Жидов

klaraciji predsjednika američko-židovskog kongresa dra Stefana S. VVisea izmedju ostaloga veli: »Kao govornik američko-židovskog kongresa htio bi da ozbiljno i naročito izrazim uvjerenje tisuća američkih Zidova, čije neposredno zastupstvo je ovaj kongres, da je ciio niz a m daleko od bankrota ili od svog raspada. I z g I e di za puno ispunjenje cijonističkih nada u jednu domaju su bliži nego ikada. Keren Hajesod u Americi. Rad oko Keren Hajesoda već je započeo. Država Connecticut se je obvezala, da će do 1. decembra sabrati 2500 subskribenata. New England započinje akciju jednom regionalnom konferencijom. Ovakom konferencijom započimlje Virginio i Maryland u Norfolku, a Pennsilvania u VVilkes-Barren. A, Louis zapoćimlje kampanjom u novembru, isto i Chicago. ■Novoosnovana cijonistička centrala u Nevv Yorku obradjuie već trećinu distrikata, te drži u spremi veliki broj govornika i organizatora. Očekuje se, da će nova akcija donijeti barem dvostruki iznos prošlogodišnjeg. Početak 100.000 dolara drivea u Bostonu. ■U Bostonu otvorena je K. H.-kampanja jednim banketom, kod kojeg su glavni govorinicr bili senator Spencer i Louis Lipski. Kod kampanje jednako sudjeluju ortodoksi kao i reformirani, a dana joj je zadaća, da u što kraće vrijeme sabere 100 hiljada dolara. Senator Spencer, kojeg je govor bio uz veliko odobravanje saslušan, naglasio je, da kršćani odobravaju izgradnju jevrejske narodne domaje, sam je karakterizirao Palestinu kao »priliku, što je stoljeća pružaju Jevrejima«. Pod konac podsjetio je na riječi biblije, prema kojima je Jevrejima obećao Erec Izrael sam Bog; Jevre]i neka se oslone na božju riječ, i neka budu ponosni, što pripadaju tako velikoj rasi. Louis Lipski prikazao je utiske prošlog kongresa, te je izjavio, da su evropski Jevreji upravili pogled na Ameriku, odakle ne očekuju samo materijalnu pomoć za izgradnju Palestine, već i nove politčke i moralne snage. Iskaz Keren Hajesoda u Londonu o uništim svotama u septembru: 1. Američka unija F 35,433, 2. Litavska 874, 3. Poljska 862, 4. Cehoslovačka 687, 5. Mezopotamija 630. 6. Južna Afrika 500, 7. Jugoslavija 279, 8. Ruski bjegunci 275, 9. Austrija 164, 10. Estonska 149, 11. Bukovina 141, 12. Švajcarska 135. 13. Italija 130, 14. Holandija 118, 15. Danzig 67, 16. Istočna Galicija 84, 17. Alzacija 67, 18. Švedska 61, 19. Francuska 50. 20. Letska 47. 21. Transilvanja 28, 22. Čile 27 , 23. Brazilija 15, 24. Grčka 10, 25. Tunis 2, 26. Palestina 2, 27. Engleska 2, 28. Ostale zemlje 438. Ukupno F 41,279. Keren Hajesod u Poljskoj. Na zadnjoj sjednici K- H.-direktorija za Poljsku izabralo se namjesto g. Podliševskog, koji je u Palestini, g. S. Suchovieckog jednoglasno za predsjednika.

