Жидов
je. Uvijek dolazite malo kasnije, niste nikad stvarati temeljite stvari, koje su nužne za izgradnju civilizacije, li zemlji nema puteva. nema jezika* nema zakonodavstva, nema pučanstva, Vi sve to možete stvoriti; Vi invadele novaca, znanja i iskustva. Zašto to ne stvarate. Zar ste zaista nesposobni za to? Vtt cijoruste igramo samo ulogu demonstranata, koji smo voditi demonstraciju, da stvaramo mogućnosti e bi Židovi Beča, Varljive, Londona mogli poći tim putem. Vi ćete »mirne i poći. To je smisao onoga, što danas zovemo cijonizmom. A sad na završetku; sve to ne tangira samo Židove, koji polaze u Palestinu; to je problem, koji je stavljen loim Zidovima cijeloga svijeta, koji mora da [riješe Zidovi cijeloga svijeta. Na koncu krto bih da izrazim jednu želju u formi zahvale Želim Židovima Beča da im uspije da na dostoian i pošten način doprinose svoj obol izipadnji Palestine, koji će biti dostojan njihove općine. (Dugotrajne' odobravanje, svi ustaju i zapjevaju Hatikvu).
P' n i2Cfkxto smrvim kao seljak Jedina, Sto ga zabneru+o i bradate hce razlikuje. Prinv nešto o Karaidma... Niitad ncznale, šio je pravo, jer om sf ~uvafu pred pripadnicima drugih vijeroaipovijesh, Sve je u njih tajna, jedan židovski -tK čak htio je da nauči njihov jezdi kod edrvoga karaiidtoga dječaka. Kad su -to teznafc Karadi, natupai su mladoga ufciOm ne će, da. stranci pobhže upoznaju i>rhov život«. Morahu i opj Uhati mmjzot za skizbu kao Zidovi? • ’Nc imnjana u njih nema. Subotom i »ngdaruma doteze u sinagogu, Meknii na >od i mo9e. Dostaju dv-a <k> tri čovjeka«. r-A Kb ti i tjednim danom u sinagogu?« ■Neto doieze svako " poboŽ f tt > & više ine ovoii. Ma' * P<<j!e<teti sinagogu. To je jedino ntje• ko* tes itha karat obitjelte*
"Ne bi h Vi imah dobrotu, da me onamo odvedete?«. ■•Ne", odvrati kratko starac, ah se ot&naih ispričao: -Ovdfc sam rtden, ali sam samo ifdoriput bod u njihovo) sinagozi. Pobožni Židov ne smije u j»u stupiti. To je gore, no da wkie u crkvu. Pođite samo malo dalje uKc<«i, Prtpcznal ćete lako sinagoga, Naći ćete upravo Karaite kod mofitve S4aa se sa mnom oprostio, a ja sam se zaputio u utiču. U dvorištu loptaju se dieca Govore stranim jezikom. Svako dijete baca deset put k-pKf i gtosoo broji: »BŠ; .jfci, fc. Hcsjt resi, ahi, im, sigi, rdhus, un... Gjeca me spaziie, prekidaju njm » znahželjno n*e posma+raju. Naokolo sve je tiho. Tu i lamo potav&ge se na prozoru jedna karartska iona, afe se odmah udaiph«, č«n je pocfioctem. stijćdtJ
Rabinski kongres u Beogradu
Piše;
Marthet.
