Жидов
po svoj prilici prije ostvariti nego Agency. ,Već dugo se zapaža pomanjkanje finansiiaJnog instituta, koji bi se bavio prodajom palestinskih vrijednosnih papira. Kupaca ovakovih vrijednosnih papira imađe u Americi na pretek. Protivno od Engleza kupuju Američani samo one vrijednosne papire koje plasiraju ili emitiraju američke banke odnosno industrijalci. Zasnovani institut trebao bi sabrati kapital od kojih 5 milijona dolara, direktorij bio bi mu sastavljen od jakih kapitalista, uplivnih u finansijalnom svijetu, tad bi institutu bilo lako moguće, da u Americi proda papire, koje bi direktorij preporučio. Kraj ispravnog vodstva ovog instituta novi bi kapital neprestance dotjecao u Palestinu. Naša Hipotekama banka mogla bi poduzeti veCe operacije, za sve investicije u Palestini nasmoglo bi se novca, no ne od narodnih fondova, već od privatnika, koje vode samo trgovački motivi. U toj Investment korporaciji učestvovat će i Joint izvjesnom svotom, Samuel Untermyer učestvuje privatno s 50.000 dolara, finansijalno jake grupe u Detroitu. Bostonu, Philadelphiji stavile su već znatan kapital na raspolaganje. I tako zvana Benderly grupa, koja imade IV2 milijona dolara, učestvovati će u njoj. Vjerojatno, akoprem ne baš sigurno, je i učestvovanje Palestine Developement Concila (Brandeisova grupa). Doći će dakle do toga, da se ne će više sa sviju strana bezglavo salijetati općinstvo zbog novca. Prestat će dosadanji kaos. Postojat će samo veliki nacionalni fondovi i to Keren Hajesod s jedne strane, a Investment Corporation s druge. Ovi instituti potpomagati će sva velika privatna i javna poduzeća u Palestini. Ne ću da zapadnem u optimizam, ta i mi američki ,levreji dijelimo sudbinu Amerike, koja se nazivlje zemljom »bluffa«. Uza svu opreznost možemo dan konferencije u historiji cijonizma u Americi crveno naokviriti. No i ja, koji mnogo od te stvari očekujem, moram naglasiti, da ne će sve ići tako glatko i brzo, kako to svi želimo. Moramo se sjetiti, da nemamo posla s cijonistima, kojima je cijonizam sve, već s liudima, koji nam se tek priključuju, koji su zabavljeni mnogim drugim poslovima te koji rade i na drugim jevrejskim područjima. Došli smo s našim cijonizmom, utjerali smo klin u necijonističku masu. Klin će vremenom raširiti pukotinu, tako da će cijonizam zauzeti vodstvo 5 glavno mjesto. No sve je to mučan i dugotrajan proces, kod kojeg ne možemo ništa da gubimo, već samo da dobijemo. Dan poslije konferencije pošao sam u London, da prisutvujem zasjedanju Akcijonog Komiteja. Moram priznati, da mi je kod toga srce jače kucalo. Mi američki članovi A. K. mnogo smo toga u novinama čitah o t. zv. opoziciji. I Solovejčikova afera uzvitlala je mnogo prašine. Mislili smo, da ćemo s onima, kori su protivnog mišljenja, imati velikih poteškoća. No iskrena riječ pravi često čudesa. Svi, koji smo sjedili u komisijama, lako smo se sporazumjeli, akoprem se u samom plenumu
često vodile i bitke. Ta konačno će sva.kom cijonistu biti jasno, da moramo privući nove sile, jer ne dostaju naše, da izvršimo veliku misiju obnove. Ne bi )i to ipak nekako išlo, kad bismo samo još malo počekali, pitat će mnogi. Čekati više ne možemo i ne smijemo. Zbog toga se sve diference i odnašaju samo na metode. Cijonistički fanatici optužuju one cijoniste, koji nisu za njihove metode, da cijonističku organizaciju hoće izručiti necijonistima. Kako je to naskroz krivo, ne moram naglasiti. Nema nijednog cijoniste, koji bi mirnim srcem mogao izručiti ono jedino, što nam je stalno i sigurno. Nakon naših pregovora uvidjeli su i najradikalniji, da oni, koje tako žestoko optužuju, brane istim žarom organizaciju poput njih samih, da se dakle pitanje kreće samo oko taktike i strategike. Kraj sveg toga obično pregledavamo činjenicu, da američke necijonističke Jevreje ne smijemo usporediti s asimilantima ostalih zemalja primjerice onima Jugoslavije. Ovi američki necijonisti druge su vrsti i drugog mentaliteta. Mislimo, da nam je uspjelo i naše protivnike o tome uvjeriti. Jednoglasno primili smo rezoluciju. Sporazumu mnogo su doprinijeli palestinski zastupnici. Opomene iz Palestine, da se dulje ne može čekati i prikazi ondašnjeg položaja u velikoj su mjeri djelovali. Palestince ne možemo koriti zbog premnogih kompromisa, jer oni uviđaju činjenice, i ravnaju se prama zbilji. Svojim govorima pomogli su, da se raspravljalo o realnim pitanjima, a to je mnogo doprinjelo sporazumu. Moje je uvjerenje, da rezolucija odgovara američkom stanovištu, akoprem kompromisna formula baš nije onakova, kako bi je mi Amerikanci željeli. Time je dana mogućnost, da se nastavi radom oko Jewish Agency. Stvorene su bratske veze između opozicije i naše grupe, maknuti su mnogi nesporazume!, tako da će u buduće raspravljanje biti mnogo laglje. Zasjedanje A. K.