Na istoj sjednici direktorija raspravljalo se i o stanju K. »M. u Poljskoj, te o mjerama, koje bi trebalo poduzeti, da se rad intenzivira. Svi članovi direktorija obvezali su se, da će biti ta raspolaganje g. Suohowieokone, koje je dobio izvanredne pomoći. ProtužklovskJ izgredi u Njemačkoj. Reakcija je na djelu. Slavi orgije. liakenkrajcleri služe se metodama crnih satnija. Iza izgonaške akcije Karovih bandita u Minhenu i zlostavljanja 2idova u gradovima Bavarske, izgredi protiv Zidova u Berlinu. Odanle stizavaju vijesti, po kojima protužidovski teror preotirtta sve veći mah. Naglo povisivanje cijena životnim namirnicama izazvalo je razumljivo ogorčenje pučanstva. Reakcijonarcima je ovo ogorčenje dobro došlo sredstvo za raspirivanje mržnje proti ZTdovima. Uspjeh nije izostao. Pljačkanja židovskih radnja sa životnim namirnicama na dnevnom su redu. Prolaznici sa židovskim naličjem bivaju zaustavljani, as'cutirani na njihovo plemensko porijetlo i ako odnosna »komisija« uglavi dotičnika Židovom postupa se šnjime po Hejaševom i Pronajevom receptu. Svlače ga, orobe i isprebija. Redarstvo prama ovim izgredima pokazuje ili značajni pasivitet, ili prerevnost proti ovakovim žrtvama teutonske bestijalnosti vodeći ih u aps, gd e ih još i policajci zlostavljaju. Antisemitska propaganda hvata sve jači korijen u redovima nezaposlenog radništva, pa se je bojati, da će toliko priznata njemačka organizaciona sposobnost, ako prilike u Njemačkoj proslijede ovim putem, doskora posramiti krvološtvo bijelih terorista u Madjarskoj. ♦ U ponedjeljak 28. oktobra posjetili su predsjednik Cionističkog zemaljskog komiteja dr. Frieđman, podpredsjednik dr. Levenherc i gradski zastupnik dr. P 1 a Š k e s austrijskog ministra spoljnih poslova dra. Orinbergera da intervenišu radi izgona Zidova iz Bavarske. Ministar je saslušavši deputaciju izjavio spremnost, da odmah poduzme energične korake u Minhenu, da uputi jednu d e m a r S u. da se zaprijeti represalijama i eventualno da pute m retorzije dade bavarske državljane izagnati iz Beča. Demarša austrijskog generalnog konzula dra. Ointera već je u četvrtak uslijedila. Deputacija predložila je spisak nekih naročito drastičnih objava izgona, koje svojim apsurdnim obrazloženjima daleko nadmašujn neke primjere izgona, kojih se još sječamo iz izaprevratnog doba. ♦ Reprezentant »Jiidische \Velthllfskonferenz«-e u Zenevi, gosp. Oberson poziva Mediunarodni crveni krst, da u interesu očuvanja humanitarnoga principa interveniše u stvari izgoZidova (iz Bavarske.

Iz Palestine

Sir Herbert Sunite! pohodio je jcvrejske kolonije. Prošlog tjedna pohodio je Sir. H. Samuel koloniju Balfouria, te je lom prilikom kolonistima izrazio svoje priznanje za njihov rad. Pregledao je radove oko isušivanja močvara u blizini Tel Josepha. Pohodio je još Haifu, Aku, Atlit, Bcnjaminu. Kafriu i Tel Aviv. U telavivskoj gimnaziji priredi en mu je koncerat. U Tcl-Avivu pohodio je High Comissioner halučki logor, djevojačku školu, sinagogu, Rutenbergovu centralu i novo predgradje. Sir Herbert Samuel demantira glasine, da je umoran službe. High Comissioner primio je delegaciju Organizacije Jevrejskih Kolonista, s kojom je opširno razgovarao o njihovim potrebama. Izrazio je svoju radost, što je uspjelo cjelokupno jevrejsko seljaštvo zemlje jedinstveno organizovati, te da u redovima jevrejskih seljaka vlada tako zamjetna sloga. Tom prilikom demantirao je High Comissioner glasine, prema kojima je on izjavio Sir Mondu, da je umoran službe. Ovakove riječi nije on rekao niti Sir Mondu, a niti kome drugome. To je izmišljeno od američkih žumalista. High Comissioner primio je predsjedništvo Vaad-Leumija. High Comissioner primio je članove iz predsjedništva Vaad-Leumija, te se s njima porazgovorio o raznim pitanjima, o zakonu i jevrejskim općinama, o policiji i o subotnjem radu jevrejskih željezničara. Olede policije upozorili su High Comissionera, da se ne održava proporcija kod namještavanja redara i njihovih časnika, pa je High Comissioner obećao, da će nastojati, da se to promijeni. Nadalje se govorilo o održavanju jevr. blagdana kod policije, a napose se iznio slučaj policiste Bluma. Ovaj je bio kažnjen s 14 dana zatvora, jer nije htio da vrši službu na Jom Kipur. High Comissioner je izjavio, da se Blum doduše ogriješio o subordinaciju, no dotični policijski oficir nije postupao prema propisima pa je zbog toga dobio ukor. što se tiče oslobodjenja jevrejskih radnika od rada subotom i blagdanima izjavio je High Comissioner, da je uvijek nastojao, da jevrejske radnike oslobodi od rada blagdanima, no vrlo je teško ovo provesti kod radnika prometne službe i carinare, pošto njihov rad stoji u vezi s prometom. Da to pobiju, iznijeli su zastupnici Vaad Leumija kao primjer Solun gdje su za vrijeme turske vladavine subotom bile zatvorene carinarnice. Memorandum beisanskih šeika. Već smo u prošlom broju izvijestili, da su šeici Beisana predali High Comissioneru memorandum, kojeg sadržaj donašamo danas. »Mi šeici i arapske poglavice, koji stanujemo u Beisanu, došli smo da pozdravimo High Comissionera prigodom njegovog povratka, i da ga pozovemo, da nas pohodi. Nadamo se, da će se High Comissioner ovom našem pozivu odazvati, jer hoćemo da popravimo ono, što su pokvarili

