Жидов

da se sprema pohadjanje općinara u svrhu sabiranja. Prvi znakovi pozitivnog rada. Javljaju se radenici. Židov sa svojim osjećajima emanaćija duboko usadjene svoje nauke: ljubi bližnjega... pomozi bijednome, učini dobra djela, utešuva, utefila, iicedaka...! hoće da pomogne, hoće da se natječe, da se istakne radom oko ovake za daleka vremena, tekovine kao vidljiv znak jedne generacije, koja je imala razumijevanja za socialno-humanitame potrebe. Rad započinje, ali treba da bude dostojan cilja, temeljit rad, dobro organiziran, u svakom pogledu dotjeran. Razumljiva je nestrpljivost pojedinaca (i u ovom slučaju hvalevrijedna), nu ne valja pustiti s vida, da je svaki židovski pothvat izvržen najstrožoj kritici i zato neka se svrše najvažnije predradnje. Svaka žurba mogla bi naškoditi stvari. Svatko, .ko imade volju, može saradjivati dobro je došao ali neka znade, što mu valja činiti i kako. Koliko god igra novčano pitanje prvu ulogu, bez poznavanja makar i skiciranog plana, aproksimativnog proračuna, ustanovljenja približne visine troška kreveta sa opremom, bez sastava (temeljem porezne snage) koliko može pojedini općioar darivati i koliko se od njega očekuje, bez točnog organiziranja sabiranja, neka se akcijom ne započinje. U interesu stvari treba program ustanoviti, odnosno ove predradnje pospješenjem dovršiti i onda na posao. 1 ako i imade poteškoća, koje svladati treba i ako je od zaključka do izvedenja dug i težak još put, zagrebački Židovi potpunim će razumijevanjem podupirati ovu nadasve plemenitu i lijepu ideju. Stvorit će spomenik sebi, a poznija će se pokoljenja dičiti svojim predjima i ovakim dokazom židovskog dobročinstva. Kraj onog tihog doma za naše nemočnthe, starice i Starce imat će naša općina još jednu humanitarniju instituciju, koja će njoj osvjetlati Hce pred cijelim židovstvom i dići ugled ne samo u našoj državi, već daleko izvan nje. Ona će biti na čast i diku onima, koji su nastojali da je ostvare i ta >cedaka* prouzročiti će onaj ugodan osjećaj zadovoljstva i onu neopisivu toplinu oko srca, što dobar čovjek ćuti onda, kad je vršio plemenito djelo A zahvalnost i blagoslov jadnika i patnika, koji će uživati blagodati židovske bolnice, pratit će svakog pojedinca, koji ie učinio svoju dužnost. D. §•

Keren Hajesod

Keren Hajesod i gospodarski rad u Palestini u februaru 1924. U veljači 1924. iznašali sti izdaci za gospodarstvo 12.144 funti. Ovu svotu stavio je na raspolaganje Keren Hajesod. Tim ukupna svota, što iu je K. H. za gospodarsku kolonizaciju u Palestini u prvih 5 mjeseci budžetne godine 1923/24 izdao, dosiže 86.721 funtu. Izvještaj kolonizacijonog departmana cilonističkc palestinske egzekutive, da su koi-omsli već počeli pribavljati tlo za ljetnu žetvu. Akoprem se zbog jakih kiše još ne »lai, koliko će se područje zasaditi ljetnim usjevom, sigurno je, da će zasadjeno područje biti dva puta veće od pro-

šlogodišrveg. Svadija se 1o na osnutak novih kolonija, te na okohvost, da se je u starim kolonijama (povećao broj radne sitoke za više nego 100«. K tome je još i sjeme ove godine pravovremeno prispjelo, što se lanjske godine nije zbilo. Zimsko je dobe već prošlo. Kiše bilo je dovoljno tako, da se može računati s osrednjom žetvom. Interesantno je, da ie rta jugu Palestine ove godine palo više kiše, nego u prošlim godinama zajedno. U djevojačkim farmama spremaju se već mladice za iduću godinu. Pripravi! će se velike količine mladica od voćaka ie cvijeća. Kolonizacijom dcpartman uvezao je ove godine mladice jablana, jer je drvo jablana zgodno za daščice, iz kojih se prave sanduci za narandže. 11 kolonijama poduzete su energične mjere za pobijanje bolesti biljaka i' štetnih živo! inja. Ove mjere provadjaju naročiti stručnjaci i činovnici pokusne stanice. Opasnosti biljnih bolest i poljskih miševa teško je doskočiti, jer fdasi ne potpomažu koloniste u potrebnoj mjeri, lako da poljski miševi neprestano dolaze s felaških polja u kolonije, U cijeloj zemlji čine se velike priprave za sadjeuje duhana. Stručnjaci i instruktori savjetuju pojedine kotonije u odabiranju dobrih vrsta. Rad je u toliko oteščan, što se veliki dio već pripravljenog sjemenja zbog lošeg vremena nije mogao upotrijebiti. Uspjeh, koji je postignut kupnjom stoke u Siriji, potaknuo je mnoge, da nastave s kupnjom u Siriji. U martu doći će iz Sirije zadnji transport krava, maizga i konja, kupljenih za kolonije. Iz inozemstva naručene su velike količine sjemenja za povrće. Dosada se to sjemenie kupovalo u južnoj Francuskoj, jer ,jc ondjašnja klima slična palestinskoj. Da se to dokrajči, poslušao se je savjet jednog holandeskog stručnjaka, pa će uz njegovu pomoć gajenje sjemenja postali naročitom granom našeg gospodarstva, a neke će se vrsti sjemenja moći što više izvažati. U pojedinim kolonijama primiče se građevna djelatnost kra>u. U Meden započeto se gradnjom od 25 staja i kuća za nove koloniste. Pitanje, kako da pojeftini kirija u stambenim zgradama, upravo se pomnjivo ispituje. Očekuje se, da će se T ovo patanje doskora riješiti. Keren Hajesod u Americi. Iz New-Yorka javljaju, da su izgledi za K. H. kampanju u New-Yorku tako povoljni kao nikad prije. Gotovo je sgumo, da će se postići kvota od 1,500.000 dolare, koja je ođredjena za New-Yoik J a veća je od svih prijašnjih. U svim predjelima New-Yorka održani su uspjeli mitingi, a kontingenti, koji su na njima sabrani, premašuju svote, koje su dosade u opće sabrane. Na gotovo svim milvngima učestvovao je dr. Weizmann. K. ti kampanja u Chicagu započela je Purimom na svečani način. Izgledi su vrlo povoljni, t iz ostalih mjesta dolaze povoljne vijesti o razvitku rada. tako iz ttartforđa. Wilkesbarrea, Texasa i t. d. Nakon što je dovršena kampanja u istočnim državama i Wktdlewestu, pošao je dr. Weizmann u Južne i Zapadhe krajeve države. Kad je prispio u New-Orleans, predan mu je ček vrhu 25.000 dolara, što su ondje sabrani. Iz New Orieansa nastavio je put u Texas. U Dalksu u Texasu predan mu je ček na 75.000 dolara.

