Жидов

stvo očuvalo u vjerskom pogledu kroz vijekove. Nepregledan broj automobila i koja krenuo Je kroz svečano okićene ulice grada do židovske sinagoge. Sinagoga, jedna od najljepših u našoj ■ državi., bila je dupkom puna. S Torom u ruci dočekalo je , odaslanstvo vrhovnog rabina pri ulazu u sinagogu . Tu je, predsjednik opčine, .dr. Adolf Klein u vanredno lijepom govoru pozdravio visokog gos.ta. Zatim je pojela služba božja. Sinagogom razlijegoše se zvukovi psalama, koje je izveo nadkantor Josef Basser uz pratnju kora. Hiljadama godina već prate ove .riječi.. židovski narod, a uvijek su nam lijepe i vazda nove ... Nadrabin dr. Josef Gerson govorio je. o. znamenovanju dana i pozdravio je vrhovnoga rabina, dra. Alkalaja, kao vjersku poglavicu jugoslavenskog židovstva i kulturnih i socijalnih prilika domovine. naglašujući, »dla je udes židovstva mjerilo humaniteta i kulture.« Zatim je govorio vrhovni rabin dr. , Alka laj o vjerskim i patriotskim odlikama židovstva. »Nije nužno«, rekao je, »da se Zidovima propovijeda patriotizam, jer to znadu iz riječi proroka. Zidovi' važda su vjerni državi, u kojoj žive i samo zloba, predrasuda i klevetanje mogu to da poriču. Njegovo će biti nastojanje, da radi za harmoniju i slogu-u židovstvu i državi. Njegove su riječi bile ispunjene dubokom ljubavi i privrženosti za svoju braću i za sreću i dobrobit domovine. Govor vrhovnog rabina ostavio, je dubok dojam na sve slušatelje. S Maariv moli- ■ tvom svršila je svečana služba božja. Iza toga bila je lijepa svečanost u velikoj dvorani gradske vrijećnice. U prisustvu vrhovnog rabina i brojnih gosti predao je veliki župan Gjorgjević udovici Rafaela Ha rt manu a orden Sv. Save 111. razreda u znak priznanja za njezino humanitarno djelovanje. ■ 0. gradskoj vijećnici primio je vrhovni rabin razne deputacije. Gradski načelnik' Alba M a 1 a g u r s k i pozdravio nOg rabina vanredno srdačnim govo'rom u ‘ ime grada Subotice. U ime rabinskog Saveza došli su dr. Urbach (Zemun), dr. Fisc H e r (Sombor), dr. Ki š (NoVi Sad) i dr. Ke 11 e r (B. Topola): od Saveza bogoštovnih općina pozdravio je direktor Kohn vrhovnog rabina. U ' ime srpske crkvene općine pozdravili su vrhovnog rabina proto Marko R i s t i ć i dr. Vladislav Manojl o v .i ć. Zatim je došlo cjelokupno predstdjništvo bogoštovne općine s drom. Klein om na čielu. te je predalo vrhovnom rabinu umjetnički, izradjenu dliplomu o imenovanju začasnim članom subotičke bogoštovne općine. Iza toga redala su se odaslanstva bogoštovnih općina Vojvodine: Novisad. Sombor, B. Topola. Vrbas, Kula, Vel. Kikinda. Mohol. Dr. W o I f pozdravio je vrhovnog rabina lijepim hebrejskim govorom u irhe Talmud Tora društva, ’ a školski nadzornik Gjuro Popo v i ć u ime državnih škola. Konačno pozdraviše vrhovnog rabina i židovska omladinska društva; Hakoah, Reus i Menora. Na večer u 8 sati priredjen je banket. Prvi toast izrekao‘je vrhovni rabin dr. Alkalaj Kralju i Kraljevskom Domu. Zatim su redali govori velikog župana Gjor-

gfjevića, dra. Kleina, Tomića, dra.. Urbaeha.(žernun), direktp,-., ra. Kobna (Beograd), dra. Kelba (Topola),., dra, Gersona (Subotica),. Kiša .(No.yi : , Sad) i dra. Tordaia (Subotica). U : ponedjeljak održana je konferencija vojvodjanskih Židova, kojoj je predsjedao . dr. Pp.ps- (Beograd). Na dnevnom redu . bile su 3 točke. Direktor Ivan K o h n referirao je o konfesionalnom zakonu, koji će se doskora stvoriti. Druga točka dnevnoga rleda bile su židovske škole u Vojvodini, a treća: o "bogoštovnome prirezu u Vojvodini. Na svaku točku nadovezala se opširnija debata. Židovstvo u Vojvodini ima dobrih'židovskih tradicija i ..ispunjeno je sviješću židovskih narodnih vrlina. Misli i forme, koje je cijonizam, djelo izbavljenja Židov- H stva, dao našoj sadašnjosti, nismo vidjeli' i često taj nedostatak osjećamo. Pored' svega traženja i htijenja mimoilazi se" , • ' k *■. *•; #.*- ..i i glavna stvar. , Nedostaje čvrstog tla, što ga ,mi cijonište .osjećamo u židovskoj istoriji i židovskoj budućnosti. Nadamo se. da • • • % .:■ . ~0. .‘i • .Vv i- ■ će i ovdje židovsko srce i um spoznati istinu . ~ , ... Marthef.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

