Жидов

Egzekutiva sigurno će se doskora baviti ovim ■pitanjem. No pored svega toga čini mi se uputnim, da i druge instancije naše organizacije upoznam sa zadaćom ovakove kolonizacijone konferencije i da potaknem diskusiju o ovoj stvari. Lični dodir cijelog niza stručno interesovanih zastupnika iz galutskih zematja o pritikama u Erec jisraeki imao bi bez sumnje mnogo prednosti gtede konkretne informacije, medjjusobaih poticaja i oživtjavanja privatne inicijative, koja će se onda moći doista ostvariti, a ne će ostati samo papirnatom rezolucijom. Kolonizacijonoj konferenciji imati bi se prije svega podastreti opširni izvještaji o dosadašnjem kolonizatomome radu. Izvješća ne bi se smjela ograničiti samo ma Egzekutivu, već bi trebali i pojedini uredi i institucije organizacije i Jišuv da budu zastupani svojim izvještajima. Tako bi se medju ostalim imalo prilike, doznati nešto o djelovanju i iskustvima naše poljoprivredne pokusne stanice, dok na XM. kongresu nije bilo moguće, da se izvješće o tome sasluša ma i samo u poljoprivrednoj podkomisiji palestinske komisije. Na temelju izvještaja dobila bi se ne samo ptatična slika o iskustvima dosadašnjeg kolonizatornoga rađa, već bi se u savezu s tim iskustvima raspravljalo i o svim akutnim pitanjima kolonizatornoga rada. Tako na polju poljoprivredne kolonizacije ma primjer pitanja ekstenzivnih, mješovitih, intenzivnih forma kolonizacije.! Vrtni gradovi, industrijalna sela, vrtna predgiađja i i. d.L Nadalje pitanje izobrazbe radnika i gdje ista ima da uslijedi (u školskim farmama u galutu Hi Erec jisraeki); pitanje izobrazbe podesnih instruktora; pa području trgovine i industrije akutna pitanja informaci i ornoga ureda; ptanovi za rad na polju graditeljstva, industrije konserva, tvornice ulja, šećerana, tvornica alkohola i cigareta, industrije satovi, tekstilne industrije i t. d Bito bi sigurno od koristi, kad bi se sva ta pitanja na tiču mjesta stručno ispitivala po interesovanim licima i vrlo je vjerojatno, da će taj način raspravama u samoj zemlji mnogo doprinijeti ostvarenju plamova, koje su nam dosad uvijek samo prikazane na pa-

piru, a koji nisu mogli đozrijeti uslijed nedostatnog kontakta i lične infoenmacije. Raspravljati bi trebalo još o klimatskim, etnografskim, ekonomskim uvjetima velikog kotonizacijonog rađa; o pitanjima nabave zemljišta, asanacije, elektrifikacije, prometna pitanja. Vrlo opširno trebalo bi raspravljati pitanja organizacije kotonizacijoaoga rada, praktična pitanja imigracije, uređjenje kolonizacijonog ureda, i pitanja financiranja izgradnje, potrebe kapitala i namaknuče istoga, zatim o kreditu, bankama i zadrugama. Upravo ova pitanja gotovo se nikako ne tretiraju na kongresima, a niti se mogu dovoljno iscrpivo prikazati u sjednicama pojedinih komisija. Način, kako je financijska komisija zadnjega kongresa morala sebi pribaviti informacijom materijal i činjenica, da je kongres u budžetnom pitanju poljoprivredne kolonizacije morao prepustiti Egzekutivi odluku u tako bitnoj stvari, isto tako, kao što je bi to nužno da se zaključak kongresa koji je stvoren na temelju predloga financijske komisje podvrći reviziji, sve to pruža zasan dokaz za potrebu, da se financijske osnovke obnovnoga djela iscrpivo prouče ponajprije u samoj zemlji, a da se istom onda predlože kongresu. Konačno htio bih da izrazim želju, da se pored izvješća Egzekutive i postojećih institucija predloži ovoj konferenciji zaključkom kongresa spomenuti jedinstveni plan izgradnje barem u formi konkretnoga radnoga programa. Veliki kolonizatomi rad nije moguć bez ovakovoga plana. Egzekutiva neka predloži osnovku za taj plan, a kotonizacijona konferencija izradit će u pojedinosti planove. bkustvo će pokazati da li će i u kojoj mjeri ta konferencija biti izgradjena kao trajni gospodarski partamenat. Htio bih još nekoliko riječi da kažem o troškovima ove konferencije. Kotonizacijona komisija kongresa zatražila je za nju iznos od 500 funti. Ush jed jedne tehničke pogreške nije se glasovalo o toj točci. Taj iznos nema da služi za putne troškove članova ove komisije, jer u koliko učesnici te konferencije ne bi mogli sami da namaknu troškove za put u Erec Jisrael bila bi im to dužna dati zemaljska organizacija. Iznos upotrijebio bi se

za organizaciju ove konferencije i posjetu raznih mjesta u zemlji.

Skriveno blago. Hasidska priča.

