Жидов
uposleni u gospodarstvu, podijeljeno je zajmova; medju njima imade 60 mizrahitičkih haluca. Halucot se izobrazuju u djevojačkim farmama. Takove farme postoje 'u Nahlat Jehudi, Seuhmat Borohov i Petah Tikvi. Rad se u ovim farmama sistematski provadja, osobito u mljekarstvu i povrtlarstvu. Halucot rade redovito godinu dana, kroz koje si vrijeme pribave dovoljno praktičkog znanja. Saradnja jevrejskih i arapskih željezničara. U nasadama narandža u Hederi štrajkovali su arapski radnici. Tražili su povišenje nadnice od 7 na 10 pijastra. Svakako je slmptomatično, da se je ia medju fetusima mnogo toga promijenilo. Od važnosti je još i pokret, koji je započeo medju arapskim željezničarima. Jevrejski radnici dominirali su dosada na tome području, akoprcm im željeznička uprava ne bijaše niti najmanje sklona. Direktor željeznica Mr. Molmes, odgovorio je na jednu predstavku jevrejskih željezničara u kojoj su se tužili na otpuštanje prcmnogih jevr. radnika, da se ne sječa, da je željeznička uprava ikada pozvala radnike, dao stave svoju domovinu u Evropi, i da potraže zarade u Palestini. Tendencija ovog uvrijedljivog odgovora jc jasna. Ide se za tim, kako da se izigraju arapski radnici protiv jevrejskih. Jevrejski radnici uvidjeli su, da če im borba ostati bezuspješna, ako se ne organizmu i arapski radnici. Na zadnjoj sjednici jevr. željezničarskoga saveza učestvovalo je i šest arapskih izaslanika. Pregovori izmedju Arapa i Jevreja kretali su se poglavito oko pitanja, da li će Arapi stupit u organizaciju, koja već postoji. Kako je ova organizacija član sveopće jevr. radničke organizacije Arapi su u teškom položaju, a osim toga nastoje i komunisti, da otcijepe željezničare od organizacije, da stvore nezavisnu jevrejsko-ajrapsku željezničarsku organizaciju. Na jednoj konferenciji izjavili su arapski delegati, da oni uvidjaju vrijednost zajedničke organizacije, no da većina arapskih željezničara ne može stupiti u organizaciju, koja je izrazito jevrejska. Izabran je zaejdnički odbor, koji če dalje raspravljati o tom pitanju. POLOŽAJ RADA U PALESTINI. Udruženje jevrejskih radnika obaveštava nas o slijedećem; 1. Rad početkom marta. Misrad uposlio je u januaru 1595 radnika; mnoge ceste su se dogradile, pa je kod gradnje cesta uposleno 1390 radnika. U Jafi zapaža se porast gradnja. Misrad gradi u »Ramat Hašaronu« i Tel Avivu kuće u vrijednosti od 12.000 engl. funti a u Jerusolimu preuzeo je gradnju kemijskog instituta sveučilišta. Akoprem svi radovi ne udovoljavaju potrebama radnika, ipak je Misrad smanjio neuposlenost. 2. Sadjenje duhana. Kolonije potrebuju kod duhanskih radova 1000 radnika. U tu svrhu će se upotrijebiti gradski radnici. Uposlivanje ovih radnika vršit će se strogo sistematski, da 1 radovi ne štetuju. < 3. Ka menol om i, Misrad pregovara s raz- < nim institucijama, kako da se nasmogne fond za kupnju kamenoloma. K. K. L. je pristao, da podmiri; trećinu potrebite svote, a izgleda, da će i '■
druge institucije udovoljiti svojoj dužnosti, Misrad •je kupio jedan kamenolom u Givat Sauli, a. vodi i pregovore glede kupnje kamenoloma kraj Jerusolima. U MigdaTu uzeo je Misrad jedan kamenolom u zakup, te će doskora izgraditi industrijalnu 'željeznicu do tog kamenoloma. Iz kamenoloma dobivat će se kamen za pločnike i gradnje.