]ulius Woltsohn

Pučka je pjesma duševni odraz narodnoga života. Ona je poput ogledala, u koje treba tek da zavirimo, pa da dobijemo bujnu sliku života. NI jedna od drugih narodnih svojstava ne odaje u tolikoj mjeri narodnu dušu, kao pučka pjesma. Ona je nerazdruživa svojina čovjeka i prati ga od kol.'evke do smrti. Već zarana usadjuje majka svome čedu pjesmu u srce. Ta se pjesma kasnije razvija zajedno s čovjekom i postaje mu utješiteljica u tuzi i jadu, prijateljica u radosti i sreći. , I Židovi imadu svoju pučku pjesmu, s kojom i u kojoj oni žive. misle, trpe i uživaju. Zidood su bogati pučkim pjesmama. No oni jedva poznaju izrazito veselu pjesmu. Njihova je pjesma, pjesma potištene srdžbe, neprolivenih suza, pjesma vječitih tlapnja i iskušenja. Pjesnik njihov ,ne poznaje ljepotu prirode. On ne pjeva o mirisu cvijeća, žuboru potoka, čanu širokih otvorenih polja, zelenih šuma i'mirisavih livada. To je pjesma uskih ulica, sparnih i mračnih soba, ona je snvešak usana, dok oči plaču. Cak je i humoristična pjesma gorko smijanje, to je ironično posmatranje samoga sebe. svojeg jada i sudbine. Kako se u posljednje vrijeme svi narodi sve to intenzivnije bave istraživanjem i njegovanjem pučke pjesme, nije uzmanjkalo ni n Židova stvaraoca, koji su začeti crpsti iz nepresahnjivog narodnog vrela. Mnoga izdanja i obradbe židovskih

pučkih pjesama neosporivo dokmnentuju izdašni rad na tom polju. Medju prve, koji su počeli da židovsku pučku muziku obradjuju i da ju uvedu u konzertnu dvoranu, übraja se J u I i u s W olfsohn. Židovska pučka muzika i Julius VVolfsahn dva su merazdruživa pojma. Umjetnik je to zvučnog imena, eminentnih kvaliteta i velike kulture. Kao pianist übrao je posvuda slavu i važi kao izvrstan interpreta Chopinovih skladbi. Kao pedagog odgojio je svu silu -muzičara, koji danas zauzimlju odlične pozicije. Njegove parafraze staro židovskih pučkih pjesama naišle su posvuda na sveopće priznanje i topao priem. Te su parafraze nastale iz duha židovske pučke pjesme i duše. Obradjene su pianistički zahvalno, zvučno, a snabdjevene su svim sredstvima modeme kompozitorske tehitlke. \Volfsohn dočarava nam neobično žive i bujne slike. Pred našim se očima odigrava za čas sva životna borba židovskog naroda. Beskrajna tuga potlačenih duša, nježni ljubavni odnos dvaju bića, pritajena radost gozbenih i svatovskih dogodjaja, topla majčina briga kraj koIjevke čeda sve to nalazi u \Volrsohnu adekvatan izraz. Wolfsohn riše i pjeva. On je istodobno slikar i pjesnik. Netko ga je ovako karakterizirao: \Volfsohn je anatom i fiziolog židovske pučke muzike. O NVolfsohnu kao muzičaru izrekli su malne svi evropski kritičari veoma laskav sud. Predaleko bi nas vodilo, kad bismo htjeli da iznašamo

stručna mnijenja o NVolfsohnu. Tek neka bude Walter Niemanovo spomenuto. Pisac govori u svo'oj izvrsnoj knjizi. »Meister des Klaviers« (str. 204) o njemu ovako: »Julius Wolfsohn, ein Schiiler der Moskauer und Warschauer Konservatorien, (Noskovski) Rani Ptignos in Pariš, Leschetizkys und Friedmanns in Wien, hat sich als Pianist von grossen Ton, edler Anffassung, gestaltungsfahiger Phantasie und Klangpoetischen Tonsinn als delkater Stimmungskiinstler von fein abgestufter Rhythmik undDinamik einen vortreffli : chen Namen gemacht«. Kad se umjetnik ovakovih umjetničkih kvaliteta zalaže za židovsku pučku glazbu, onda već ta činjenica zaslužuje pažnju. Wolisohn postigao je u svim gradovima, gdje je' interpretovao svoje parafraze goleme uspjehe. Cak strogi bečki muzički kritičari priznali su neobičnu ljepotu židovske pučke muzike, a Wolfsohnove parafraze uvrstili su u red najodličnijih. Tom prigodom bile su napisane ove riječi: f-'iir diese l)eiden Hefte angcvvandter Volksmusik und echter Klaviermusik geb idi gerne ein gatizes Schock expressionistischer; Klavierge-t schreibselo. . \Vo!fsohn svirati će svoje parafraze, te svoju »Židovsku rapsodiju« prva židovska rapsodija! dne 17. o. mj. u dvorani glazbenog zavoda. Zagrebačko će općinstvo bez sumnje znati cijeniti taj rijedak umjetnički, a u neku ruku i kulturni đogod.aj. ■ h.

4

»ŽIDOV«

BROJ 46