Жидов

25-gođišnji jubilej nadrabina dra. SamuEla WEszela

15. decembra proslavit će ašk. općina u Sarajcvrn 25,-godišnjicu rada svog nadrabina dra Weszela, a s njom slavi tu svečanost « jevrejsivo izvan Sarajeva. - j er ličnost, kojoj je ovih dana posvećena tolika pažnja,’ zaslužna je za jevrejsivo naših krajeva svojim pozitivnim djelovanjem u najvećoj mjeri. Njegov rad u Sarajevu znači više, nego rad rabma u običnom smislu riječi. - Njegov rad znači; duhovno vodstvo bosanskih ašk. Jevreja. Stoga je razumljiv njegov utjecaj kroz zadnjih 25 godina, u koje doba spada najveći razvitak jevrejske nacijonalne ideje. pa zato ie • rad njegov ogledalo historije ovog razdoblja. t Kao oštrouman čovjek i svijestan Židov, kao stručnjak i dubokoumni poznavalac jevrejstva i njegove znanosti, nije ni čudo, da le dr. Weszel lako uspješno djelovao Prisustvujući J. Baselskom kongresu te dolazeći neko vrijeme poslije i z Rotterdama u Sarajevo (1898.) on je imao pred očima velebnu sliku prošlih velikih momenata, te kao ( iskreni prijatelj jevrejske omladine po najprije uzeo na se brigu vaspitanja te omladine. - i I zato mu je na odličan način služilo njegovo , sjajno oružje; moć govora, iskreno uvjerenje ; i rijetka načitanost, te inteligencija. Ta moć r govora djeluje vanrednom snagom, jer toplina A'Piom zbori osvaja sve slušatelje. Kao j uzorni rabin J.’pj' na d svim partajama, a sačuvanje jedinstva I slogC izmedju općinara, ri a osobito izmedju braće sefarda i aškenaza 0 za koju se zauzeo uvijek svim svojim silama £ jedna je od najvećih njegovih zasluga. —On s *,e u Sarajevu osnovao prvo društvo, u kom n su zajedno radili sefardi i aškenazi za naše p ideale. ~r To jp društvo bilo fundamentom g Žid. Nac. društva za B. H., čiji je počasni p član svečar. U tom krugu održao je sva. hi- c slorična i etična predavanja, u tom krugu dje-, lovao je na omladinu i njen pravi židovski odgoj. jevrejški vierChauk naučava najvećom požrtvovnošču, dajući mu savremenog . duha i interesa. s Svoju uzornu hebrejštinu upotrebio je, da s naučava hebrejski jezik te je još prije gotovo decenij obdržavao hebrejske kurzeve. U znanstvenom pogledu on je prvorazredni 0 naučenjak, te se bavi osobito biblijskom pa- b rafrazom (»Targum knjizi Rul« Berlin), te g općim pitanjima žid. prava, a u *Jewtsh z Ervcvklopediji« napisao je povijest židovskih b općina u Bosni. Uopće u Sarajevu svuda § se nalaze tragovi njegova naučna rada, a s osim toga su mnoge humane institucije ve- b zane uz njegovo ime. b Bezkrajnom ljubavi i poštovanjem susre- ti ču ga svi bez razlike. A ono što njegovom § djelovanju daje onu blagotvornost, to proiz- n laži iz njegova značaja. —On ima plemenitu 5 židovsku dušu, njegova velika etika, moralna š čistoća, preziranje materijalnog blaga, mla- t denačko oduševljenje, a osobito ona iskrena { velika pobožnost samo su nekoje njegove 1 odlike. Svojom bezgraničnom čednosti otkla- J< nja svako vidljivo priznanje koje postoji kod j, svih koji ga poznadu. Povodom svog jubileja j primio je nadasve srdačnu čestitku od pred- 2 sjednika cijonistioke Egzekutive Nahuma So- 2 kolova. Dao Bog, da još dugo ostane duhovni 1 vodja svoje opčine na dobrobit, napredak i c procvat jevrejstva. F. $

Što je Keren Hajesod u Palestini uradio?