V • •_ - >; «V} • • » ; 1 1. Rumunjski djački pokret. Javljaju iz" Čer'riovica: Prigodom otvorenja ovdašnjega ’sVeuStf- ’ šta zaposjela je jedna grupa sveučilišnih slušatelja sve ulaze u sveučilište i. onemogućila Žaldovr skini diacima pristup- sv.eučijištu. Ij)r.ugji.\ j£dna grupa prodrla, je u dvoranu prof. Lungalaka i zahtjevala, da profesor pozove židovske djake. da napuste dvoranu. Zastrašen prijetnjama, odazvafljse profesor zahtjevu, djaka;.a fcad.je htio-da.iz* vješ.euie rektora, o tome, spriječili . su .to djaci,. opemognćiySi, da ostavi dvoranu. Redarstvo" i vojska uspostavila je konačno mir. Prema vijestima iz Jassy-a ponovno \ie ojačao djački pokret. Savez htišćanskih'slušateija podnio je memorandum akademskom senatu, u kojemu su Izneseni uvjeti, prema kojima bi se opet mogao uspostaviti red ’i * tni-r • na’sVetičilišfK "Traži se prije svega uVedeuje numerus ‘--'claususa. Senat sveučilišta- zamolio,-je .ministra unutrašnjih djela. . da rasturi Savez hri.šćanskih slušatelja, jer bez privole, akademskog senata. _ Ministar smjesta je naredio šefti' redarstva","da rasturi' ‘Savez' hrišćanskih udriižeria. ■ “ ‘ * ' ‘ 1 Socijalističke metode. Bečko ‘gradsko zastupstvo donijelo je zaključak, da se židovski narodni zastupnik dr.. Leopold iP.il as chk e s taa ,izr.u-_ čiti radi nekih tužbi za uvredu poštenja. Mi sigurno ne bi to uzeli povodom ža kritiku, da je uobičajeno u parlamentarnom Svijetu f >da se bečki socijaliste strogo drže toga principa. nije tako. Bečki socijaliste, koji imaju majoritet u gradskom zastupstvu, ne riiešavaju inače tako hitno ovakove zahtjeve za izručenje, pa ni u slučajevima, gdje se tražlilo izručenje pojedinaca radi počinjenog zločina. Hitnost postojala ie ,samo u slučaju dra. Plaschkesa. Njega tuže židovski socijaliste, koje je On napadao za vrreme zadnjega štrajka" činovnika u bečkoj bogoštovnoj opčini, i zadnjih općinskih izbora. 1 za ljubav partijskih drugova hitno se izručuje dr. PlaschkeSj mimo svih . objcaja i, prava. Socijaliste danas u tnnogočemu gore gospodare, gradskom _ upravom, no svojedobno kršćanski" ‘socijali, pa treba- samo podsetiti na niihov nedemokratski, upravo • a-ntiserrtirtskr .posikrpak -u pita/nju opcija. , jedan govor protiv pogromske- politike m Budimpešti. U budimpeštanskom parlamentu govorio je zastupnik hrišćansko se’jačke stranke, Ta n ikoviLć, protiv konfeskmallSzma' u politici.'Uvodno naglašuje, da je uvijek bio protiv .mimeftis claususa, pa pozivlje miništra predsjednika, da čim prije ukine taj zakon. ?Jer zapadajno li jedpom u koniesijonaližatn«, reče- »u daljnjem će slijedu doći .do antisemitizma, a onda mora doći pogrom, a pogrom se ne će zaustaviti kod jedne konfesije, vec će zahvatiti i druge, a konačno će biti u borbi šve-društvene klase.« < . " i