strogo nadgleda po stručnim organima, koliko u interesu cijonizma toliko i u interesu vlade. No pitanje jevrejske imigracije ima da se promatra sa stanovišta njezine potpune cjeline, a ne sa stanovišta trgovačkoga. Ako treba da uzraste jedna jevrejska zajednica, kako to cijonizam hoće, onda se ne smije ograničiti imigrante samo na nauke manuelne radnikeTako dugo dok ni jesu osigurani svi najprimitivniji preduvjeti za poljoprivredu i saobraćaj, tako će dugo da postoje slabe mogućnosti za trgovce i stručne radnike. Pa ako je liječnik i učitelj valjan da iz ljubavi za Palestinu gradi cestu, isušuje močvaru, ore i zasiava njivu, pošmnljuje goleti, ako je kako rekoh voljan da se pridruži radničkim zajednicama j grupama, onda nastaje ovdje silna socijalna korist, onda ovdje pogled na buduće socijalno i ekonomsko stvarane opravdava tako velike izdatke, koji osiguravaju imigraciju. Vidio sam ih gdje čuče pri sitnje-
nju kamena, kojeg moraju za gradnju cesta da lome, vidio sam ih, gdje ožuljalim rukama, u poderanom odijelu, blatom poprskani na polju rade i oni su bili sretni. Takovi ljudi ne skrivaju se od posla i rada, oni su duša zajednice, njihov utjecaj ođgoni svaku i najmanju misao nepoštenja, oni su oživljujući primjer svojih drugova, Cijonistički bi pokret učinio veliku pogrešku ako bi dopustio, da se ovakovi imigranti izluče. Palestina mora da postane domovina duše i tijela jevrejskoga naroda. Svi ti ljudi dolaze u Palestinu sa zapadnjačkim naziranjem o politici i društvu. Zato pobudjuje bojazan ne samo kod konzervativnih Arapa, već i kod konzervativnih Jevreja. Na ove poteškoće nailaziti će se uvijek, počeo povratak Jevreja bilo kada i bilo na ko’igođ način. Po svemu ovome što sam ja vidio, mislim, da većina intelektualaca ne stoji pod utiskom našeg zapadnjačkog sistema.
Oni su umorni naših neplodnih svadja i traže mir za tijelo i dušu time da u Palestini osnivaju nove zajednice. Njihov prošli život bio je promašen, ovd.e u zemlji njihove ljubavi, nadaju se, da će naći ono, što im nit Amerika niti Europa dati nije mogla. Bilo je tako lijepo vidjeti ih pri oran u i gradnji ceste, još ljepše je bilo govoriti s njima o planovima njihove duševne i umjetničke renesanse. Njihov povratak k hebrejskoj i jevrejskoj literaturi, drami i muzici, njihovi nacrti za škole i univerzitet, njihovi snovi o novoj kulturi osvjedočili su me. da ćemo mi svi izgubiti ne uspije li ovaj veliki pokušaj. Tako se je dogodilo, da sam ja, koji sam se otputio kao hodočasnik, koji traži mir, toliko zauzet mislima, ali ne mislima hodočasnika i da sam konačno spoznao da se od pravoga puta nijesam daleko udal io, kad sam se na cestama ’■ pol;ima sastao sa muževima i ženama, koji su sa ljubavlju u srcu došli u Palestinu, koji su došli kao rad!nici najčišći idealiste.
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Svjetski kongres jevrejskog djaštva. Od 28. aprila do 1. maja 1923. držana je u Beču konferencija, u kojoj je stvoren zaključak organizirati djaštvo u svjetsko udruženje. U tu svrhu zaključeno je sazvati kongres zastupnika svih djačkih udruženja. 'Provedba tih zaključaka povjerena je eksekutivi sa sjedištem u Beču. Ta egzekutiva obavila je sve predradnje, osigurala si saradnju djaka iz slijedećih zemalja: Afrike, Amerike, Belgije, čehoslovačke, Danziga, Njemačke, Litve, Francuske, Holandije, Italije, (Jugoslavije, Austrije, Poljske, Rumunjske. Švedske i Ugarske, pa služeć se gostoprimstvom đačkih organizacija u Belgiji (Anvers, Ganđ, Liegue) sazivlje Kongres židovskih djaka. 30. aprila u Antwerpen sa slijedećim dnevnim redom: Srijeda 30. aprila 10 sati pr. p. 1. otvorenje: 2. konstituiranje. 3 sata po podne: 3. Izvješće prov. egzekutive (Ref. Zilz, Wien). 4. Izvješća pojedinih zemaljskih organizacija. Četvrtak 1. maja 3 sata po podne: 5. Cilj j svrha svjetskog udruženja (Ref. Lanterpach London). 6. Gospodarske zadaće udruženja (Ref. Steinig, Wien). 7. Diskusija. Petak 2. maja 9 sati prije podne; 8. Pravni položaj židovskih djaka. 9. Kulturni problemi. 10. Diskusija. Nedelja 4. maja 9 sati prije podpe: 11. Izvješća a) komisija za verifikaciju; b) komisija za proračun; c) komisija za rezolucije; d) komisija za pravila. 12. Diskusija. 13. Izbor egzekutive. Prijave se šalju do 12. aprila na Sekretarijat udruženja Wien IX., Zimmermannplatz 8, a poslije 12. aprila na: Secretariat đu I. congres mondial des etuđiants juifs, aux seins du M. T. T. Grunberg. Anvers. 8, rue de la Charme, Belgi.uc.