Piše

Haas Kohn.

London.

st u jomzam nije doduše stvorila Balfou- rova no dobio je od nje jak - impul f Mnogima .kojima je cijonizam do n bl ° sa ™° san - Postao je zbiljom, od časa, kada su Velika Britanija i ahirane vlai ravnm IZn ?l." aŠa PraVa - JOŠ pred Balfou, vom deklaracijom stvorila je cijonisttčka organizacija u Palestini jevrejsku kolonizaciju, no tek nakon svršetka rata poprimila je ova veliki opseg. I necijonisti počeli su shvaćati, da ono, što se u Palestini zbiva, ne smije ostati djelo samo jednog dijela jevrejstva, već da je zadaća svih Jevreja, da u Palestini stvore jevrejsku aomajn, a ne sklonište za izagnane Jevreje istočne i centralne Evrope, koje bi im obezbijedilo slobodan život. Palestina imade da postane centar jevrejske kulture, u kojem će jevrejska civilizacija doći do svog vrhunca. Ne samo cijonisti, već i svi oni Jevreji, koji su interesiram, da u Palestini nastane centar jevrejskog života, stvorili su Keren Hajesod kao instrumenat za izgradnju Palestine. U toj novoj Palestini mogli bi Jevreji svoje sposobnosti slobodno razvijati te voditi normalan politički i ekonomski život. Keren Hajesod osnovan je u aprilu g. 1921. te je od svog osnutka do kraja oktobra 1923 ‘ sabrao 1 -095.422 funti. Ovaj iznos nije baš ogroman, no ako se uzme u obzir, da su veliki dijelovi jevrejskog pučanstva u mnogim zemljama Evrope gospodarski upravo uništeni, te ako se po- ! misli na poteškoće, koje nastaju, kad se , pred Jevreje cijelog svijeta stupa propa- * gaudom i apelima, razabire se, koliko je 1 požrtvovnog rada bilo potrebno, da se ovaj iznos sakupi. c r A što se S tim novcem do sada ura- I dilo? U zadnje dvije godine utrošeno je l oko 218.000 funti na gospodarske radove z i pokusne stanice. Stotinama haluca, koji \ su došli u Palestinu omogućio je K. H. naseljenje. Od 82 gospodarskih naseobina i osnovano je 35 uz pomoć Keren Hajesoda. i U kolonijama, koje su tek u najnovije doba g osnovane, dobili su haluci subsidije za na- p bavak blaga i gospodarskog orudja. Mnoge od ovih pijonira, koji su do onda bili \ zaposleni u gradovima, trebalo je tek izo- N braziti za gospodarski rad. Trebalo je isu- c siti močvare, da se dobije novog tla i da j se iskorijeni malarija. Tisuće stabala tre- s balo je zasaditi, naprave za natapanje tre- i balo je stvoriti. I sve to učinjeno je uz po- c moć novca Keren Hajesoda. Unutar pro- i šlih dviju godina osnovao je K. H. devet 1 novih kolonija, čije je žiteljstvo naraslo od I 593 na 1997. Svi su stručnjaci začudjeni, i što su ovi haluci. koji su još nedavno obi- f tavali u getima istočne Evrope, ovdje u ( tako kratko vrijeme stvorili. Neplodno kamenito tlo pretvorili su u plodnu zemlju, i Kao primjer spominjem kamenito područ- c je u Dilbu kraj Jeruzolima, koje su haluci i pretvorili u terase, zasadjene vinovom lo- / zom i u plodna zemljišta. U prošloj godini i zasadjeno je od tog tla 172 dunama žitom, 1 175 vinom i voćkama, a 90 šumom. Sav i ovaj posao dovršilo je 43 mladih jevrej- ( skih halucim i halucot. Prošle godine mo- s gli su osim redovitih pošiljaka mlijeka i 1 povrća slati u Jeruzolim još i groždje van- i

