Жидов
probe svoje umjetnosti, jemenitski Jevreji pokazat će proizvodnju onih filigranskih radova od srebra, koji su ih doveli na glas. Od vanrednog interesa za jevrejske posjetioce bit će još i izložba radova Becalel-škole. Sliku o palestinskom radu druge vrsti pružit će nam slike i karte, koje predočuju provedenje Ruthenbergovog projekta palestinske 'elektrifikacije. jevrejske trgovce zanimat će u prvom redu onaj dio izložbe, koji prikazuje industrijalni razvitak zemlje unutar zadnjih pet godina. Razvitak sačinjavaju gotovo isključivo jevrejska poduzeća. Vidjet će se brašno iz velikih mlinova u Haifi; sol palestinskog poduzeća za proizvodnju soli u Atlitu; azbestne i vapnene opeke, proizvodi palestinskog silikatnog društva. Iz ovog modernog carstva strojeva doći će posjetilac u onu Palestinu, koju toliko vole turisti. Izložba crtarija i radova glasovitih umjetnika, kao Abela Panne i Hermanna Stručka, prikazivat će nam krasote zemlje, kako ih vidi oko umjetnika. Brojni modeli prikazivat će nam historičke i vjerske uspomene i spomenike Palestine, tako zavjetni kovčeg te Salomonov hram u svim njegovim varijacijama, od hrama Herodovog do velikog hrama u pećini. Palestinska vlada imat će svoje vlastito odjelenje ,gdje će biti prikazan razvitak željeznica, cesta i prometnih prilika, a napose rad na području pučke nastave, narodnog zdravlja i gospodarstva. Izložba ova bit će za sve one, koji su Palestinu prije šest godina pohodili, nova objava. Od velikog interesa za jevrejske posjetioce je onaj dio izložbe, koji prikazuje djelatnost cijonističke organizacije i jevrejskog gospodarskog rada u zemlji. Mnogi jevrejski posjetioci, koji će vidjeti izložbu vune iz jevrejskih kolonja, izložbu narandža jafajskih i mnoge druge produkte dobit će življi pojam o jevrejskom radu u Palestini, nego na bilo koji drugi način. Dobit će uvid u naš rad u prošlosti, u rad. što ga danas cijonistička organizacija provadja i u probleme što nam ih palestinski rad u budućnosti stavlja. Uvjereni smo, da će već zbog samog palestinskog paviljona, mnogi Jevreji posjetiti britsku državnu izložbu.
Jevrejski jezik na iehnici u Haifi. Pred neko vrijeme pronijele su se u Palestini i van nje glasine, da kuratorij tehnike u Haiti ne namjerava učiniti hebrejski jezik nastavnim jezikom ove škole. U Palestini je zbog toga započeo protestni pokret, u skupštinama i štampi ustalo se protiv ovog navodnog zaključka kuratorija Jevrejske općine u jati i TelAvivu, te Društvo za zaštitu hebrejskog jezika upravili su na egzekutivu protestni dopis. Organizacija učitelja Palestine (Merkas Hamorim) stvorila je protestnu rezoluciju protiv namjeravanog izjednačenja ostalih jezika s hebrejskim na tehnici. Kako cijonistička egzekutiva saopćava, umolio je kuratorij tehnike egzekutivu, da sve ove glasine i podvale oficijelno i najoštrije odbije. U pismu se kaže, da kuratorij stoji na stanovištu, da hebrejski jezik bezuvjetno mora ostati nastavnim jezikom na tehnici. Kad se raspisao natječaj za mjesto direktora tehnike, tražilo se bezuvjetno poznavanje hebrejskog jezika. No kuratorij stoji na stanovištu, da hebrejski karakter instituta ne će biti povrijedjen, ako će koji vanjski učenjak kao gost, van naučnog programa,
predavati i na drugom jeziku, Kuratorij najodlučnije odbija tumačenje, da se ovim zaključkom vrijedja hebrejski karakter instituta. Gojenje peradi i pčeta u Palestini. Prema službenom saopćenju vladinog odjelenja za trgovinu i carinu, zauzimlje gojenje peradi i pčela sve više maha u palestinskom gospodarstvu. Jevrejske kolonije posvećuju tom gojenju već odavna osobitu pažnju, a i Arapi se u zadnje vrijeme za nj interesiraju. Gradske općine u Gezi, Schmeu i Nazaretu doznačile su izvjesne svote za pokuse. Gospodarsko odjelenje priredilo je izložbe u Tul Keremu i jeninu. Uveženi su mnogi veliki aparati za izlijeganje pilića. Više od 500 rojeva pčela prenešeno je iz starih u nove košnice. Gospodarsko odjelenje dalo je inicijativu za mnoge promjene, koje će omogućiti razvitak pčelarstva i produkciju meda vanredne kvalitete u velikoj količini. Potražnja i cijene zadovoljavaju. Gospodarsko odjelenje priredilo je u mnogim mjestima javna predavanja o uporabi aparata za izlijeganje pilića i osnutku košnica. Sva predavanja bila su vrlo obilno posjećena. Metula biti će definitivno priključena Palestini. Na osnovu sporazuma izmedju engleske i francuske vlade glede granice izmedju Sirije i Palestine, pripoji! će se Metula, najsjevernija jevrejska kolonija, Palestini. Gradnja cesta u Galileji. Doskora će se započeti gradnjom cesta, koje će vezati jevrejske kolonije Donje Galileje. Radovima započet će se krajem proljeća. Palestinska cijonistička egzekutiva i !. C. H. stavit će 15.000 funti za gradjevne troškove na raspolaganje. U Donjoj Galileji može se kod nasada duhana uposliti 600—800 radnika. Zastupnici Merkas Haklaju potpisali su s kolonistima Donje Galileje sporazum glede uposlenja radnika kod budućih duhanskih radova. Pošto je u Donjoj Galileji zasadjeno oko 3000 dunama duhana, računa se, da će s emooi uposliti 600—800 radnika kroz 5 mjeseci.
