Жидов

Kao vod ostavlja kongres. Da radi; da i dalje bude slugom svoga naroda. Shvatimo dobro; ne dajmo da sc lomi pod bremenom teških briga i odgovornosti. Jer židovski narod nema još jednoga Hajima Weizmanna.

Aleksandar Licht.

Hanuka

U medjusobnom odnosu naroda nema harmonija, već su i vodje odlučni, borbeni momenti. Mckušni i slabi narodi bivaju uništeni i podjarmljeni, no i u historiji osebujan je, slučaj židovskoga naroda čije su čestice razasute po cijelome svijetu. Ipak je interesantno, da su ove čestice sačuvale neko centrifugalno vibriranje, neku nostalgiju svojoj staroj domovini. I prolazili su vijekovi, a da ova nostalgija nije poprimila odredjenc forme, dok se nije pojavio na obzorju čovjek makabejskog kova Teodor Herzl, koji je snažnom rukom u menoru židovskog naroda utaknuo prvu luč. I Židovi su u tmini galuta prvi puta progledali. Vidjeli su pred sobom cilj, koji se pokriva sa unutarnjom čežnjom presadjenom tradicijom u srce naroda, cilj, koji je po veličini svoje zamisli bio vrijedan svake žrtve i samoprijegora. Po Herzlu stvorena cijonistička organizacija stvarala je i stvara preduvjete za ©stvaranje velikoga narodnoga ideala, pa je ona sa svojim neumornim i uspješnim radom besumnjivo pripalila drugu luč rncnore. Interesantno je, da je treća luč napaljena po nežidovu, Balfouru, koji je svojom deklaracijom znao pribaviti u Savezu Naroda priznanje legaliteta našim narodnim aspiracijama na narodnu domaju u Palestini. No sa svim tim uspjesima ostali smo još uvijek u galutu, daleko od ostvarenja naših težnja. Trebalo je naći praktičnoga puta, koji bi židovski živi organizam spajao s palestinskom grudom, koji bi u praksi privadjao idejnu zamisao realnom ostvarenju. Trebalo je sitnog realističkoga rada u samoj Palestini, kako bi se 41 Palestini stvorili preduvjeti za imigraciju i iz zemlje otaca stvorio rezervoar, koji je kadar ( da u sebe primi veči broj imigranata, I Židovi trgovci i sa zvanjima, nevezanim o zemlju, kojima nitko ne bi pripi-

sao mogućnost, da praktički obave poslove poljodjelstva, dokazali su svijetu, da su u stanju, da se žrtvuju, da na sebe preuzmu dužnosti najtežeg pionirstva, kad se radi o ostvarenju narodnog ideala. Došli su u zemlju halucim i halucot, koji su nesumnjivo stekli prav,o da u menoru židovskog naroda zatakna četvrtu i petu iu<i. Mi smo stekli praktički .dodir sa zemljom naših otaca, ali će još proći dosta vremena, dok će naša makabejska djelatnost dići do ostvarenja. I slaveći u svojim domovinama svečanost Hanuke, mora da nam uvijek lebdi pred očima, da menora židovskog naroda još uvijek nije potpuna rasvjelljena i da će trebati mnogo ustrajnog zajedničkoga rada galuta i Palestine, kako bi se makabejskom žilavosti otpočeti rad doveo do ostvarenja. U tom radu treba da sudjeluje židovstvo cijeloga svijeta bez razlike naziranja na aktuelna pitanja židovstva i ne H smjelo da bude Židova, koji ne bi doprinio narodni porez za obnovu naše domaje. Sviječiče Hanuke neka uvijek nanovo pročiste srca našega naroda, kako bi bez predrasude, bez skepticizma spoznao važnost velikog doba, u kojem se možda za uvijek odlučuje sudbina židovskog naroda. Požrtvovnost Makabejaca neka nam služi uzorom i neka u nama učvrsti spoznaju, da se veliki uspjesi naroda ne mogu polučivati bez ,snažnoga i upornog saiadjivanja svih narodnih čestica. Zar da djelo, na kojem od četvrt vijeka amo radimo ne bude izvršeno, jer nam je usred rada ustalila ustrajnost i snaga za Hnancijalnom žrtvom? Danas, kada je ostvarenje našeg ideala u prvom redu ovisno o mogućnosti skupljanja financijalnh sr'dstava, kad su odstranjene u glavnom sve druge poteškoće, zar da ne smognemo žrtvu, kojom bismo mogli pripaliti daljnju luč menorc? Makabejsko nas doba neka podsjeti na pripravnost, da velikim žrtvama ostvarimo naš san za osvajanjem zemlje naših otaca, a židovska narodna sreća zasjat će tek onda, kad će renesansa našega naroda biti potpuna i kada će na palestinskom tlu potpuno zasvjetliti menora židovskoga naroda. M, H,