redne kvalitete. K. H. dao im je 35 komada blaga, od tog 25 krava muzara, nadalje još nekoliko stotina komada peradi i \ise košnica. Još jedan primjer: kolonija , Nahalal osnovana je god. 5683. na tlu nac rodnog fonda u Crnčit Jisraelu. Tamo se ) nalazi 80' obitelji, koji provizorno stanuju j u barakama. Sagradjeno je već 50 staja. Živi inventar obuhvaća 80 krava i 20 volova. Preko 4000 dunama zasadjeno je žii ton t. 500 šumom, a 1.50 vinom. Nezavisno od toga kultiviše se ove godine još veliki kompleks zemlje. Ovi kolonisti, kao i oni Oilba, dobift su od K. H. predujam za nabavak živog t nepokretnog inventara. Predujam morat povratu' tokom nekoliko godina. To su samo nekoliko* primjera,, koje smo izvadili iz Izvještaja, što ga je o svojoj gospodarsko; djelatnosti izdao K, H, Ponosom možemo reći, da ove nove naseobine znaće konac stagnacije i početak nove epolie nadjonalne kolonizacije na, nacijonalnom tlu, a narodom ftovcem, Uporedo s gospodarskim razvitkom tv prošle dvije godine išlo je i pošamljivanje zemlje. Uz pomoć K. H. zasadjete su tri; sumske škole, iz kojih su nove naseobine : dobile preko 135.000 stabala. LT već napomenutom Dllbu zasadjeno je na 301 dunama 53.000 stabala. Sav ovaj rad oisavljen j'e skroz modernim metodama. Zadaća bila je Gospodarskog Instituta, kojeg takfodjer finansira K. H., da ispita povoljnost novih metoda u Palestini, i da ih onda kolonistima preda na iskorišćivanje. Naša gospodarska pokusna stanica imađe tnnajst odjelenja, i to za ratarstvo, bilinogojstvo, farmarstvo, vrtljarstvo 1 1 d. Pokusi, koji su učinjeni n. pr. s duhanom, donijeli su vrlo povoljne rezultate,. tako da se u jevrejskim kolonijama već s uspjehom sadi duhan. Očekuju se povoljni rezultati i o nasadama šećerne trstike, koja se sada u Daganiji ispituje. Ovoliko- o gospodarskoj kolonizaciji. Razvitak u gradskoj kolonizaciji pokazao je u prošle dvije godine još veći uspjeh. Orađjevnu djelatnost u velikoj mjeri podupire General Mortgage Bank of Palestine, čiji fondovi većim dijelom dolaze od K. H. Sam <JTeI Aviv imade 888 kuća, koje predstavljaju vrijednost od preko milijun funti. Nadalje olakšuje K. H. useljivanje u Palestinu. Na svoj trošak uzđržaje u svim većim gradovima Evrope useljeničke urede, da imigrante, dok još borave u dijaspori, priuči gospodarskom ili zanatlijskom radu. Kad imigrant udje u Palestinu, prima i opskrbljava ga imigracijoni birocijonistlćke organizacije, kojeg takodjer uzdržava K. H. Iz fondova K. H. podijeIjuju se zajmovi radničkim kooperativima,, pripravljaju se radne prilike, kako da se useljenici što prije dovedu regularnom radu. U te svrhe izdano je prošle godine j oko 15.000 funti. Kraj ove konstruktivne djelatnosti fi- [ nansira K. H. još i druga dva radna po- j drućja, koja na prvi pogled ne izgledaju [ produktivna, no tijekom vremena poka- I zat će se njihova van redna važnost i ko- I rist. a to su medicina i školstvo. Do sada I bila je sanitarna skrb u Palestini vrlo pri- I mitivna. napose malarija bila je velika I opasnost po naše haluce. Medicinsku or- I ganizaciju >Hadasu«, finansiraju zajednić- I ki K. H. i Hađasa u Americi, a subvencio- I nira je i Joint Distribution Commlfte.. Ova I

2

»Ž 1 D O V«

BROJ 51.