Keren Hajesod a Poljski Prema najnovijim vijestima povoljno se razvija K. H. kampanja u Poljskoj. U svim gradovima dočekani su izaslanici K. H. velikim oduševljenjem i priredjene su im velike pomasti. Osobite počasti priredjene su izaslaniku londonskog direktorija K. H. g. L. Joffeu, koji je vodio akciju u Savalsku, Pinsku i Orodnu. U posljednje vrijeme proširila se u provinciji akcija i na gradove Pabianic, Dombrova, Wielim, Dzalošica. Materijalni uspjeh ne može se još ustanoviti, no već se zapaža, da se dohoci Keren Hajesoda trajno uvećavaju. U martu primila je K. H. centrala u Varšavi doprinose iz 77 mjesta.

Zbirka Weizmannovih govora o obnovi Palestine. Pođ naslovom »Izrael i njegova zemlja« izdaje Keren Hajesod na njemačkom i jidiš jeziku zbirku govora, što ih je dr. Weizmami kod raznih prilika 0 obnovi Palestine održao. Djelo, koje je van redno lijepo opremljeno, sadržaje u .3 poglavlja najvažnije govore, što ili je cijondstički vodja posvetio ideji obnove. Ovo će djelo zacijelo jako djelovati i na najšire židovske krugove. Koliki je žar posvetio naš vodja palestinskom radu, zarazit će i najhladniji kritičar cijonizma. Govor i moć ideje oduševit će i najneosjećajnijeg. Djelo će ovo poći u židovski svijet 1 zacijelo ispuniti popratnicu, što ju je prof. Kinstein na prvoj stranici napisao: » Neka ova knjiga u srcima čitaoca pobudi ma samo dio one ljubavi, što ju je Weizmann posvetio Palestini-.

Specifikacija primitka Keren Hajesoda:

BROJ 1«.

>ŽIDO V.

3

1. Sjedinjene Države 28 279.17. 1. 2. Rumunjska; Stara Rumunjska 4 412. 7.10 Bcsarobrja 712.15 8. Bukovina 25. 5.—. 5 150. 8 6. 3. Polaska; Variava 1.430.—.—. Vitma 840. 6. 6. 2 270. 6. 6. 4. Prinosi pojedinaca 1 953. 8. 6. 5. Litva 1 123. 2. 7. 6. Finkmđija 786. 8. 8. 7. Bugarska 738. Ml. 8. čehoslovačka 42« 17. 5. 9. Austrija 392 11.6. 10. Danzig 2/7 14 11 Braziii ja AT.. 7.10 '2 Svaicarska 238. 7. 3 13. Engleska 220j14. 3. 14. Mezopotamija 200.-.-. 15. Alžir 178.11. 5 16. Istočna Galicija 155. 2. 8. 17. HoJandija 140. 9 9. 18. Belgija 137. 4. 6. 19. Indija 122. — . — . 20, Transilvanija 11. 5. 4. 21. Tunis 103. 1.10. 22. Palestina 77. 1.-. 23. Danska 70. 1.-. 24. Francuska; Pariški ured 50.-.-. Sfrassburška ured 19. l. 8, 69. 1.8. 25. Letlandija 46. 4. 2. 26. Estfanriija 34.12. 3. 27. Švedska 17. 1.1. 28. Grčka 17.-.-. 29. Ruski bjegunci 9. 5. 7. 30. Italija 9.-.-. 31. lsi tndija 5.17. 1. Ukupno funti :43 656.12. 8 Ukupni rznos primitka Keren Haje soda do 31. marta 1924. iznaša prema tome; funti 1 274 839. 6. 9.