Keren Hajesod

Mobilizacija Koren Hajesoda u Evropi, Direktorij Kercn Hajesoda u Londonu pri. poslao nam je slijedeći cirkular, da ga objelodanimo: , Zemaljskim organizacijama Keren Hajesoda a Evropi! Na upravo održanoj sjednici Akcionog Komitcja, raspravljalo se temeljito o potrebama palestinskog rada kao i o uspjesima i radu K. H. Stvoren je slijedeći zaključak : »Da se osigura nesmetano i plodonosno provcdenje budžeta, kako ga je za Ercc Izrael ustanovio, kongres, izrazuje A, K. želju, da se u svim zemljama Evrope smjesta provede akcija za K H. Intenzitet njen mora da bude tolik, da,ova akcija osigura pokriće palestinskog budžeta barem za tri mjeseca. U tu svrhu treba u svim zemljama Evrope neminovno mobilizirati sve sile, da se ova akcija smjesta uzmogne provesti«. Ovaj zaključak stavljamo ovime svim K V H. odborima do znanja, naglašuući svu njegovu ozbiljnost i važnost. XIII, je cijonistički kongres dozvolio za rad u Palestini ukupni budžet u iznosu od 531.000. Od tog spada 397.000 na redovite izdatke, a 134.000 na kredite i investicije. Da se ovaj budžet u okviru rađa za Palestinu uzmogne provesti, moraju se dohoci Keren Hajesoda znatno uvećati. Akcije u prekomorskim zemljama provadja direktorij K, H, i odnosne zemaljske organizacije. Naš apel upravljen je u prvom redu na evropske zemlje. Usprkos teškog gospodarskog položaja u velikom dijelu ovih zemalja, morat će se prihodi K. H. vrlo uvećati, inače će biti zapriječen nesmetani nastavak rada u Palestini. Samo ako će Keren Hajesodu biti moguće, da izvrši, ono, što mu je određjeno u budžetu, stvorit će se dovoljno radnih prilika u Palestini, moći će se kulturni i gospodarski rad u dosadanjoj mjeri, nastaviti. Ako mu to ne uspije, doći će do reakcija, koje će ugroziti i politički položaj. Direktorij Keren Hajesoda pripravio je sve potrebito, da u evropske zemlje odašaljc posebne delegate, koji će pomagati kod organizacije rada.

Pisma iz Palestine Četvrto pismo. m.

A. D. Gordou:

Isto je i s našim jezikom. Teško nam je učiti raditi, a ništa lakše učiti govoriti. Ipak učimo, to nam pokazuje što život, ili makar samo kapljica života znači. Kako vidite, prijatelji, nije mi na pameti da vam stvari ljepše prikazem. Ne ću da vam pričam, da u Palestini naš jezik živi, da se ovdje samo jevrejski govori. Srazmjerno se govori malo jevrejski, a jezik još nije zapravo živ i prav. A ipak jezik raste, to je fakat. Ne samo da se u školama jevrejski podučava, ne samo da se skupštine, prikazivanja, referati jevrejski drže, i u svakidnevnom životu širi se jevrejski sve više, govori se sve više i bolje. A kad čujete da djeca a te ima ovdje vrlo mnogo, sve više s majkom

jevrejski govore, i samo jevrejski, jer ne znadu drugoga jezika, ili kad čujete, gdje se djeca na jevrejskom jeziku igraju, draže, svadjaju, osjećate, rekli vi štogod hoćete, osjećate život. To nije razgovor članova kakvoga društva za širenje jevrejskoga jezika. A k tome smo imali i tako reći borbu zbog jevrejskoga jezika s »liilfsvereinom*. To je doduše vrlo malo prema borbi živoga naroda za svoj jezik. No glavno je, da je bilo života. Znak, da je našim prijateljima u zemljama galuta bilo vrlo stalo do toga. 1 ne zaludu. Ako se čovjek, kako se veli, očituje u stilu, nacija zacijelo u jeziku. Naš jevrejski jezik u Palestini, jasno je ogledalo našega života u Palestini. A u tom ogledalu najjasnije vidimo, kako su velike poteškoće u našemu stvaranju, poteškoće što izlaze iz našega vlastitoga ja, iz našega unutarnjega duševnog galuta. Oore je bilo rečeno, da se rad organički počinje da veže s jezikom. No poče-

tak je težak i tako malen, da se to lakše nagadja, nego osjeća. Dosta je da se veli, te se gotovo i ne opaža, da bi tu morao postojati neki savez. Pa i odakle da i nastane ovaki osjećaj, gdje se tako malo, a ne pretjeruje se. ako se kaže: uopće ne osjeća potreba vlastitoga rada? Ne samo o jednostavnom palestinskom naselju, nego i o duševnom centru može se tako lijepo misliti, govoriti, pisati bez ikakoga židovskog rada, ili s toliko, koliko je potrebno, te obično poduzeće dobije svečani zadah. Glavno je, da Židovi imadu dobru zaradu i mirni život, te se uzmognu baviti torom, znanošću i dobrim djelima. Nije čudo, da se našao ideal, možda još srećniji. da se našao pisac, koji je proročkim okom otkrio, da je Palestina zemlja za turiste, da će se od toga dobro živjeti, to znači jednostavno, da će Palestina biti u neku ruku velik hotel. Nije li to možda dobra zaslužba za židovski narod? Kraj takvih pojmova o tome, što u Palestini tražimo

2

»Ž I D O Vt

BROJ 49.