Жидов

U istom se duhu radi u Jerusolimu, Hajfi i Tiberiasu. U Jerusolimu ima 4 večernja tečaja sa 250 učesnika, 7 knjižnica, 5 čitaonica, mnogi stručni tečajevi. U Hajfi drže se dva večernja tečaja, ima pet knjižnica i 4 čitaonica, priredjuje se znanstvena predavanja i osnovan je klub »za radnu omladinu«. Rad u poljoprivrednim naseobinama obuhvaća sva mjesta, gdje ima u većem broju radnika. Rad se u tim mjestima naravno ograničava na večernje tečajeve škole, dječje vrtove i biblioteke. Komisija uzdržava 24 dječja vrta i škole. Izvješće se još bavi centralnom knjižnicom, koja ima 40.000 knjiga, i nakladničkom zadrugom, koja je izdala lijep broj knjiga i časopisa. Tko poznaje teške prilike, pod kojima radi radnička organizacija i njezina kulturna komisija, morat će da priznanjem prati taj rad.

Keren Hajesod

Okružnica Glavnog Ureda Keren Hajesoda. Primitak u mjesecu decembru iznosi okruglo 30 hiljada funti. Glavni Ured Keren Hajesoda u Londonu upravio je zemaljskim komitejima Keren Hajesoda ovu okružnicu: Završetkom mjeseca decembra 1924. završena je i prva četvrt nove budžetne godine. U tom je kvartalu prosječni primitak svakog mjeseca iznosio 37.000 funti.

Za ostalih devet mjeseci nove budžetne godine potrebni su ovi iznosi; Prema minimalnom budgetu, koji je postavio Veliki Akcijoni Komite na svojoj sjednici u julu 1924., mora Palestinska Egzekutiva dobiti svakoga mjeseca 31.000 funti. t Nadalje je Keren Hajesod obvezan, da za ovih 9 mjeseci u raznim obrocima daje kredite za gradnju kuća, kredite Šehunat Ovdimu, Nacijonalnom Fondu, PLDC-i i tako dalje. Ovi zajmovi iznosit će ukupno 27.000 funti, što čini mjesečno 3000 funti. šest hiljada funti treba za isplatu bankovnih zajmova, koji bijahu uzeti, da se na početku budžetne godine i zemljoradničke sezone izvrše najpotrebniji radovi neovisno o mjesečnim doprinosima. li ovu je sumu uključen iznos od 1000 funti za Palestin Electric Corporation. Troškovi organizacije i propagande, da se namakne sav taj novac, iznose mjesečno 3000 funti. Prema tome izdaci svakog mjeseca iznose 43.000 funti. Jasno je, da namaknuće tog novca ne prekoračuje cifru, koju odredjuje minimalni budžet, a taj ne dopušta znatnije ojačanje rada u Palestini. Bez sumnje je relativna stabilizacija primitaka Keren Hajesođa u posljednjim radnim periodama, a u vezi s ostalim povoljnim momentima učinila, da su se znatno popravile gospodarske prilike u Erec Jisraelu. Odatle se rodio optimizam, koji je dobro djelovao na rad za Erec Jisrael. Ovaj nam optimizam ne smije sakrit spoznaju, da je dalji napredak, koji će odgovarat općenoj nadi, moguć samo onda, kad bude Keren Hajesod mogao prosječni mjesečni primitak dići iznad svote od 43.000 funti. Onda će se moči provesti naseljivanje tla, koje je kupio Keren Kajemet i postići će se cilj, koji je vezan o konsolidacijoni budžet; sigurno učvršćenje svih do sada započetih naseobenih radova pored istovremena pomaganja svih kulturnih i socijalnih radova na svim područjima. Zbog toga pozivljetho sve naše komiteje i saradnrke, da im za idućih triju kvartala ove budžetne godine bude ciljem znatno uvećanje doprinosa za Keren Hajesod u tolikoj mjeri, da Direktorij Keren Hajesođa ne postigne 1 ne održi samo prosječnu cifru od 43.000 funti za svaki mjesec, nego da je i povisi. Uz tu pretpostavku moći ćemo pred budućim kongresom pozdraviti potpuno namaknuće drugog milijuna funti, jer već svi primici do konca decembra 1924. iznose 1,631.500 funti. Mi ne upravljamo ovo pismo na naše komiteje zbog toga, da im odredimo cilj, koji se praktički ne bi dao dostići. Uvjereni smo, da će ustrajnosti i posebnim naporom svih komiteja Keren Hajesod moći izvršiti ovu zadaću. Naročita ustrajnost i trud u Udruženim Državama, u Kanadi, u Južnoj Americi i Sjevernoj Africi, u Engleskoj i na evropskom kontinentu, na zapadu, a i u srednjoj, istočnoj i južnoj Evropi, potpomognuti istovremenim revnim radom u Erec Jisraelu, postigli bi