Nakon potvrde pravila Saveza naše Kraljevine održan je dne 30. i 31. decembra u beogradu. I lok kongresa bi« je vrlo svečan. Išeogiacfeko židovstvo priredilo lje srdačan doček rabinima Kongresa. I na ovome mjestu želim da izrazim sv<«ju hvalu vođama- beogradskog židovstva, koji su s toliko ljubavi ■primili učitelje židovstva. Kongres započeo je službom božjom, Ikoja se održala 30. decembra u 9 sati u ncvem sefardskom hramu. Taj hram, premda sam vidio većih i ljepših, vazda na mene Čmi osobiti dc4am. čini tm se kao mkorporaerja židovske psihe, židojvskog osjećaja i udesa. ■Mtdemi aškenaski hram nikad ne izazivlje i'ii meni ovakcva čuvstva .. Nakon otpjevanih psatarna govorio jc nadrabin dr. Ungar (Osijek) o značenju rdbriske konferencije Sa gledišta židovske povijesti, religije i etike osvjotiio je zvantčne dužnosti rabina, »židovska narod jedamput izvrširje božju volju, jedamptH je ne izvrši, ali mi rabtru ne smijemo m pod kojim pnitkama kršit vjernost, koja nas veže sa židovstvom'-. -Moramo i hoćemo uvijek da budemo čuvan židovskih svetinja-... Molitvom ca Kralja i domovinu, koju je izrekao Vrhovni
rabin dr. I. Alkalav pred Aron Itakadoš, završila je služba Božja. U lijepo uredjenim prostorijama židovskoga kluba »jedinstvo, zapceela ,je u 10 sati konferencija. Predsjednik rabinskog Saveza, Vrhovni rabin, dr. Isak Alkalav. otvorio je zbor oduljim govorom. Prikazuje ist ori jat Saveza rabina, smjer njegova djelovanja, te njegove ciljeve. Unapredfivanjc židovske znanosti, jačanje vjerskog života, najvažnije su zadaće Saveza. Rabini morali bi u svojim općinama naći čvrsto uporište, njihov položaj mora da je u moralnom pogledu neovisan, a njihova egzistencija treba da je obezbjedjena. Iza roga slijedili su pozdravi. Načelnik ministarstva vjere. dr. Dragoljub Janji ć, pozdravlja skupštinu u ime ministra vjera, koji žaii. da je zapriječen lično .pribivati skupštini. Ministar uvjerava Savez, da će u svako vrijeme želje' rabina kod njega naići na razumijevanje i susretljivost. Dr. tanju'- zatim govori o slozi unutar židovstva, koja omogućuje, da se sve agende židovske konfesije riješavaju unutar autonomnih židovskih korporacija. Dr. Pridrih Pops pozdravlja kongres u ime beogradske aškenaske općine i u ime Saveza židovskih vjeroispovjednih općina »Savez općina cijeni nastojanja i rad vjerskih vodja židovstva i nastojat će. da u svakom pogledu pruži svoju pomoć rabinima. Savez računa sa saradnjom rabina, koja je do danas bila uspješna«. i Vrlo srdačnim riječima pozdravio je dr. Solomon Alkalav kongres u ime beogradske sefardske općine i Bfie Bnl lože Konačno govorio je predsjednik Saveza cijomsta, dr. David Alkat a y. Taj je govor na sve učinio dubek dojam, jednostavan t lijep, iskren i ofvoren, pun ljubavi j kteata Osjećao sam, da duh velike židovske sadašnjosti ispunjava skupštinu i pitao sam se, da ti će ga ona moći i uzdržati, No pređlog predsjedatelja, Vrhovnog rabina dra AtkaUrya. odaslan je brzojavni pozdrav na Kralja i minjstra vjera. Nakon konstatacije, da je prisutan dovoljan broj dešegata, prelazi se na meritornu raspravu. Dr. Frankfurter (Vinkovo) čita protoka} zadnjeg kongresa. Na tome kongresu oštk vair je rabinskj Savez i trebalo bi se radi sadržaja njegova objelodaniti ovaj proiokot, jer bn sigurno pobudio interes jugoslavenskih Žjdova. Dr. Utbach (Zemun) izvješćuje o radu Saveza u prošloj godini
