Жидов

pristašama istupa iz vodstva zemaljske organizacije, u kojem sačinjavaju veliku većinu. Kako većina nije htjela da preuzme vodstvo, to je na prijedlog njenih zastupnika raspušteno viječe, a izbor vodstva prepušten je cijonističkoj zemaljskoj konferenciji. Prijedlog ovaj je primljen, pa je prema tome vijest J. T. A. o odstupu Oriinbauma kriva. Profesor Alierhand član najvišeg poljskog sudišta. Sejm izabrao je osam članova najvišeg sudišta, a medju njima člana židovskoga kluba u Sejmu prof. Mojsiju Allerhanda iz Lavova. Jevro'sko useljivanje u Ameriku i useljenička pripomoć. Jevrejsko useljeničku pripomoćno društvo Hias održalo je u Nevv Vorku svoju godišnju skupštinu. Iz izvještaja predsjednika Bernstcina razabire se, da se u god. 1923. uselilo u Ameriku 59.340 Jevreja. Od tih je odbijeno 839. Hias podijelila 108.070 osoba savjeta i pomoći, 5821 useljeniku našla je stan, 2474 useljenika pribavila je zarade, 5521 useljeniku pružila je juridičku pomoć kod naturalizacije. Radna godina završila je deficitom od preko pola milijuna dolara. Deficit je pokriven sabiranjem. Predsjednik je saopćio, da će Hias u buduće potpomagati i neke jevr. organizacije u Evropi, koje potpomažu iseljenike. Staro predsjedništvo izabrano je ponovno jednodušno. Senator K i n g iz Utaha govorio je zatim o ograničavanju useljivanja. Naglašava, da američka civilizacija počiva na jevrejskoi religiji, rimskome pravu i grčko® kulturi. Johnsonov useljenički zakon upravljen je pako protiv Jevreja, Talijana i Grka, dakle protiv same američke civilzacije. Iz izvještaja se razabire, da nijedan od onih odbijenih 839 jevrejskih emigranata nije bio odbijen zbog nećndoredja ili kriminalnih razloga. Većinu ovih se nije mogao pripustiti, jer je već kvota bila iscrpljena. Interesantno je, da je ovoga puta bilo odbijeno 49 jevr. useljenika s razloga, što na nikojem jeziku iiitjesu umjeli čitati. Ovi emigranti došli su svi iz Rusije... Jevrejski kolonizacijom problem u Rusiji. Cen-J tralna uprava saveza za unapredjenje ratarstva i zanatlijstva medju Jevrejima (»Ort«) dao je Jevrejskoj telegrafskoj agenturi prikaz gospodarskog rada Jevreja u Rusiji. Iz njegovog sadržaja donaSamo slijedeće; Težak gospodarski položaj u Rusiji prisilio je mnoge Jevreje, da se posvete ratarstvu. Poteškoća leži u tome, što Jevrejima u njihovim stalnim obitavalištima ne stoji na raspolaganje dovoljno zemljišta. Bez obzira na to, što dio jevrejskih ratara svoje zemljište iskofišćuje intenzivnim kulturama (duhan, šećerna repa), zapaža se pomanjkanje zemlje u tolikoj mjeri, da ni ono nekoliko tisuća jevr. obitelji, koje se već bave ratarstvom, ne mogu dovoljno razviti svoje sile. Nekoji energičniji i radiniji elementi nastojali su stoga, da se nasele u Južnoj Ukrajini, gdje vlada imade u svojim rukama nekoliko milijuna despatina neobradjenog tla. God. 1923. naselilo se u ovom rajonu 1000 jevrejskih obitelji. Ovi novi naseljenici naselili su se dijelom u već postojećim kolonijama, a dijelom su stvorili nove. Težnju za ratarstvom u god. 1923. možemo označiti početkom velikog jednog pokreta. U malogradskom jevr. pučanstvu vrlo se popularizirala ideja, da se u gospodarstvvu nadje sigurna prehrambena baza. Novi naseljenici vode tegotnu borbu protiv teškoća i zapreka, koje im se suprotstavljaju. Veliki dio ovih kolonista ne može zbog pomanjkanja sredstava svoje gospodarstvo da izgradi. Postoji zbog toga bojazan, da će nastojanja mnogih kolonista biti uzaludna. Od vlade ne mogu kolonisti da očekuju materijalne pomoći, najviše olakšanje poreza. Savez »Ort« nastoji stoga, da toj nevolji predusretne obnovnim fondom. U prvom redu bilo bi potrebno, da se dio kolonista nastani u starim jevrejskim gospodarskim kolonijama, koje su još početkom Jekaterinoslav osnovane. Ove su kolonije silno štetovale od gradjanskog rata, pogroma i gladi. Pučanstvo se snizilo na 30% prijašnjeg broja, tako da kolonisti nisu u Stanju, da vlastitim silama obrade zemlju.