übrzo, da Keren Hajesod uzmogne izvršiti zadatak, koju mu odredjuju postulati sadanjih prilika u Palestini. Vodje Cijonističek Organizacije služe nara svojim neumornim radom za palestinsko djelo primjerom, prema kojem bi se trebali da vladaju svi naši prijatelji i saradnici. Mi se nadamo, da če ovaj apel na naše prijatelje poslužiti jačanju i intenziviranju sistematične djelatnosti u idućim mjesecima, to više, što će glavni Ured Keren Hajesođa pomagati tu djelatnost odašiljanjem delegata, dostavom propagandnog materijala uključivši ovamo vanredan film nove brošure i ilustracije. I Glavni Ured će dakako rado i spremno ispunjati želje pojedinih komiteja u stvari njihova rada. Konferenca njemačkog Keren Hajesođa u VViesbadenu. U okviru »Delegiertentag-a« (vijeća) njemačkih cijonista održano je nekoliko naročitih konferenca. Jedna od najvažnijih medju njima bila je konferenca Keren Hajesođa za Njemačku, održana 30. decembra 1924. Toj je konferenci prisustvovao predsjednik dr. Hajim VVeizmann i dr. Berthold Feiwel, direktor Keren Hajesođa u Londonu. Radilo se ovdje o tajnom vijećanju pod predsjedanjem dr. Hantke-a, pa je pristup bio dopušten samo delegatima i povjerenicima Keren Hajesoda. Konferenca bijaše veoma dobro posječena. joj je preko 300 delegata i povjerenika. U okviru povjerljivog vijećanja ove konference referirao je opširno upravitelj rada za Keren Hajesod u Njemačkoj, dr. Alfred Berger o prošloj i budućoj djelatnosti u Njemačkoj, pa se je iz toga njegovog referata moglo razabrati, da je ta djelatnost bila veoma uspješna. U tom refratu a i u debati, koja stajaše na veoma visokom niveau-u, naglašeno je, da će rad za Keren Hajesod moći lako uroditi boljim plodovima, ako se cijonisti privuku na suradnju u još jačoj mjeri nego što se je dosada činilo. Doktor B. Feiwel veoma je informativno referirao o djelovanju i djelima Keren Hajesođa u Palestini. Govorio je opširno o pitanjima, što su u vezi s kolonizacijom a naročito sa zadacima Keren Hajesođa. Vrhunac konference bio je zakyučni govor dr. VVeizmanna. Prof. VVeizmann je govorio o dužnostima cijonista prema Keren Hajesodu i vanrednoj odgovornosti, koju je svaki od njih preuzeo prema svijetu, židovstvu i Palestini. Neizmjerno teško djelo palestinske izgradnje moći će izvršiti samo ona cijonistička organizacija, koja če biti svijesna svoje odgovornosti, spremna na žrtve i rad. Dr. VVeizmann je naglasio, koliko mu se važnim čine zaključci cijonističke organizacije za Njemačku u stvari maasera svakoga cijoniste. Taj je govor dra. VVeizmanna pozdravila konferenca dugotrajnim odobravanjem. Ova je konferenca, na kojoj su svi cijonisti davanjem svoga maasera pristali uz princip maasera u daljem radu, veoma dobar početak rada za Keren Hajesod u Njemačkoj u godini 1925.

Upotreba novca Keren Hajesoda u Palestini od I aprila 1921. do 31. oktobra 1924.

