Жидов

cijonamog odbora. Zahtijevala se onda od bogatijih Jevreja Sofije svota od 5 milijuna leva, što odgovara svoti od 200.000 zlatnih franaka. Jedna jevrejska deputacija pošla je k ministru unutarnjih djela, da u toj stvari intervenira, no vlada je izjavila, da nije u stanju Jevrejima pružiti bilo kakovu pomoć i zaštitu. Uz neopisive poteškoće uspjelo je Jevrejima da saberu svotu od 4,000.000 leva i da je predadu revolucionarnom odboru. Ovo iznudjivanje zbilo se dakle javno i pred očima vlade. Daljnji zahtjev od 6 milijuna leva natjerao je jevrejsku općinu Sofije u očaj. Pojedini Jevreji dobili su poziv, da isplate i preko milijun leva; često se radi o svotama, koje premašuju cijeli imutak tih osoba. Osnovan je jevrejski odbor, da se suprotstavi ovoj opasnosti, no bez uspjeha. Revolucijonarni odbor izjavio je otvoreno, da će se s Jevrejima, koji zatražene svote ne bi isplatili, najbezobzirnije postupati. Jedan poznati jevrejski trgovac bio je po. ljudima revolucijonarnog odbora upravo zvjerski zlostavljen. Dok se tako ugrožava život i imutak Jevreja Sofije i pokrajine, vlada se drži potpuno pasivnom, štampa sve ove dogodjaje prešućuje, a u parlamentu još nitko nije ustao u zaštitu ugroženih Jevreja.

Iz cijonističkog svijeta.

Poziv Louisa Marshalla i drugova za učestvovanje kod konferencije o Jewish Agency i Investment Corporation Palestine. Već smo u prošlom broju javili, da će se u New-Yorku 17. veljače obdržavati konferencija, na kojoj bi se raspravljalo o učestvovanju američkih Židova u Jevvish Agency i osnutku palestinske Investment Corporation. Poziv, koji su potpisali Marshall, Adler, Stern i Lehmann glasi: Došlo je vrijeme, gdje je dužnost svakog Židova ove zemlje, koji još nije članom cijonističke organizacije, da ozbiljno promisli o svom odnošaju spram ekonomskih problema Palestine i njene (kulturne i industrijalne obnove. Velika Britanija kao mandatarna vlast ustanovila je vladu, koja upravlja zemljom. Prema odredbama lozanskog ugovora predvidjeli© je jevrejsko zastupstvo (Jewish Agency), koje bi saradjivalo sa vladom kao savjetodavno vijeće. Do sada je cijonistička organizacija sačinjavala ovu korporaciju. Ova korporacija spoznala je, da bi bilo uputno, kad bi se Jevvish Agency riješila svog stranačkog karaktera, i tako postala pravom Jevvish Agency. U tu svrhu sprema se plan, kako da i necijonisti u dovoljnoj mjeri u toj Agency budu zastupani. Pokazalo se, da je od potrebe, da se i Židovi Sjedinjenih Država kao i Židovi ostalih zemalja slože za osnutak jednog iinansijalnog instituta ili Investment Corporation, .koji bi bio osnovan na strogo trgovačkoj bazi, a nabavljao bi novčana sredstva za razna trgovačka, industrijalna i gospodarska poduzeća, koja u Palestini već postoje ili koja bi se osnovala. To je od potrebe kako bi se omogućilo velikom dijelu Jevreja, da se u Palestini nastane. Važno je kod toga, da se izbjegne štetnom dvostrukom radu. Zbog toga treba provesti zajedničku akciju. Tako bi kraj starog kapitala došao i novi, kojeg bi dali oni, koji iskreno žele obnovu zemlje