Rabinski odbor bavio se u prvom redu konačnom redakcijom saveznih pravila, koja su 21, januara 1924. potvrdjena po ministru vjera. Zatim je raspravljao o liredjenju konfesionalnih organizacija, koju je namjeravate stvorili vlada. Izradjen je elaborat, koji je predan ministarstvu. Rabinski Savez zastupan je svojim odborom u Savezu općiria. Rabinski Savez stvorio je i zaključke o nužnom djelovanju i institucijama poiedimh općina, koje za sebe traže autonomiju. Svaka općina koja nije u stanju da uzdržava vlastiti rabinat. mora đa se priključi drugoj općini. 1 taj zaključak, koji je u velikom dijelu naše kraljevine zakon, ne provadjo se svagdje. Odbor labinskog Saveza došao je do uvjerenju, da se unutar jedne općine ne smije braniti minoritetu osnivanje nove općine, ako se to zbiva iz vjerskih razloga. Rabinski Savez nastojat će, da se sklapanje i razvod braka vrši u strogom smislu vjerskih odredaba. Računa se u tom postupku s najširim đjekkrugom »mara deathra«, koji je ustanovljen u Sulhan Aruhu, li imenovanju Vrhovnog rabina vidi Savez odlikovanje cijelog rabinskog staleža. Svaku organizacija znači u izvjesnom smislu odricanje ličnih prava. Rabini to čine iz ljubavi i za dobrobit židovstva i unapredjenja židovske nauke. Samo u zemljama i vremenima jakih progona biti su rabini bez organizacije. lamo, gdje je bio moguć slobodni razvoj, razvio se orgarazovanr židovski život. U svim vremenima bilo je tome tako u Palestini, Figip+u i Babilonu. Institucija Vrhovnog rabina veseli sve rabine, jer je imenovan muž, koji uživa poštovanje i ljubav svih rabina. Vrhovni rabin dokazao je, de važne odluke stvara samo u sporazumu s mjerodavnim faktorima l abinskog Saveza.. Konačno bavio se rabin sto Savez i prtanijem popimrjenrja vokaritnih ralbmskih mjesta. Na poziv Saveza su pet općine popunile labinska mjesta. Izdavanje knjiga nije uslijedila uslijed finencijalnih poteškoća, dh se Savez nado, do će i u tom snijetu postići uspjeh. Izvješće prima se do znanja^ r>r. Fischcr (Vršac) podnaša blagajnički izvještaj. Predlaže da se od većih općina traži subvencija, da se lako dobiva mogućnost za izdavanje knjiga ii znanstvenog rada. Zadim još stavlja razne konkretne predlogc. Izvještaj se prima, Dr. K e t 1 e r (Topola) referira o »vjerskim t kuliumim ciljevima Saveza,« Kultura 4 vjera u židovstvu uvijek su išli uporedo. Mi nemamo samo dužnost da ljubimo Bog«-, već da se rtjegovom naukom bavimo ® danju i noću«. Referent zatim govori o Savezu izmedju modeme hebrejske kulture i rdligijoznops odgoja. Podazećr od riječi <ftra Z ip* pera, osnivača hebrejskog gimnazija u lenisoSnvu, koji >e rekao xu gatetu ako i najboljom voljom hoćete odgojiti Židova, nestat će ne Židov, u PetesKni ako, hoćete da odgajate nežšdf-va; nastat će Židov«. Na temelju brojnih data dokazuje referent opadale u iugostevenskom židovstvu. Razlog je tojne, SU) je kult form* potisnuo misao židovskoga zakone. A bi* je Židovske zakon za život. Na referat, »adovezate se duha dtihuaija. u kojoj su iičestvovak svi delegati. U židovskom kkibu »-Stogai« aašK su se eđhisni kod drugoga »Sulban Aruha, (prostrt sk>U i tu se nastavile diskusija u fonni toe-te Sv» su govori držani hebrejskim jezikom, pa freba od gph istaknuti duhovtfi i vanred**> itijep u klasičnoj hebrejšdnš izrečeni go-
BROJ 2.
*2 1 U O V«
3