Жидов

SVIJESNI ŽIDOVI!

DODJITE SVI U NEDJELJU DNE 20. JANUARA NA IZBORNIČKU SKUPŠTINU KOJA CE SE ODRŽATI U 9 I POL SATI PRIJE PODNE U RESTAURACIJI „NOVE PIVANE” DRASKOVICEVA UL. 16. IZBORNI ODBOR.

Napredak gospodarske kolonizacije u mjesecu novembru.

Zadnji crjonistički kongres dozvolio je za svrhe gospodarske kolonizacije L 117 hiljada. Važnost gospodarske kolonizacije za djelo izgradnje -vidi se iz toga, što je 30 po sto cijelog palestinskog budžeta odredjeno u te svrhe. Ovaj iznos apsolutni je minimum. Komisija za gospodarsku kolonizaciju na kongresu označila je svotu od L 117.000 kao minimum za progresivnu kolonizaciju. Ovaj minimalni iznos može samo u tom slučaju da bude od koristi, ako pravovremeno stoji na raspolaganju. Veći dio ove svote potreban je već početkom gospodarske godine. U tom smislu stvorio je posljednji kongres zaključak: »Da se osigura napredak gospodarske kolonizacije, treba da barem 30 po sto svote, koja je u budžetu predvidjena u tu svrhu, već početkom mjeseca oktobra ili novembra stoji na raspolaganju«. To se ove godine i dogodilo. Unutar oktobra i novembra, isplaćeno je za gospodarsku kolonizaciju LE 46.900, što iznaša 40 po sto predvidjenog budžeta. Veći dio ovog iznosa nije se mogao u gotovom isplatiti, već se morao pokriti mjenicama. Možemo najaviti povoljan rezultat; gospodarska kolonizacija ove će se godine razvijati programatski, ako će prinosi za Kercn Hajesod u dovoljnoj mjeri pritjecati, da minimalni budžet bude pokriven. Od sedam novih kolonija, s čijim osnivanjem se ove godine počelo, možemo za novembar o njihovom napretku povoljno izvjestiti, U koloniji Tel Adas, u kojoj će se nastaniti 80 obitelji, definitivno već boravi 48; u Hitinu, novoj mizrahističkoj naseobini, nastanilo se 38 obitelji, U kolonijama Rama, Merhavija, Rubel Nasra, kao i u naseobinama, što ih je osnovao Kercn Hajesod gospodarski rad napreduje trajno. Oranje i sjetva bili su svagdje pravovremeno dovršeni, pa ako kišno vrijeme ne započne prekasno, možemo računati povoljnom žetvom. U svim kolonijama započelo se ove godine gajenjem duhana, Specijalni agronom putuje po kolonijama, da koloniste uputi u najpouzdanije metode uzgoja. Ove godine iskušava se u kolonijama i zasadjivanje uljnog sjemenja, napose ricinusa, koji i na slabijem l!u dobro uspjeva. Kvalifikovani instruktori provadjaju u tom smjeru u raznim kolonijama potrebita istraživanja. Ugovorom s tvornicom ulja Šemen osigurana je P-'odaja. -i« Kraj postojećih i novoosnovaiih kolona osobita se pažnja posvećuje osnutku gospodarskih grupa halucim, koje su u

