Жидов
htjeve, koji se ne slažu s obvezama mandata. Kad bi palestinska vlada izjavila Arapima; »Vaše pritužbe glede favorizovauja Jevreja su neosnovane, za vas ne nastaje nikakova poteškoća uslijed egzistencije Jevvish Agency. No pošto se toliko tužite, dajemo Vam isto, što i Jevrejima, eto i vama Arab Agency. Mi to >-hiimo i ako je jasno, da nije moguće stvoriti zastupstvo cijelog arapskog naroda u P«tlestini, a niti je moguće stvoriti arapsku nacionalnu domaju u Palestini«. Arapski narod bi se na ovakom daru lijepo zahvalio, kako je to i učinio. Korupcija je to, poziv, da se stavljaju sve veći i sve neopravdani]! zahtjevi, lo je izvor nemira i intriga, provokacije, koju doduše najviši krugovi ne žele, no veći je dio arapskog i antisemitskog pučanstva sistematski provadja. To se mora dokrajčiti. Treba da dodje do stabilizacije položaja. Mora se prema »Timesu« vladati oprobanim engleskim metodama. Pučanstvo mora da spozna, da je osnutak jevrejske nacijonalne domaje gotova činjenica. Cinovništvo mora razumjeti, da mu je zadaća, da ostvari ove činjenice. Tako nježnu biljku ne smije se svaka dva mjeseca izvaditi s korjenjem, da se vidi kako napreduje njen razvitak. Ova nesigurnost pravi i jevrejskim nastojanjima, da stvore financijatau i gospodarsku bazu za izgradnju Palestine, silnih poteškoća. Umanjuje kolonizatorni kapacitet jevrejskog naroda. Djeluje dakle nasuprot ustanovama, namjerama i duhu mandata. Stabilizaciju palestinskog položaja možemo provesti na principu koji dosad još nije dovoljno uvažen. Ne smijemo Palestinom postupati po principu aritmetičke demokracije. Palestinska vlada ne smije da kaže: pred nama je s jedne strane 100.000 Jevreja, a s druge strane 600.000 Arapa. U Palestini postoje dvije jednakopravne nacije. Njihova prava ustanovljena su Balfourovom deklaracijom i mandatom, što predstavlja najveću pobjedu historijske istine i pravde. U to se ne može dirati. Pomoću eksperimenata, da se praksa provadja po šabloni demokratske rutine, ne smije se übiti misao svega, ne smije se provesti falsilikacija. Zapravo je već prijedlog Arab Agency jedna »paritetna mi-
sao«. Naravno je, da ova paritetna misao involvira sporazum Jevreja i Arapa. To je izneseno i u rezoluciji A. K.-a, a to bijaše i dobro: U tome može samo nesavjesna demagogija, da vidi lakejstvo. Sasvim je jasno, zašto je A. K. ovaj nepravedni, irealni i neprihvatljivi prijedlog odbio uz ovu napomenu, koja slijedi iz naše želje, da dodje do sporazuma s Arapima, no tako, da se potpuno provedu odredbe mandata. Time su karakterisane osnove čvrste narodne politike našeg vodstva.
upliv na Židove onih zemalja, na njihov čitav duševni život, a služit će i živim prometom izmedju Palestine i ostalih Židova. Neka samo mlade sile u Palestinu dodju da rade ovdje i živu, djeca i odrasli da ovdje uče (od njih će zacijelo dio i ovdje ostati i raditi) to će i jednu i drugu stranu oživjeti i prosvijetiti: i Palestinu i galut. Tu svakako postoji izmjenični utjecaj. Bude li Palestina živjela i stvarala život, postat će život i u ostalim zemljama veći, dublji, bogatiji, i opet sa svoje strane produbiti i obogatiti život u Palestini. Sve to, t. j. sav naš rad i stvaranje u Palestini, ne ovisi samo o nama samima. O toj strani, t. j. o političkoj strani nijesam ovdje govorio. Ja nijesam politik, i to nije moja stvar. 0 tome neka razmisle oni, što su zato sposobni. Svakako, mi ovisimo i o drugim, no ja sam govorio samo o onome, što o nama ovisi. Za mene je to glavno. Budemo li imali volje, trpit će-
mo doduše, imati briga i smetnja, no ostat ćemo na životu, a konačno će i nešto nastati. Naš se rad ne brine za politiku; kad se taj loši vjetar opet smiri, moći ćemo da radimo. Još jedno od najvažnijih pitanja nijesam ovdje spomenuo pitanje našega odnosa prema Arapima. Tu se ne pita toliko za političku, koliko za moralnu stranu. Tu nam pokazuju duboku moralnu protivnost, koja leži u našem čitavom palestinskom idealu. No o tome ne ću da ovdje govorim. Moja pisma su i onako postala dulja nego sam mislio. Možda drugi koji put. Mogao bih ovdje samo da označim, da naš odnos prema Arapima —> dakako samo koliko o nama ovisi mora da bazira na onim osnovama, što sam ih ovdje nazvao: viši nacionalni, svečovječko-kozmički nacionalni interesi. Imao bih ovdje možda još nešto, možda još mnogo da velim, nešto što mnogo
kaže, nešto što se veli, kad je srce otvoreno. No to nije potrebno. To prelazi bez. riječi, ako imade dosta snage, da otvori srca, i prati u dubine ono, što se mora riječima izreći. Jedna me je misao potakla na pisanje, a ta se misao sad oprašta od mene, jer prestajem pisati. Oprašta se, kao netko, koji po prvi put iz domovine odlazi u veliki svijet, tko zna? ... Tko zna, da li mi bar sada mislim da dostaje, ako velim: bar sada, bez tumačenja tko zna, da li se bar sada konačno.og!edavamo, spoznamo do kraja naš položaj, te ozbiljno podjemo na liječenje naših rastrganih duša, da se sporazumimo i sjedinimo na veliko nacionalno djelo, tko zna?... Što velite, prijatelji moji, jesam li se obratio na pravu adresu?... Mir i blagoslov s vama!