d Akživizam. J. T. A. javlja slijedeće: Grupa, što li je vodi Jabotinsky, a koja svoje nazore objelodanjuje u berlinskom časopisu »Rasvjet«, pozivlje - svoje pristaše na konfedenciju, koja bi se imala održati u maju ili aprilu. Program grupe sastoji se iz slijedećih taćaka: 1. Stvorenje jevrejske države kao jedino mogućeg tumačenja riječi »Na- tional Home« u smislu mandata. 2. Politička ofenziva, koja bi obuhvatala cijeli svijet, na taj način, da bi se na velevlasti i savez naroda stavi i slijedeći zahtjevi; a) Priključenje Transjordanije području narodne domaje; b) tvorenje administru| tivnih prilika s obiju strana Jordana, koje bi omogućile kolonizaciju Jevreja u masama; c) narodni zajam, kojeg bi garantovale vlasti i Savez naroda; 3. Bankovna akcija, koja bi obuhvatila cijeli svijet sa zadaćom, da za Jewish Colonial I rust nasmogne kapital u visini, kako ga je predvidio Kerzl. dakle 2,000.000 funti. Time bi banka postala glavnim instrumentom za cijonistička poduzeća. 4. Dobrovoljna organizacija i vojničko školovanje mladeži u svim zemljama svijeta, da bude spremna za obranu reda u Palestini. Okružnica, što ju je razaslao organizacijom biro saopćava, da je zadaća konferencije, permanentnog saveza, ustanovljenje držanja spram cijonističke organizacije. Pristaše ovog programa organizovani su već u grupama u različitim centrima Njemačke, Balkana, Cehoslovačke i Besarabije, u Londonu, Parizu i Beču. (Da takove grupe u rečenim mjestima postoje, nije nam dosada bilo poznato. O tom će nas najbolje obavijestiti sazvana konferencija). Poljski Jevreji za ierusolimsku univerzu. Varšavski odio svjetskog odbora jerusolimske univerze razvio je opsežnu djelatnost. Tek nedavno deponovao je nepoznati darovatelj 10.000 dolara za univerzu. Za sveučilišnu biblioteku nabavio je odbor 10.000 svezaka Hazonovićeve biblioteke u Bilostoku. Sabiranje knjiga i rijetkih manuskripta dobro je uspjelo. Ovih dana održana je novinarska konferencija, na kojoj se izvjestilo o radu varšavskog odjelenja sveučilišnog odbora. Raspust cijonlsfičkog stranačkog vijeća u Poljskoj. Prema obavijesti varšavskog »Hainta« održana je ovih dana sjednica cijonističkog stranačkog vijeća Poljske. Tom zgodom predložio je poslanik Oriinbaum rezoluciju, kojom se interpretira zaključak Akcionog Komiteja kao maksimum koncesija Hedonistima. Rezolucija glasi: »Nakon saslušanja izvještaja o prošlom zasjedanju A. K., izrazuje viječe svoje zadovoljstvo nad time, što je postignut sporazum u pitanju konferencije Jevish Agency. Sporazum je takove naravi, da ne vrijedja suverenitet cijonist. kongresa. Stranačko vijeće konstatira, da su ovim zaključkom odredjene granice, do kojih se u prego\ orima s necijonističkim krugovima smije poćiStranačko vijeće pozivlje vodstvo, da se drži ovog zaključka, i da svoj radu organizaciji vodi u skladu s ovim zaključkom. U Poljskoj neka nastoji vodstvo, da se godišnja konferencija sazove najkasnije u jeseni ove godine«. Ovu rezoluciju odbila je većina stranačkog vijeća. Na to je Oriinbaum izjavio, da sa svojim
4
»ŽIDOV«
BROJ 14