se bavi zloupotrebom krilatice o hriš- * , danskoj politici.’ »Ogradjujem se protiv toga,Ka še‘” religija ’unese u politiku. To’ je zlSnpfctfefte, k«jn'-■ najodlučnije- osuđjniem. ' Iskustva posljednjih godi- ■ na opravdaju moja razlaganja. Ili zar-se, nisu i »Đritamiia ljudi« službi? brišćajiskom .Iteiilatacam? Bilo. je vremena, kad., je svaka .ništarija tražila, hrišćansku politiku, a na koncu se pokžzalo, da thvitezovT hriščanske misli lila dm) krvno ruskomu-- " dajri i svioje vlastite‘hriščanske sugradjaue. oppč : ■ minjem *•. ovoga mjesta, seosko pučanstvo, ali .i..,, pučanstvo. (Budimpešte da se ne upušta u vjersko razdraživanje. Jako slab mora da je re igiozitet’ i vjera, 'kad še mora služiti ovako'odvratnom propagandom. ‘Neka ■ narod ■ ii ■ vlaistfitom svom interesu ’ ne -nareda; jer. to vodi. do čina, do , krvoprolića. . Vladu. ppz;ivljem, da najstrože .progoaj. i ,syako. vjersko, huškanie.« . ' Slijedeći dan govorio je član'vladine stranke : grof' Hđy 6 s, h protiv numerus člaususa. Smatra potrebnom tev-Jziju toga''zakona' na' magfarslcinT • visokim •školpma. .Po .njegovu miljenju . uopćgt. znači taj zakon nepovlasno umješanje drž.ave n unutarnje prilike visokih škola. •.;£ • .■ . ... 1/ Sedmogradskoj su zabranjena predavanja . Nahuma Sokolova. Predsjednik egzekutive g.'Nahiim 'Sokolov stigao |e ii ■‘Cluj; alt lje prema •infor- ■ mačfjatha jednog zvanlKriog' madžarskog dfcutfeapž biroa policija, zabranila održanje njegovog majav.l'jeinog predavarj.ja. Isto su tako zabranjena njego-, va predavanja •*« Temešvaru i Aradiu, .jer vlasti hoće da predušreitmi antisemrtekliini demonstracJjatrra;':--v-*■-/y a, Akcda Keren Hajesoda u VaršavP o"VaršaVtf akcija'Kitfren iHajes'oda vrlo đObro napreduje tlšpr-P kos’ ’!4-dneshndj;.*bolfesW ’Ldfe iaffea-Jpimanjemii t općpmat. Itjteresa porađa -konferencije »<]lMirtli,'[ilin mistoi. J.u, ; predsra.du varša.vskom Pragi, K„ cOa v usp|eya; ovdje dosižu obveznice sumu od lO'.licto dolara. •U’ Varša’Vi su ■ dosad polučene ’oOV'e'Ze''tia ’sdhid ,, '\ > očU' od - '6.1000 dolara. • .3 Konferencija ‘ Keren Hajesoda u Egiptu. Prema' viljeStiina J. T. A., bili ’je u Kadu' 'konferencijaK.’' H:, da kojoj su'Sudjelovali delegati xiz -sviti 'kraljeva') Egipta. • Konferenct) je .r zaključila, da u (najskorije l doba z«jppčtje.,sa velßkom.'K. H. kampanjom. Fond židovskih slobodnih zidara' u Americi‘za 1 izgradnju ' Palestine. Mr. Wflijam Rowan, direktori jnjujonš'kiog. slojbođinodldarsikiog okrpga, najvećeg oktjjga s.lobodn'rh zidara uopće, zauzeo se je na’ posljednjem saštatiku toga okruga za v> izgradnju židovske 1 'domaje ‘ u ‘Palestifii. Mr.'Rovvkn odaslao' je g*. -Louis Shble-u, člhnu egzekutive amerliičke ciiomsrićke. organizacije , i američkog Koren Haje-, soda, pismo, u. k.ojem jzražava svoje zadovoljstvo, što je Mr. Sable, okružni zastupnik slobodnih zidara. zajedno's drugom, braćom 'osnovao grupu slobćfahih' zlđara'lza podttpifanje obnoviiog djeld’ u' Palfeštini. ova je "grfrpa zaključila da. stvorj fond od ■.nt..ni.'Bialno. lOOjOOO .dolara, da niiime Keren ■Hgitgpd sagradi jednu.školsku zgradu'u Palestini. Prema, injutorškom listii »Viddiches Folk« - ima u dirzaviiT Newybrk 9) l6žd‘ š'a 900.000 slobodnih ži-' dara ■ a 'tnedjk''njima MEMide' rrildagb^žiđOva? : •• '■ d' Profesor Engel za Geulat Haarec. Poznati koin’bonljsta’ i glazbeni’ kritičar' i pr'of! Cngel,'potpisao je pozltv, ikoji« je upravljetn ž’d. pi’scima li umj-etniclVna, da ih pozove' na sudjelovanje 'kod velike kampanje Ž. N. F-a. Od ostalih ipotpisa s'pomiirijemo još umjetnike Jos. Topfera, Bčn CfjonZucketmc-nna, 'Our-ArPe j dr. Mazjic-a. Poljski Hehaluc ima 7.000 članova. Kako javlja ' radnička štampa ’llehaiuc organizacija u Poljskoj 'ma 7000 članova. Osnovan je 'posebni baltičku fond, da se haluoima . dade teoretska i praktična gospodarska naobrazba. Sabiranje za taj fond ' vanreduo je uspjelo.' Dosada sakupljeno'je 8000' dolara’. ' '■'

CENTRALNA UPRAVA KEREN HAJESODA ZA JUGOSLAVIJU

traži: , a) tajnika sa organizatormir. aclrnjni; strativnim,i agitatorskim sppsobnostjma; ■b) pomoćno % činovnika ili činovnicu, eventualni) samo za poludnevni rad. nude. na; adresu sime Spitzcrv Zagreb.

»Ž I D O V<

BROJ-5.,