naših otaca na sigurnoj i trgovačkoj podlozi. Uvjereni smo, da je diskusija o rečenom predmetu poželjna, a ako se provede nepristrano i stvarno, bez uplivisanja ikakove teorije, i potrebno, pa Vas stoga potpisani pozivlju na učestvovanje konferenciji, koja će se obdržavati dne 17. veljače u 10 sati u hotelu Astoria u New-Yorku, da tamo dodje do potrebne izmjene misli. Ovime Vas osobito umoljavamo, da nas počastite Vašim prisustvom, kako bi ta konferencija dostojno protekla, već radi predmeta i problema, zbog kojih je sazvana. Potpisani: Louis Marshall, Cyrus Adler. Horace Stern, Herbert H. Lehman. Od potpisanih je Louis Marshall predsjednik American Jewish Comittea, Adler predsjednik izvršnog odbora AIC-a, Stem predsjednik saveza dobrotvornih društava Filadelfija, Lehmann predsjednik odbora izgradnje Joint Distribution Committee-a. Oporuka Louisa Rosenblutna i Žld. narodni fond. Odluka liigh Court of Justicea u Londonu, kojim se priznaje oporuka Louis Rosenbluma u korist nekih židovskih institucija a napose Žid. narodnog fonda, od velike je važnosti po izgradnju Palestine. Slijedeći iznosi privest će se iz ostavštine svojoj svrsi. Jevrejskom dječačkom sirotištu s jevrejskim nastavnim jezikom, za koje je predvidjeti Jewish Hospital u Orphan Asylum u Northvvoodu (London) L 4.000 .levrejska univerza u .Jerusolimu L 1 000 Keren Kajemet L 25.000 Svota od L 25.000, najveća je, koju je KKL do sada oporučno dobio, osim zaklade jednog anonima.u Mezopotamiji u visini od L 35.000. Sudska odluka priznaje KKL-u legat u prvom redu za naseljenje rodjaka testatora, a zatim i za općene zadaće fonda. Time je uza sve prigovore rodjaka KKL ipak priznat univerzalnim baštinikom, a ujedno je dobijeno shvaćanje, da KKL ima ovim legatom sam upravljati u korist obitelji nasljednika. U osudi izrekao je sud, da KKL prema svojem statutu može da baštini po engleskom pravu i da su baštine i legati u njegovu korist pravovaljane. • Organizacija »Louis Rosenblum-fonda<uslijedit će na takav način, da će biti uzorom novih ovakovih obiteljskih legata. Rezolucije stranačkog vijeća »Hitahđuta« u Poljskoj. Druga sesija stranačkog vijeća »Hitahduta« primila je slijedeće rezolucije: 1. Stranka priznaje potrebu, da u Poljskoj sazove opći kongres za obnovu Palestine. Ovaj kongres treba sazvati na demokratskim osnovama, i to tako, da bi u njem učestvovale sve stranke, koje imaju interesa za obnovu Palestine. Ovaj bi kongres izabrao zastupnike poljskog Jevrejstva u Jewish Agency. 2. Stranačko vijeće u stvari afere Solovejčik—Stein konstatira, da se je politički sekretar egzekutive ogriješio o općene dužnosti, jer nije izvršio zaključke Vodećih organa cijonističkog pokreta. Ujedno konstatira vijeće, da pojave, kao što je istup dra. Solovejčika slabe pokret, škode prestižu egzekutive i smetaju je u vršenju njenih zadataka. 3. Stranačko vijeće konstatira sa zadovoljstvom. da su se jevrejske organizacije radnika Amerike odazvale pozivu da

učestvuju kod konstruktivnih radova, da pomažu jevrejsko radništvo u Palestini u njegovim nastojanjima, kako da osnuju radnički centar u Palestini i da tako radnički jišuv u zemlji materijalno i moralno ojača. 4. Stranačko vijeće je mišljenja, da nastojanja, kako da se za palestinski rad privuku i necijonističke organizacije, ne smije smetati rad u korist cijonističkih fondova i finansijalnih instituta.

Iz Palestine.

Židovska delegacija kod kralja Huseina u Amanu. Dne 27. januara, pošla je jedna delegacija, koju su sačinjavali rabin Jakob Meir, colonel Kish, David Yellin u Aman, gdje ih je nrimio emir Abdulah. Učestvovali su kod luncha, što ga je dao britski zastupnik Philby. Popodne primio ih je kralj Ilusein. koji je najsrdačnije odgovorio na pozdrav delegata. Tom prilikom izrazio je svoje simpatije za Židove. Colonel Kish opetovao je u svojem govoru rezolucije, kako ih je primio 12. i 13. cijonistički kongres glede želje Židova, da obnove svoju narodnu domaju u prijateljstvu s arapskim narodom. Ministar vanjskih posala preveo je ovaj govor kralju, koji ga je primio do znanja. Sir Herbert Samuel pohodio još jeđainput kralja Huseina u Amanu. Sir Herbert Samuel pošao je još jedamput u Aman, da pohodi kralja Huseina. Kod banketa, koji je njemu u čast priredjen učestvovali su i cijonistički delegati, (lovori se, da je tom prilikom učinjen pokušaj, kako da se nadje sporazum glede buduće palestinske politike. Kralj Husein, da dokumentira svoj interes i za nearapako pučanstvo Palestine, darovao je 50 funti siromašnom židovskom i kršćanskom pučanstvu u Jeruzolimu. Spomenica palestinskih Arapa loše se dojmila kralja Huseina. Kako dopisnik >Doar Hajoma« iz pouzdanog vrela saznaje, spomenica se palestinskih Arapa radi njenih ekstremnih zahtjeva loše dojmila kralja Huseina. U mnogim razgovorima izrazio je kralj Husein to svoje nezadovoljstvo. Glavni su zahtjevi ove spomenice: ukinuće mandata, proklamacija arapske konfederacije uključivo Sirije te ukinuće državne samostalnosti Libanona. Moramo napomenuti, da je ovaj memo- . randum sastavljen od tridesetak ljudi, a potpisan samo po petorici. Ljudi ovi većinom tamne prošlosti, gotovo svi suspendirani činovnici. Veliko je začudjenje izazvala činjenica, da predsjednik arapske egzekutive Musa Kazim paša ovaj memorandum nije potpisao. Govori se. da se je izjavio protiv želja iznešenjh u memorandumu. i da zauzimlje posredujuće stanovište u skladu sa željama kralja Huseina. U. okolici kralja Huseina vlada opće mišljenje, da je ovaj memorandum bez kakove političke važnosti, jer mu ekstremni zahtjevi nijesu provedivi ni djelomice i jer ■ se potpisivači spomenice ne mogu smatrati predstavnicima arapske nacije. Trgovački položaj u Jafi u decembru 1923. Opći položaj nije se izmijenio, osini maloprodaje, koja je oživljela radi kršćanskih blagdana. Cijena jafijskih narandža na engleskim tržištima niske su, no javlja se već poboljšica; u Liverpoolu kupuje se

4

»ŽIDOV«

BROJ 7.