novim kolonijama za sada kao nadničari namještene. Pomoću zajmova iz sredstava Keren Hajcsoda omogućiti ćc im se osnutak vlastitih kolonija. Takovih grupa osnovano je u novembru devet, a od tih je pet mizrahistićkih. Kraj zajmova dobivaju i potrebitu stoku, koja je jeftino u Siriji kupljena. Osim ove stoke kupljeno je i 50 komada holandrjske stoke za rasplod. Poglavito se radi o mladim bikovima, koji bi imali služiti za poboljšanje domaće pasmine. Da se poboljša perad, dovedeno je iz Amerike 50 aparata za izlijeganje pilića. Kraj ovog rada u novini kolonijama, dani su i starim kolonistima zajmovi u visini od L 2000. Treba još napomenuti i rad oko pobijanja nezaposlenosti. Iz budžeta za nabavak uposleftja doznačeno ie L 1400. Pomoću ovog zajma zaposlit će se mnogobrojni jevrejski radnici u Petah Tikva i to kontraktualno u grupama, jer samo na laj naćin mogu konkurisati jeftinim jarapskim radnicima. Zajam je odredjen za osnutak stanova kao i za iznajmIjcnje jednog zemljišta, na kojem će ova grupa saditi duhan. Uspjelo je, da se na taj naćin 200 radnika u Petah Tikva privede gospodarskom radu, tc postoji nada, da će se ovim radnicima tako omogućiti trajno uposlen)e. Kako vidimo, gospodarska kolonizacija ove godine mnogo obećaje. Provesti se može samo u tom slučaju, ako će Keren Hajesod staviti na raspolaganje potrebiti budžet. Dobe li nove kolonije puni budžet, tad možemo očekivati, da će doskora odbacivati dobitka, i da će .podijeljene im predujmove doskora povratiti. Prema zaključku kongresa imao bi se osnovati kolon izaći joni fond, koji će biti racijonalao i trgovački upravljan. Ovaj fond obuhvata! ćc zajmove, što ih je K. H. u produktivne svrhe podijelio i što će ih pođi'cliti, kao i sve realijc, što ih K. H. posjeduje, Podijeljeni zajmovi vraćat ćc se u ovaj fond, koji će tako poslužiti proširenju jevrejske kolonizacije. Da to bude moguće, potrebno je, da kolonije svoje kredite pravovremeno dobe, da ih mogu korisno upotrijebiti. Zahtjev, da Keren Hajesod potpuno pokrije budžet ima i drugu principijelni važnost, a to je od svih prijatelja Palestine toliko željeni rentabilitet novih kolonija.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta.

Oeorg Brandes zagovara cMonizam. Kako je poznato, bio je Oeorg Brandes stari protivnik cijonizma. U zadnjem broju »Jevvish Tribune* saopćava Brandes članak pod naslovom »Moje stanovište spram jevrejskog nacijonalizma«, gdje izjavljuje, da je svoje stanovište spram Jevrejstva promijenio, te da Jevrejstvo ne smatra više pukom religijom. U svakoj zemlji, kaže, morali su se Jevreji uvjeriti, da ih se ne smatra punovažnim gradjanima. Odgovor na to može da bude samo osnutak vlastite države. Treba u tome napomenuti, da je Jevreje zahvatio jak narodni entuizam, i ako nije došlo do vjerske renesanse. U Jevreja Poljske, Rusije, Amerike zapaža se razvitak narodne obnove. Ovaj pokret uživa moju potpunu simpatiju i ako sam inače kozmopolita. Opravdan je, jer je ukorijenjen u narodu i jer je naravan. Nakon, što je Palestina postala ciljem jevrejske kolonizacije, te nakon što su velevlasti pristale uz ovu ideju, izgleda, da je budućnost Palestine obezbijedjena*. Kongres Sefardskih Jevreja u Solunu. Za proljeće sazvan je u Solun kongres sviju sefardskih Jevreja, koji će se pozabaviti pitanjem, kako da sefardski Jevreji sudjeluju kod izgradnje Palestine. Nove uredbe za useljivanje u Ameriku. Kako nam iz Washingtona javljaju, stvorio je useljenički odbor zaključke o uredbi za useljivanje, koja je njemu predano na izradbu. Ustanovljeno je obzirom na cenzus od 1890 kvota od 2po sto. Demokratski kongresni poslanik Samucl Dickstein iz New-Yorka, koji je član iseljeničkog odbora, oštro jc istupio protiv ove kvote, te jc tražio kvotu od 3po sto prema cenzusu od 1891. Ovaj prijedlog, kao i kasniji njegov prijedlog kvote 3% prema cenzusu od 1910. odbijen jc. Tijekom debate o registriranju inozemaca oštro se oborio poslanik Celier na taj zahtjev, te jc upozorio na opasnosti, koje slijede iz ispitivanja i pollcajnc kontrole inozemaca. Podkomesar za useljivanje, Jerming, izjavio je, da pristaje uz prijedlog registracije, jer ga je predsjednik Coolidge već potvrdio. Jevrejske seobe. Vijećanja zastupnika zemaljskog odbora i sjedinjenog odbora za jevrejsko useljivanje održana su pod predsjedanjem Hclda i Lcwin-Epsteina u Varšavi. Zaključeno jc, da se pozove Centralni biro Sjedinjenih odbora za jevrejsko iseljenje, da sazove konferenciju sviju zemaljskih odbora Italije, Čchoslovačke, Rumun’skc, Litavske, Poljske itd., da se po-

BROJ 3.

.2 I D O V«

3

VfETERINAR 35 godina star sa 15 godina državne službe traži odgovarajuće namještanje n bakteriološkom zavodu ili većoj ekonomiji. Cijenjene ponude moli slati na upravu.