Voljni su stoga, da novim kolonistima prepuste stanoviti dio zemlje. U tim se kolonijama može nastaniti još kojih 1500 obitelji. Ne smijemo nadalje zaboraviti, da stanovnici Bijele Rusije nemaju pravo, da se u Ukrajini na selu nastane, i da se mnoborojni ukrajinski seljaci sele u Južnu Ukrajinu. Potrebno je stoga, da se za jevrejske koloniste nadjn područja, koja su još rijedje nastanjena od Južne Ukrajine. Od osobitog je interesa projekt, da se jevr. gospodarske kolonije stvore na Sjevernom Krimu, gdje imadu u suvišku neobradjenog tla, koje bi se mo| glo iskoristiti za jevr, kolonizaciju. Uz dovoljnu materijalnu pomoć bilo bi moguće, da se u najskorije vrijeme u Južnoj Rusiji naseli barem 10.000 jevrejskih obitelji. »Ort« se glede ove pomoći obratio na jcvrejske organizacije svijeta, napose na one Amerike. Rad ovoga saveza nije u nikakovoj vezi s projektima gledeo snutka autonomnog jevr. teritorija u Rusiji. Savez »Ort« polazi sa stanovišta, da se produktivnom radu jevr. mase ne smije podmetnuti nikakova politička tendencija. Ovakovc ten-1 doncijc mogle bi pokretu samo da naškode. Ukrajinci protiv jevrejske kolonizacije na Krimu. Organ Ukrajinaca u Galiciji »Oilo« pro* testuje najoštrije protiv namjeravane kolonizacije Jevreja na Krimu. List kaže: »Ostvarenje ovog i piana moguće je samo uz pomoć vlasti i internacionalnog Jevrejstva. Ako će Jevreji zbilja svoj plan ostvariti i na Kruhu stvoriti jevrejsku dr‘ žavu, imat će odabrani sinci Jehove dvije domovine, jednu na obalama Crnog mora, a drugu na i obalama Sredozemnog mora. Tome će se ukra> jinski narod svim svojim silama suprotstaviti, jer jevrejsko autonomno područje ili jevrejska država na Krimu, omogućila bi Jevrejima, da blokiraju jedini pristup Ukrajine k moru. Ako će Jevreji ignorirati naš protest i primiti taj plan, tim gore , po njih.« Apšenja cijonista u masama u Rusiji. Berlin, ; 20 .marta. (J. T. A.) U Berlin su stigle vijesti pre; ma kojima se progoni cijonista u Rusiji nastavljaju. U martu provedena su apšenja u masama. U f samoj Moskvi uapšeno je preko 50 osoba, medju i njima i vodje cijonističke radničke partije CeireCion (Hitahdut), cionist, omladinskog saveza, organizacije općih cijonista i Hehaine organizacije. Svi uapšenici spremljeni su u Q. P. U. (bivša Čeka). Izgleda, da će biti deportovani u Sibir i Sjevernu Rusiju. Slični progoni zbili su se u Berdičevu, Žitomiru, Nićinu i Bahmundu. Brojna r uapšenja provedena su još i u Kijevu, Jekaterinoslavu i Harkovu. Uapšenici iz ovih gradova odi vedeni su u dvije grupe na utamničenje u Moskvu, ■i Prva grupa pošla je odanle preko NVJapke, Omska i Tomska u pokrajinu Narim. Druga grupa, koja i se većinom sastoji od omladinaca, otposlana je u j sibirska sela. ,i Apšenja ciionista u Moskvi. Moskva, 25. marta. (J. T. A.). U noći 16. i 17. marta učinjene su u stanovima mnogih cijonista premetačine, a zai tim su uslijedila brojna uapšenja, Medju uapše/ ncima nalaze se i prof. Belkowsky, dr. Bihovski, Jesija Goldberg i Aronov. Katedra za jevrejski jezik na sveučilištu u i Vilni. Na sveučilištu u Vilni predavati će hebreji. ski orijentalista prof. Novicki.

