Жидов

organizacija primila je u svoje bolnice u prošlim godinama 6931 pacijenta. 601.860 slučajeva liječeno je u njihovim bolnicama i klinikama, dok je kućnih pohoda učinjeno 31.583. Laboratorijskih analiza obavljeno je 71.988, izmedju tih 74.763 krvnih. Školske djece pregledano je 88.989, od od ovih 56.941 na očne bolesti. Na taj način bilo je omogućeno, da se trahom, ova raširena bolest Palestinaca uspješno pobija. Najvažniji uzgojni faktor u našoj narodnoj domaji bez sumnje su škole, u kojima je jevrejski jezik isključivo nastavni jezik. Samo pomoću ovih škola uspjet će nam, da u Palestini stvorimo jedinstvenu jevrejsku koloniju, sa sveopćom jevrejskom kulturom uz saobraćajni jevrejski jezik. Momentano uzdržava K. li. u Palestini 43 dječjih vrtova, 65 pučkih škola, 3 srednje škole. 3 učiteljska seminara, 4 tehničkih škola i 5 obrtnih škola s ukupno 497 učitelja i 11.629 učenika. Iz svega toga razabire se u koliko K. H. đoprinaša ostvarenju Balfourove deklaracije i mandata. Jevrejska narodna domaja postati će samo onda zbiljom, a Keren Hajesodu bit će samo u tom slučaju moguće, da ispuni svoje zadaće i da se laća novih, ako će svi Jevrejl, a napose oni, koji se zanimaju za budućnost jevrejstva i Palestine potpomagati rad Keren Hajesoda ne samo riječima već i djelima.

Keren Hajesod

Keren Hajesod u Americi ođ Jute 1923. Prema obavijesti američkog K. H. unlšlo je u Americi od jula 459.529 dolara za rad u Palestini. Od toga predano je »Hadasi« 43.000 dolara u sanitarne svrhe. Poprečni mjesečni dohodak iznašao je 115.000 dolara. Za izgradnju Ruthenbergovog projekta doznačeno je 57.000 dolara, do tog časa bio je K. H. u taj projekt investirao 50.000 funti. Nadalje saopćava izvještaj, đa se je poznati jevrejski trgovac i finansije Mr. Topkins povratio -nakon osammjesečnog boravka iz Palestine. Ispitao je prilike u zemlji sa stanovišta iskusnog američkog trgovca, te je tom prilikom osnovao informacijom biro u Jerusolimu, koji će američkim turistima dati sve potrebite informacije. Prema njegovoj izjavi, dojmovi, što ih je primio prigodom ovog boravka, prešli su sva njegova očekivanja. Glavni biro Keren Hajesođa u Londonu upravo je izdao broširu poznatog \odje K. H. u Litavskoj D e š a 1 i t a pod naslovom »Organizacija i praksa Keren Hajesođa«. Rezultati dvogodišnjeg rada u Litavskoj«. Sistematski svrstano, lijepo opremljeno i na dobrom papiru štampano djelce, daje nam iscrpivi prikaz razvitka Keren Hajesođa u Litavskoj. Osobito je plastično predočeno, u kolikoj je mjeri ovaj rad učvrstio pelesiinsku misao u jevrejskim masama. U jasnim izvodima prikazan je razvoj sabirnog aparata i organizacije mnogobrojnih miesnih odbora. Prikazana je još forma i način propagande velikih akcija za K. H„ kako su več nekoliko puta u Litavskoj provedene, a na koncu nalazi se niz vrlo interesantnih tabela o rezultatu ovog rada. Ne samo da će oni, koji praktički rade za K. H., s radošću primiti prikaz iskustava ovog ponajboljeg Keren Hajesod-radenika, već i svi ostali prijatelji

