Zengvil govorio u svoje, a ne u ime kongresa. U ovoj se đe-

BROJ 46.

.2 I D O V«