Жидов

S druge sirane očekujemo, da će K. H. sve svoje sile koncentrirati na rad, te se nadamo potpunom uspjehu njegovih nastojanja. Direktorij Kcrea Hajesođa.

može H da postoji živa, prirodna veza izmedju našega života i rada i jezika. Kakovi novi, zasebni pojmovi, misli, mogu da na tom tlu rastu, kakvi novi duševni poticaji, što traže posebnih sredstava za izričaj? Naprotiv, da vas upoznam životom naših velikih kolonija, vidjeli biste, da li je išta stvoreno u cijelome njihovom životu i stvaranju, što bi imalo novi, jevrejski karakter. Uistinu govore žargon (onaj dio mlade generacije, koji je ostao u zemlji govori nešto jevrejski), jer je cio njihov život neki žargon. To je život, koji se dobro može karakterizirati time, te nije ni ono malo djece kolonista moglo da o sebe veže. Mlada je generacija tako puna loga života, da je od velike česti otišla, da potraži njegove glavne elemente, t. zv, franke, napoleone, dolare, funte, samo, gdje ih lakše stiče u Ameriku, Afriku, Australiju i t. d. Više govore jevrejski radnici, a još više radnice. Interesantno jest, da djevojke.

koje nijesu nikada polazile heder, brže uče jevrejski, i općenito radije govore jevrejski nego muška omladina. Tek ovdje, u životu radnika, počinje se sanjati o vezi života, što se traži, i jevrejskoga jezika. Ovdje se nešto traži, a negdje iz dubine može da se osjeti život. No zasada je još daleki san, dalek, kao život, što se traži. Rad, jezik to je narod, čovjek. Rad nam je težak, jezik nam je težak, jer je teško, teško stvoriti novoga čovjeka, sebe na novo stvoriti. To je možda najveće što se traži, no i najteže. 1 zato i nije čudo, da oni što traže ne vide uvijek lako čvrstu vezu izmedju tih trlju stvari, čovjeka, rada i jezika, i da ne spoznaju, te je to j eda n organski život, pa da škodi svima, cijelome životu, ako se posvećuje jednome, ili dvjema tih elemenata na štetu ostalih. (Svršlt će se).

IZVJEŠTAJ KEREN HAJESODA

Amerika. Kako iz New-Yorka javljaju, vijećao je ondjašnji direktorij K, H. o izborima za Kcrcn Hajesođ Council Amerike. Zaključeno jc, da 200 plaćaoca K, H. biraju po jednog zastupnika. Svatko, tko jc do kraja juna 1923. uplatio barem 25 dolara ima pravo glasa. Izbori će se vršiti u pojedinim općinama; manje će se sastavljati u jedan izborni okrug. Stalni činovnici, direktorij kao i upravni odbor bit će odsele izabrani po s National Councilu« K. H. Prvom sastanku Councila prisustvovati ćc i dr. Weizmanu. Nastojanje jc, da se dosada potpisane svote überu. U New-Yorku odred jena su dva tjedna, u kojima će se svi radenici Kcrcn Hajesođa baviti samo übiranjem ovih svota, Keren Hajesod akcija u Bostonu nastavlja se energično. Ođ fiksiranih 100.000 dolara übrana jc već polovica. Engleska štampa Bostona simpatijom prati uspjehe K. H. akcije. Bostonski »Post« pozivlje u svom uvodnom članku Jcvreje, da samooporezovanjem omoguće izgradnju Palestine. Ističe, da ovu izgradnju podupiru svi uvaženi Jevreji svijeta. Beč, K. H. akcija u Beču, o kojoj smo već izvjsetili, energično se nastavlja. Dr. Goldmann održao je nekoliko skupština. Osim toga stavio je svoje sile u službu Keren Hajesođa i Wassermann, direktor njemačke banke u Berlinu, Držao je u užem krugu jevr. finansijera i velcindustrija laća, a i pred širim auditorijem, nekoliko predavanja o palestinskom problemu. Direktor Wassermann dao je bečkoj K. H. akciji nov jak impulz, pa je u krugovima, koji su dosada stajali postrance, pobudio interesa za palestinski problem, Palestina. I u Jeruzolimu započeo je rad za K, H. Pristupilo jc 100 osoba s 460 funti. Najmanji doprinos iznaša 1 funtu. Odjbor K, H, započet ćc doskora s radom i u ostalim gradovima Palestine, Wihia, Pod predsjedanjem nađrabina senatora Rubinsteina održan je dogovor K. H.-rađenika. Zaključeno je, da se rad oko K, H. provede s najvećom cnergi-

jotn. Iz izvještaja zastupnika raznih staleža razabralo se, da je raspoloženje za K. H, vrlo povoljno. Moglo bi se sabrati znatne svote, kad bi bilo dovoljno sabirača na raspolaganju. Početak akcije ustanovljen je za 30. novembra.