POREDBENA STATISTIKA DOPRINOSA ZA KEREN HAJESOD. Glavni ured Keren Hajesoda izdao je statističku tabelu doprinosa za Keren Hajesod od 1 oktobra 1922. do 1. oktobra 1924. Ova tabela obuhvaća samo zemlje Evrope, a udešena je prema podjeli na četvrtgodišta.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Predsjednik VVeizmann u Cehoslovačko] U nedjelju 4. ov. mj. stigli su na putu iz Beča u Prag profesor dr. VVeizmann i dr. Feiwel. Na stanici dočekaše ih gospoda dr. Singer, dr. Rufeisen, nadinspektor Slonitz i dr. Bergmann i otpratiše ih u hotel. Ovdje ih je u 10 sati dočekao počasni komite. U deset i po sati održan je u najvećoj dvorani u Pragu veliki miting, na kojem se skupilo oko 4000 ljudi. Dvorana bijaše svečano rasvijetljena i krcata do posljednjeg mjestanca. Predsjednik Židovskog Narodnog Vijeća dr. Singer pozdravio je dr. VVeizmanna na češkom jeziku. Masa svih prisutnih podignula se sa svojih sjedala pozdravljajući nekoliko časaka pljeskom i poklicima predsjednika VVeizmanna, kad je bio ustao da započne svoj govor. Iza ovog mitnga primio je dr. VVeizmanna predsjednik Masaryk, a na-, kon toga posjetio je prof. VVeizmann ministra B e n e š a. U pet sati skupiše se kod prof. VVeizmanna zastupnici svih cijonističkih korporacija, da ga pozdrave u ime praških cijonista. U osam sati održao je dr. VVeizmann predavanje u domu lože Bne-Brit. Tom su predavanju, koje je aranžirao počasni komite, prisustvovali

4

.ŽIDOV«

BROJ .3

Iznos Procent 1. Zemljoradnička kolonizacija 28.55% (uključ. pokusna stanica) L 414.755 2. Nastava (uključ. Univerza 20.02% i Univer. Biblioteka) 290.973 3. Imigracija (uključ. Paiest Uredi i Hahšara) 179.629 12.87% 4. Investicije Hipotekama banka 52.850 Elektriiiakcija 50.000 PLDC 13.112 Školske zgrade 8.905 Bonovi i dionice (Solel Bone) 7.946 132.813 9.15% 5 Javni radovi 119.944 8.26% 6. Zdravstvo 106.406 7.33% 7. Administracijom troškovi 58.818 4.05% 8. Naročiti izdaci 57.032 3.92% 9. Mizrahi-Organizacija 38.825 2.68% 10. Keren Kajemet 24.902 1.71% 11. Trgovina i industrija 15.406 1.06% 12. Tehnika (liajia) 13.161 —.90% L 1.452.724 100.-%

1122. 1923. 1123. 1121 1921. 192«. 1924. 1924. mt.-Htiin. lu-ur! Ipril-juii Jill-iepl Okt.-dtcin. IiiHMrt Apr-jiii Jlll-liplPoljska L 1747 L 1528 L 2945 L 1790 L 2032 L 4295 L 4356 L 5628 Njemačka » 163 » 1861 > 2339 > 1240 > 4725 •» 6998 » 6707 » 3592 Engleska » 1000 » 2408 i 6430 » 366 l» 1725 1496 » 1368 929 Cehoslovačka » 2242 » 2585 » 3411 1745 » 1859 > 1769 T> 1877 1547 Holanđija » 876 3039 > 3140 » 6416 3540 » 149 » 194 Rumunjska » 1500 » 4558 i 2708 » 353 » 1385 » 10450 4623 » 674 Besarabija » 950 » 405 » 478 » 378 1560 1437 » 78 229 Litva > 420 1 1594 » 3450 ■» 1766 1622 » 2461 1 1249 » 2053 Belgija 872 1853 * 778 » 50 » 498 » 498 » 309 > 290 Francuska » 56 > 14 » 442 > 593 » 207 » 389 5 224 » 116 Jugoslavija » 1397 ■» » 185 y> 441 r» 715 » 370 » —i > 493 Istočna Galicija » 793 * 152 870 316 » 175 338 > 1117 » 1082 Austrija > 282 « 414 i 878 1091 » 998 1088 » 1036 1 1030 Letska * 75 > 1087 » 429 » 373 170 » 294 » 380 % 1289 Skandinavija 24 » 71 * 501 > 110 176 > 608 637 > 165 Bukovina » 140 332 737 » 176 398 » 530 » 279 524 Estonska 48 647 » 412 > 454 » 248 221 36 » 8 Italija » » 1282 » 35 > 412 » » 9 » 203 359 Švicarska 222 » 660 136 133 > 459 * 203 h 214 Transsilvanija » 13 » 138 9 68 * 103 > 187 » 138 » 323 Bugarska » 1302 » 937 > 57 » r* 310 » 738 5* 1488 » 38