IZ SJEDNICE RADNOG ODBORA

U sjednic R. O. od 2. o. mj. čita se pismeno izvješće saveznoga tajnika o uspjehu njegova puta za jugoslavensku halučku farmu. Uspjeh je nejednak. Pojedina mjesta shvatila su rad za farmu vrlo ozbiljno, pa je materijalni uspjeh u tim mjestima u skladu sa ozbiljnim shvatanjetn stvari. Radni odbor prima izvješće k znanju i stvara zaključak, da se po svršetku akcije u Vojvodini savezni tajnik -dlr. Singer vrati u Zagreb. —■ Predstavnika baltičke farme g. lug. Zaloscera pratiti će na produženju rada po Bosni član Radnoga Odbora g. Albert Ozmo, izuzevši Sarajevo, kamo će vjerojatno iza Pesaha pratiti gosp. lug. Zaloscera po istome poslu g. Sitne Spitzer. Zatim je povedena rasprava o reorganizaciji redakcije 'Židov*. U toj stvari mišljenje je članova R. O. jednodušno, pa će ta reorganizacija biti provedena čim se vrati u Zagreb dr. Singer. Konačno Sitne Spitzer podnaša kratko izvješće o cijonističkom radu u Osijeku. Predavanje dra. B, Stcina o Erec Israelu. Nakon, svog povratka iz E. I, održao je g, dr. Beno Stein svoje prvo predavanje, 31. 111. u dvorani žid. općine zagrečke. Predavanje bi aše živo, zanimljivo, začinjeno zgodnim primjedbama i protkano ugodnim humorom, Dr. Stem putovao je preko Alcranđrije u E, J,. Već na granici navješćuju jcvrejski natpisi i ;evrejski govor željezničara, da smo na pragu jevrejske zemlje. Zatim prelazi vlak kroz nepregledne nasade naranča, badema i čovjek s udivl enjem promatra taj raj vegetacije u blizini pustinje. Takve kontraste nailazi putnik na svakom koraku- Kraj pješčanih fipina Sredozemnog mora, uzdiže se jevrejski grad Tel-aviv, okružen bujnim vijencem naprednih naseobina. Kraj staroga, mračnoga Jeruzalema i drugih starih gradova, niču moderne gradske četvrti i umiljati vrt. gradovi. Kraj nezdravih, močvarnih i pustih predjela zelene se šume, polja i vrtovi. A sve to ugodno, uredno, zdravo i lijepo, sav napredak u ekonomskom i higijenskom pogledu, sve je to stvoreno besprimjernim naporima i žrtvama Jevre a. I u prirodi postoje toliki kontrasti na razmjerno malenom prostoru, da moraju svakoga putnika očarati. Doista je E. J. neobična, jedinstvena zemlja, Na obali krasnoga jezera Kineret vlada tropska klima. Jeruzalema, koji leži na hrptu gorja, i

RRO) 14

»ž I D O V«

5

Iz Jugoslavije MJESNIM ORGANIZACIJAMA! Šekel-akciju trebalo je dovršiti koncem mjeseca marta. iz mnogih naših mjesta manjkaju izvješća o toku akcije i njenome uspjehu. Moiimo mjesne organizacije, da nam odmah pošalju tačna izvješća o akciji, obračune, a novac da uplate na račun Saveza (broj 33.714) kod poštanskog čekovnog zavoda. povjerenik za šekelsku akciju. DAVID SPITZER,

Zidani JugasiSDijel Dami i* oSliHg priloge z nasuta > jngffl iaugH« alta ,jiaBHčHg faimc a Erec israaias i

Svaki dlonlst« treba da Izvrši svoju dužnost prema Egzekutivi svjetske cljau. organizacije I prema zemaljskom Savezu.