K. H. s interesom proučiti ovu brošim, te na osnovu njenih podataka doći do spoznaje, u koliko sistematski rad u svim Jevrejima probudjuje ljubav za Palestinu. Vidi se još kako ova ljubav uz pomoć sabirnog aparata može stvoriti praktičke rezultate. Iz velikog broja interesantnih tabela napomenut ćemo ovdje samo ove brojeve. U Litavskoj, u kojoj živi oko 250.000 Jevreja u 40 hiljada obitelji, 10 hiljada Jevreja doprinaša za K. ti. (Ukupni doprinosi iznašaju 10 hiljada funti). Porast subskribenafa ilustriraju slijedeći brojevi: u ljeti 5681. bilo ih je 1000, u jeseni 5682. oko 2500, u zimi 3500, u jeseni 5683. oko 5000, a ovog ljeta 9000, no kod ovog broja Ireba uzeti u obzir, da je kod ankete odgovorilo tek 84 mjesta, tako da se obzirom na preostalih 30 mjesta može uzeti 10 hiliada kao broj doprinosača. Od ovih 48 mjesta, iz kojih predleže odgovori, samo ih je 40 platilo zakonom propisani, a po vladinim organima utjerivani jevrejski općinski porez. Omjer izmeđju onih, koji doprinašaju za K. H. i onih, koji plaćaju jevrejski općinski porez jest 2:3, što je razumljivo, ako uzmemo u obzir, da je općinski porez obvezatan, pa ga plaćaju i oni, koji za K. H. ne daju, a to sve stranke počam od Agudas Jisroel do Kulturne lige. Ako se usporedi dohodak K. H. sa dohocima od poreza vidimo, da je odnošaj uključivo Kovno 84.7%, a ekskluzive Kovno 124.3%. Odavle se razabire, da provincija više daje za K. H. nego za općinske poreze. 1 poprečni prinos po osobi je kod plaćalaca K. H veći, nego kod plaćalaca poreza i to uključivo Kovno 6,8 Lit, prema 5,8 Lit, a ne uzev Kovno u obzir 5,7 Lit prema 4,4 Lit. Usporediivanje brojeva uzev, odnosno ne uzev u obzir Kovno pokazuje, da se u Kovnu poglavito obrađjrvalo bogatije Jevreje, dakle obratno kao kod manjih gradova. Zbog toga je poprečan prinos po pojedincu veći, a relativni broj doprinosača manji, kod poreza pako je obratno, jer tamo plaća i masa, pa zbog toga Kovno i imade više plaćalaca poreza, nego plaćalaca Keren Hajesoda. Na koncu brošire ističe se, da su paralelno s porastom dohodaka K. H., porasli i dohoci Keren Kajemefa, što dokazuje, da se oba fonda mediusobno potpomažu i ne smetaju. Osim K. H. nije se u Litavskoj vodila nikakova druga propaganda, bez K. H. bio bi uspjeh svake cijonističke ili palestinske finansijalne institucije nemoguć. Hvala uspjesima K. H. stvoreno je povoljno tlo za rad I. C. T-a, raoničke banke, P. L. D. C-a i t. d„ tako da su i ove institucije uzmogle zabilježiti već povoljne rezultate.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Statement dra. Weizmanna cijonistima Amerike. U Americi provadja se sada akcija za pristup cijonista u cijonističku organizaciju Amerike. U samom NewYorku pristupilo je 25.000 novih članova. Prije svog putovanja u Ameriku upravio je Weizmann prigodom ove akcije na američke cijoniste slijedeći apel: Muževi i žene, koji radite na ojačanju cijonističke organizacije! Cijonistička je organizacija utjelovljenje cijonističkog duha. O djonističkoj organizaciji ne ovisi samo ponosna slika haluca, već i još ponosnija svjedodžba političke i gospodarske zrelosti i uspjeha. Biia je to cijonistička organizacija, koja je nosila breme opozicije i ciničke indife-

rentnosti vječite nuspojave kod porodjaja velikog ideala. Cijonistička organizacija sama je nastojala svladati palestinske probleme, koje je prouzrokovao veliki rat. Übrala je uzastopce trivunf Balfourove deklaracije, San-Remskog ugovora i palestinskog mandata. A danas opet je cijonistička organizacija, koja drži stražu nad našim radom u Palestini i koja riješava mnogobrojne probleme u dijaspori. Razvoj cijonističke organizacije Amerike ide uporedo s razvitkom svijetske cijonističke organizacije. Američka cijonistička organizacija imade isti ismijavan i neznatan početak, isto junačko držanje u danima nevolje i isti triumf na koncu kao i svijetska organizacija. Fundamentalna pozicija, koju zauzimljo cijonistička organizacija, zahtijeva od nas, da nikada ne zanemarujemo njen napredak, pa niti pred navalom sve većeg rada. Jačati cionističku organizaciju, uvećavati broj njenih članova, znači jačati duh i centralno uporište palestinskog djela. Pozivljem stoga sve američke .levreje, da što prije doprinesu svoj dio k ovome djelu, te da osiguraju snagu i ugled cijonističke organizacije Amerike time, što potpomažu njene ideale i uspjehe. Jevrejsko narodno vijeće u Litavskoj. 27. novembra zaključena je prva sesija jevrejske narodne skupštine u Kovnu. Najdulje nakon šest mjeseci izabrat će se narodno vijeće na osnovu direktnih izbora. Vijeće sastojat će se iz 40 članova s dvogodišnjim trajanjem. Zakonski prijedlog, koji se na to odnaša, ovih će dana biti iznešen u sejmu. Do konačnog riješenja izabrano je po narodnoj skupštini provizorno vijeće, kojemu predsjeda dr. Rosenbaum. U pitanju škola došlo je do kompromisa, prema kojem se u jevrejskim školama mora podučavati jidiš, a u jidiš školama jevrejski. Prijedlog, da se stupi u Jewish Agency primljen je sa svim glasovima protiv 13 glasova ekstremne ljevice. Kako se glasa, odabran je glasoviti historičar Dubnow kao zastupnik u Agency, te se s njime o tome već i vode pregovori. židovske Lige Naroda. Komite židovskih delegacija u Parizu razaslao je cirkular svim židovskim narodnim vijećima, savezima općina, kongresima i parlamentarnim frakcijama, u kojem dokazuje potrebu stvaranja židovskih Liga Naroda. Već se dugo komite bavi tim problemom, ali tehničke poteškoće ometale su do sad provedenje plana. U zadnje se vrijeme sve više osjeća nedostatak židovskih Liga Naroda, a s ugledne nežidovske strane pita se, zašto se ne čuje glas židovskoga naroda u Ligi Naroda, koji je vazda radio za mir i slogu medju narodima, a koji je na vlastitom tijelu osjećao posljedice mržnje i progonstva. Internacionalna unija Liga Naroda održaje svake godine medjunarodni kongres, koji se bavi najvažnijim problemima Lige Naroda, te se često bavio već i pitanjima koji su u najužoj vezi sa židovskim interesima. U Ligi može da bude zaslupan svaki narod, a samo njegovi zastupnici iznose njegove pritužbe. Komite židovskih delegacija bio je već upitan, zašto još nije stvorio židovsku Ligu nacija, da i Zidovi dobiju mogućnost zastupanja na kongresima. Zidovi treba da s najvećom simpatijom pozdrave ideju Lige Naroda. Nadamo se da će apel komiiea imati, željeni rad i da će se stvoriti židovske Lige Naroda na obranu prava židovskoga naroda.

BROJ 51.

>Ž I D O Vt