-a nije toliko iznenađenje za nas, koliko za opoziciju van njega. Ova je očekivala, da će njeni prijatelji u A. K.-u zaoštriti protimbe, no zbilo se obratno, protimbe su se znatno üblažile. Povjerenje u nas Američana pojačano je i razvitkom cijonističkog pokreta u Americi u zadnje vrijeme. Razumije se samo po sebi, da je cijonistički pokret u Americi jači, nego što to pokazuje broj organizovanih cijonista. Unutar prošlih dviju godina učinjene su u organizaciji znatne pogrješke, bili smo previše uposleni Keren liajesodom. tim našim poratnim mezimčetom. Keren Hajesođ, uzrok borbe s Brandeisovom grupom, postao je općenim palestinskim fondom američkog Jevrejstva. Sad tek možemo da mislimo na izgradnju same organizacije. Ove godine iskazat ćemo 50.000 organizovanih cijonista, od kojih svatko plaća godišnji prinos od 6 dolara i drži jedne jcvr. novine. Kad bismo se zadovoljili pukim iplaćaodma šekela, mogli bismo ih nasmoči na stotine hiljada, no nije kod
nas nikada bio običaj, da se bavimo samo prodajom šekela. Glavnu smo pažnju posvetili na organižovane cijonistc. Možemo ustvrditi, da će u Americi doskora, uz neznatne iznimke, svaki plaćaoc K. H. biti i član cijonističke organizacije. Kao dokaz tome napominjem, da se je kod zadnje cl jonist. konvencije u Baltimoreu, gdje su bili pripušteni i zastupnici K. H. grupa, prijavilo 150 zastupnika K. H. Sve to dokazuje, da duh Keren Hajesoda u Americi nije neutralan, već što više izrazito proćieijonistički. Možemo dakle očekivati, da će Amerika vremenom stvoriti cijonističku organizaciju, koja će biti dorasla svim. pa i najvećim zadaćama. To je tim potrebnije, što će cijonisti i kod najpovoiinije konstelacije rada u Palestini uvijek morati biti avantgarda.
Iz Erec-lsraela
Kralj Husein nema interesa za Palestinu. 0 posjeti Sir H. Samuela kod kralja Huseina u Ammanu piše »Manchester Guardian« kako slijedi; »O politici se malo govorilo, već zbog toga, što palestinska vlada nema moći, pače ni ne želi, da se s kraljem Huseinom upusti u duge rasprave o političkim pitanjima. Izgleda da je Colonial Office stvorio odluku, da se Transjordanija podredi Palestini. Tako bi britski zastupnik u Ammanu postao činovnikom palestinske vlade. Zbog tog je i nerazumljivo, da je ovakav aranžman dao Philbvu, brdskom poslaniku u Ammanu povoda da odstupi. Mr. Philbv je protivnik sviju mandata nad arapskim teritorijalna, te traži, da britski zastupnik u Ammanu odgovarao samo državnom tajniku za kolonije.« List nadalje kaže: »Jasno je, da kralj Husein nema interesa za Palestinu, i da bi se požurio, kad bi mu to samo partijske vodje u Palestini dozvolile, kako da u tom smislu svim željama brdske vlade udovolji.« Palestinski paviljon na brdskoj državnoj izložbi. 23. travnja otvorit će se u Londonu brdska državna izložba, svoje vrsti najveća, što se je ikada obdržavala. Troškove oko /ložbe cijene na 10 milijuna funti, a tijekom štestmjesečnog trajanja očekuju više milijuna posjetilaca iz svih krajeva svijeta. Na zadovoljstvo Jevreja sviju zemalja bd će i Palestina, kao mandatarna zemlja Velike Britanije, na toj izložbi zastupana palestinskim paviljonom. Posjetiocima cijelog svijeta a napose jevrejskim, dana je time prilika, da tačno upoznaju sve sirane palestinskog života, a osobito ona područja rada u zemlji, koja su nastala jevrejskom energijom, inicijativom i idealizmom. Palestina je stjecište Istoka i Zapada. Palestina je zemlja, u kojoj život davnih stoljeća teče uporedo s životom, koji bazira na današnjem vremenu znanosti i napretka. Vanrednu sliku o svim tim značajkama dat će nam palestinski paviljon. Oni, koji se zanimaju za umjetnost i umjetni obrt, imat će prilike, da vide muževe 1 žene iz Jerusolima, fiebrona i Betlehema kod rada. Staklarski radnici dat će birane
BROJ 13
»2 1 D O V«
3
Suakl cljonlsta trebal da Izvrši snoju dužnost prema Egzehntlol svjetske cljvn. organizacije I prema zemaljskom Savezu.