Preveo:
Šalom Freiberg.
Iz židovskog svijeta.
Frokricaičareni numerus clausus u Poljskoj. U komisiji za nastavu obrazložio je zas’lupnik Wygodzki (jevrejski klub) prijedlog jevrejskog kluba u stvari tajne naredbe ministra prosvjete Glombinskog. kojom se uvadja numerus clausus. Zastupnik Gombinski izjavio je, da je u onom naredjenju samo preporučio numerus clausus, no da ga nije uveo. Zastupnik Czapinski naglasio je, da uveden e numerus claususa znači povredu ustava, Jevrejski zastupnik Lewy izjavio je u ođuljem govoru, da je jevrcjska javnost morala sa žalošću konstatirati, da je već u prvoj periodi izgradnje poljske države izdana tajna naredba, kojom se preperuča uvedenje numerus claususa. Što je počinio Glombin. ski, mora se ,smatrati kao prokriomčarenje numerus claususa. Fakat jest, da u smislu ove naredbe, visoke škole ne primaju Jevreje. Nakon kratke debate, bila je sjednica odložena. Konstituiranje kluba jevrejsldh parlamentaraca u Poljskoj, Jevrejski klub se ponovno konstituirao. Predsjednikom izabran je zastupnik Leon Reich, podpredsjednicima Farbstein, Kirschbaum i Rosmarin. Predsjedništvu dodana je još parlamentarna komisija pod predsjedanjem zastupnika Griinbauma. Poslanik đr, Tnon otputovao je kao zastupnik jevrejskog Tarbuta u Ameriku, da tamo osigura za jcvrejsko školstvo u Poljskoj potrebita sredstva. , Zatvaranje jcvrejskih škola u Poljskoj. U komisiji sejma za upravne poslove govorio je zastupnik Schipper o zatvaranju jevrejskih škola, što ih uzdržaje društvo »Insere Kinder«, Na osnovu dokumenata dokazao jc govornik, da je zatvaranje
ovih škola, kao i tom prilikom provedena uapšenja, bilo nezakonito. Sva uapšenja učitelja uslijedila su na osnovu jedne zablude. Zbog toga zahtijeva, da se ove skele smjesta otvore. Zastupnik ministra unutarnjih djela izjavio je, da se iz lijeve jcvrejske štampe razabire, da su ove škole izrazito političke. Zastupnik nacionalnih demokrata tražio je zatvorenje ovih škola, jer gaje isključivo jidiš, dok poljski zanemaruju. Dr. Schipper naglasio je, da su ove škole udovoljile svim pedagoškim zahtjevima, i da se nisu bavile nikakovom politikom. Prijedlog socijalnih demokrata da se za ispitanje ovog slučaja imenuje posebno komisija odbijen je glasovima narednih demokrata. Sesija novog jcvrejskog narodnog vijeća u Litavskoj. Na početku prve sesije novog jcvrejskog narodnog vijeća u Litavskoj, držao je zastupnik u sejmu dr. Robinsohn politički referat. Prikazao je izgrede litavskih fašista, progone jevrejskih radnika i nepravedno oporezovanje jevrejskih 'trgovaca i obrtnika. Zastupnik jevrejskih ratara Deutsch tužio se zbog bespravnosti Jevrejskih poljodjelskih radnika. Advokat Landau prikazao je muke Jevreja u provinciji, gdje se izgoni nastavljaju u velikoj mjeri. Svi ovi dolaze u gradove, gdje još povećavaju opću. nevolju. Posebna sjednica bila je namijenjena kulturnim i školskim pitanjima. Zastupnici Tarbuta izjavili su se protiv 't, zv. kompromisne škole, za čistu hebrejsku školu. Zastupnik Finkelstein dao je u ime jevrejskog parlamentarnog kluba opširan izvještaj o (djelatnosti jcvrejskog kluba j opisao je njegovu borbu za usidrenje jevrejske autonomije u ustavu. U trećoj sjednici referirao je ministar za Jevreje Rosenbaum o političkom i pravnom položaju Jevre;a u Litavskoj. Poslije govora Rosenjbaumovog došao je u dvoranu ministar predsjednik Galwanusksas u pratnji ministra unutarnjih djela Zolkauskasa. Ministar predsjednik pozdravio je u oduljem govoru u ime vlade narodno vijeće Jevreja, Interes rumunske vlade za izgradnju Palestine. Audijencija dra. Dulenskog kod rumunjskog ministra vanjskih djela Duce. Delegat Keren Hajesoda, koji momentano u Rumunjskoj boravi, imao je u zajednici s
BROJ 50.
»ŽIDOV«
3