Specifikacija tt oktobra anišfih svota:

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

50. godišnjica dra, Weizmanna. Predsjednik cijonisiičke organizacije đr. Haim Weizmann slavio je dne 27. novembra svoj 50. r ocijene! an. Taj dan upotrijebit ćc židovski narod, ,da iskaže dr. Weizmannu osjećaje zahvalnosti i poštovanja, a naročito cijomstička organizacija, čiji je vodja. Dr. Weizmann rodio se 27, novembra 1873, u malome mjestu kraj Finska, ali je odrasao i odgojen u Finsku, Kasnije studirao je kemiju u Njemačkoj, te je u BerKnu bio članom prvoga ruskog cionističkog društva. Nakon svršenih nauka

postao je privatni- doccnat u Genevi a kasnije imenovan je profesorom na univerzitetu u Manschesteru, gdje je predavao do časa, kad ga je njegova politička, zadaće prisilila da se preseli u London. Dr. Wcizmann već je rano igrao važnu , ulogu u cionističkom pokretu. Bio je vrlo uvažen član demokratske frakcije, koja je stvorena na V. kongresu, a koja je tražila budjenje i njegu produktivnih sila naroda. Nakon smrti Herzla igrao je Weizmann veliku ulogu u pokretu. On je naročito zastupao smjer praktičkoga rada u Palestini, a da nikad nije osporavao važnost političkog rada. , Njegov program bila je sinteza ovih smjera. Dr. Weizmann bio je gotovo na svim kongresima predsjednik permanentnog odbora, a na bečkom kongresu držao je referat o osnutku židovskog universiteta. Za vrijeme rata uspjelo mu je da zainteresuje engleske političare za cijonistički, pokret, a posljedica toga bila je Balfourova deklaracija. Iza toga pošao je u Palestinu kao vodja oficijelno priznate cijonističke komisije. Godišnja konferencija u,Londonu izabrala ga je predsjednikom cijonističke organi, za čije, a XII, i XIII. kongres potvrdili su taj izbor. Zadnjih godina, nakon što mu je uspjelo ishoditi potvrdu mandata, bavi se namaknućem sredstava za Kcrcn Hayesod. Još je svima,u živoj uspomeni njegov prošlogodišnji rad u Americi. Ovih su dana ponovno ukrcao za put u Ameriku, da ondje iniciira ovugodišnju kampanju; Nathan Straus u Palestinu Prema jednom jerusolimskom telegramu otputovao je 20. oktobra iz New-Yorka Mr. Nathan Straus, da pohodi Palestinu. (Kako je poznato, pohodio je Mr. Straus Palestinu već prije 14 godina, te je tom prilikom osnovao pučku kuhinju, koja je isprva dijelila dnevno 300 obroka, no vremenom se tako razvila, da danas posluje u dva odjelenja, u starom gradu i u Mea Šearim. Siromasima besplatno podijeljuje dnevno oko 2000 obroka. Za rata upravljao je kuhinjom Joint, no od jula 1920. skrbi se za nju opet Mr. Straus. Na grobu Rahelinom kupio je Mr. Straus zemljište, da tamo u jednom vrtu osigura hodočasnicima zadnji počln, Nedavno je ponovno potvrdio potrebiti budget sa zamolbom, da se s gradnjom što prije započne.) Kako »Doar Hajom« Javlja nije isključeno da će zajedno sa svojim bratom prispjeli i Mr. Oscar Straus, bivši američki poslanik u Turskoj. U Palestini sprema se doček dostojan ovih gostova. Times o palestinskoj vladi U jednom oduljem članku u svojem broju od 14. novembra raspravljala je »Times« i korespođenciji vojvode od Devonshira I Sir Herberta Samuela. Medju inim ističe Times, đa je zaključak Collonial Offica bio jedino mogući. Kao odgovoran regent Palestine, dužna je Engleska, da njome upravlja. To je jedna elementarna obveza, koju je Engleska sebi, Palestincima i Evropi dužna da izvrši. Internacionalna je to obveza, koju je Engleska preuzela mandatom. Times nastavlja ovako: »Nije od potrebe, da se ponovi, da mandat bazira na Balfourovoj deklaraciji od novembra 1917., koja jevrejskom narodu garantira osnutak narodne domaje, no tako da gradjanska i religiozna prava nejevrejskog dijela pučanstva ne budu po-

BROJ 49.

»ŽIDOV«

3

!. Sjedinjene Driarc £ 8.950 2. Holandija 3.580 1 Čehoslovaćka . 951 4. Poljska 805 5, Litavska 606 6. Brazilija 403 7, Engleska 400 8. Tunis 322 9. Austrija 310 1G. Bugarska 267 11. Bukovina 200 12. Alzacija 194 13. Besarabija 160 14. Ruski Merkas 160 15. Estlandija , 137 16. LeUandija 84 17, švedska 78 18. Istočna Galicija 53 19. Istočna Indija 50 20. Finska 42 21. Mezopotamija 40 22. Argentina 35 23. Danska 35 24. Jugoslavija 25 35. Transilvanija 15 36. Ostale zemlje 1.364 Ukupno £ 19.359

Ukupna svata, što je unišla do 31. oktobra 1923. iznaša £ 1,095.422.