Keren Kajemet i Keren Hajesod
Za Keren Kajemet Lejisrael unišlo je u februaru preko 14.000 funti. Glavni biro Narodnog fonda primio je u februaru 1924. 14.035 engleskih funti na darovima. To je znatan napredak spram odgovarajućeg mjeseca u prošloj godini. Unutar mjeseci oktobar 1923. februar 1924. iznašaju primici LE 17.742, a raspodijeljeni su po zemljama, kako slijedi;
Apel dra. Weizmanna za Keren Hajesod, Dr, Weizmann upravio je na američke Jevreje apel, koji može važiti i za Jevreje ostalih zemalja. U njem pozivlje na najenergičniji rad za K. H. Proglas glasi:
»U Istočnoj i Centralnoj Evropi položaj jcvrejskog naroda nikada nije bio tako kritičan kao danas. Stotine i tisuće muževa, žena, djece potjerano je iz svojih kuća, oduzet im je muž i svaka sigurnost. Ograničenje useljivanja priječi im polazak u slobodu, pače i u samoj Americi. A gdje će naći domaju? Palestina je jedina zemlja, koja im daje mogućnost, da obnove svoj život, a time i zemlju samu. Desetke tisuće jevrejskih obitelji, ispunjeni čežnjom stoljeća, čekaju čas, kad će se moći povratiti u domaju svojih otaca i na pomoć, koja bi im omogućila put. Kroz nekoliko godina zapala me sreća, da zajedno s vama radim na velikom preduzeću jevr, naroda, na obnovi Palestine, Kao rezultat našeg rada u prošlim godinama diže se nepokolebiva činjenica naših praktičkih tekovina u Palestini. Pedeset i osam jevr. kolonija prostiru se izmedju Dana i Bersebe. Moderna predgradja, trgovačke četvrti, stotine novih kuća su sagradjene. Iz neplodnog pijeska kraj Jafe nastao je cvatući Tel Aviv, grad od 20.000 žitelja. Obuzdali smo Jordan, da budućoj našoj industriji daje električku energiju. Medicinski i sanitarni rad provadja se u 17 poliklinika, apoteka i laboratorija, Prošlih dviju godina liječeno je milijun slučajeva. Stvorili smo sistem jevrejskog školstva; 131 škola s 17,456 učenika. Prve zgrade jevrejske uaiverze na Maslinovom brdu sagradjene su, a stari jevrejski jezik opet je saobraćajni jezik u narodu. Ovaj ekonomski i kulturni rad ponajbolje je jamstvo za naš konačni uspjeh. Nove mase pridružuju se našim redovima, napose iz Amerike, te donašaju onima, koi su kroz godine dizali stijeg obnove Cijona, nove sile. Ohrabeni ovim novim silama, trajnim napretkom našeg rada u Palestini, zamašitost naše stvari, povećajmo naše žrtve, bez obzira na vrijeme, sredstva i na nas same. U našim je rukama stijeg naše stvari. Držite ga čvrsto, primite medju naše radenike samo one, koji će kampanju, koja predstoji, sami moći privesti kraju!« New-York se sprema za Keren Hajesodđrive. Sve organizacije u New-Vorku spremaju se, da organizuju K. H.-drive. 50 za-
4
»Ž I D O V«
BROJ 13.
5654. 5683. Sjed. Države 14003 19472) južna Afrika 3423 U 774) Kanada 3974 (1644) Engleska 2420 (2094) Australija 2277 i - ) Cehoslovačka 1969 (1867) Kina (Shangai) 1923 ( 75) Rumunjska 1513 ( - ) Litavska (Kovno) 1500 ( - ) Argentina 1261 ( 860) Erec Israel 1261 ( 860) Nova Zelandija 1030 ( 116) Mezopotamija 975 (1610) Poljska 904 ( 310) bugarska 826 ( - ) Italija 743 ( - ) Holandija 551 l 591)
Svajcarska (598 (515) Grčka 533 ( - J Belgija 528 ( 135) Besarabija 473 ( 154) Jugoslavija 500 ( - ) direktno 01. birou 443 ( 112) francuska 432 ( - ) Bukovina 399 ( 75) Letlandija 344 l 73) Austrija 309 ( - ) Ist. Galicija 302 ( 349) Charbin 279 ( 115) Đrazilija 206 ( 51) Tunis 153 { 69) Egipat 139 ( 181) čile 117 l 97) Filipini 105 { - ) Ostale zemlje 907 ( 832) Keren ftajesod ( 975) Ukupno LE 47442 (25970)