Rabi tienoh iz Aleksandrova (priča o svome učitelju svetom rabi-u Sšnhi Bunamu Taj je rekao: Svakom mladiću, koji se prvi put sprema da pođe cadrku i da stupa u svijet hasida, trebalo bi pričati priču o rabi Eisiku reb Jekelesa, koji je u Krakovi sagradio veliku sinagogu, koja se po njegovu imenu prozvala sinagogu rabi Eisiga reb tekelesa. A sad slušajte priču: aPbi Eisik je sanjao, da mu je naređeno da putuje u Prag. Ondje neka kopa u kratjevskom dvoru, pod mostom, koji se spušta, ier će ondje naći blago, koje će ga učiniti bogatim. San se opetovao noć za noć. I tako pođe rabi Eisik iz Krakova u Prag. Došavši pred kraljevski dvor, vidio je utvrde cfvora i most, koji se spušta, afi i kraljevske vojnike, koji su ondje stražili dan i noć. Vidio, da mu ne će biti moguće da traži blago, i postao je vrlo žalostan, s mnogo je napor 9 dovršio vetiki put; sav svoj imetak potrošio je na n l . a sad da je sve to uzalud bilo, i on da se

vrati s boli i u najvećoj nuždi svojoj kući. Tako je ostao cijeli dan u blizini mosta, a u mislima tražio je riješenje, i istom kad se spustila noć, pošao je, umoran od silnog razmišljanja, na počinak u svratište. Slijedećeg dana bio je u ranoj zori opet kod dvorskog bedema, šetao se nemirno amo tamo, razmišljajući o stvari dok opet nije došla noć i tako te prošao i treći dan. Pukovnik kraljevske tjelesne straže vidio je siromašnog, pokunjenog Židova, koji brižno nešto traži na bedemu tvrđe. Dao ga je zvati i ljubazno je s njime govorio. Upitao ga je što traži i zašto ovdje gubi dane. Tad mu se Židov povjeri i ispriča mu san, koji je svaku noć sanjao i da ondje mora da je skriveno veliko blago, a on da je radi toga uz veliki napor i mnoge muke došao u Prag, Kad je to čuo pukovnik počeo se u sav glas smijati i reče, da bi i on mogao ovako zavaren od snova praviti velik put; jednom je sanjao, da treba poći u Krakov, da će ondje naći jeđhog čovjeka po imenu Cisik rabi Jekelesa, Kad bude tražio u kući toga Židova u stijenama is(pod ognjišta, naći će veliko btago. A,la ko će povjerovati snovima.

koji lažu i varaju. I rad njih poći u Krakovi A siromašni Židov dao se zavaravati i napravio taj dalek: put. Kad ie rabi Eistk reb Jekelcsa čuo rijea pukovnika, shvatio ie smisao naređenja, zašlo je trebao puovati u Prag. Trebao je doći ovamo, da dozna, da će blago naći u svojc-i kući, i bilo mu je jasno, da sad treba kući poći i da u svojoj kući traži dok na naic blago. I on se opet vrati kući svojoj i tražio je, te našao blago u svojoj kući' i postao bogat čovjek. Kasnije dao je sagraditi sinagogu. koja se još danas zove po njegovu imenu. Potrebno i« da svaki mladić, koji boravi kod cadika i rabia, ovu priču shvati kao poredbu. Mora da spoaia, da blago, što ga hoće naći, aesna da traži kod rabia, već u svojoj viashtoi kući. Tad će raditi i razvijah se vlastitim svojim snagama, a onda će doći na metu i shvatiti riječ: »Jer bhzu je tet» stvar i biće, s tvo*im ustima, tvojim srcem možeš da §a stvoriš«. iU tnjemu samome leži, s toga će da d* shvati.

Židovska bolnica u Zagrebu

Od nekoliko nedjelja ovamo sve se više govori o ostvarenju židovske bolnice u Zagrebu. Ovo se pitanje živo tretira, jer pobuđjuje jak interes medju našim općinarima. Darivanje u tu svrhu, kod netom minulog Pesah-blagdana, dokazom je. da je samo i jedan svijetao primjer, pa i samo pripovijedanje o nakani, dostatno bilo, da taj projekat učini simpatičnim i popularnim. Projekat nije nov. Kao jedna potreba i davna želja cijonista, iznesena je ideja odmah u početku mandata prijašnjeg predstojništva, raspravljalo se više puta 0 raznim pitanjima koja su u vezi sa projektom, saslušana su mnijenja interesenata stručnjaka i ustanovilo se, da su svi složni o tome, da je gradilište u Petrovoj ulici (posjed općine i Hevre) u svakom pogledu podesno mjesto za bolnicu u opsegu, kako ju trebamo. Uslijed radova oko renoviranja sinagoge, raznih akcija, promjena pravila itd, 1 jer je prijašnje predstojništvo tog nazora bilo, da ovu veliku stvar imade izvesti novo, na dulje vrijeme izabrano predstojništvo opčine, prekinuta su dogovaranja. Hevra-Kadiša da se intenzivira, da ne bude samo pogrebno društvo, vodeći i računa o odredbama svojih pravila i o zahtjevima vremena, poprimila je gore spomenutu ideju i stvorila je nedavno zaključak, da se predradnje za izvedenje tog nauma imadu započeti. Predsjednik općine radosno je pozdravio ovaj zatključak naglasivši primarnost ove ideje prijašnjeg predstojništva kako treba da ova institucija imade čisto židovski karakter i izrazilo je nadu, da će ona biti pomoću i suradnjom opčine i ostvarena. Bili bismo dakle tako daleko. Miče se ... Što više, nekoliko sabirnih araka već kola i čuli smo sa propovijedaonice prigodom Haskare na zadnji dan Pesaha,

2

•Ž 1 D O

BROJ 13