Жидов
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Iz Njemačke. U zadnje vrijeme pročule su se glasine, da će u Bavarskoj doći do amnestije, no s nadležnog mjesta je javljeno, da do tog ne će doći, jer se ministri obzirom na nove izbore ne smatraju više političkim ministrima, već samo upravnim činovnicima. Zbog toga su i sve pritužbe protiv izgona Židova stavljene ad akta. U Hamburgu održao je savez njemačko-nacionalnih advokata i bilježnika svoju glavnu skupštinu. Primljena je rezolucija, u kojoj se kaže, da se u kaznenom i civilnom, a napose u brakorazvodnom mora istisnuti ž i d o v s k o-r i m s ka r a b u 1 i s t i k a, kako da se njemačkom pravnim shvaćanju učini mjesto«. Dalje se traži, da se uništi premoć židovskih sudaca i đražvnih odvjetnika, koji su zauzeli gotovo sva vodeća mjesta(l). U Danzigu će doskora početi da izlazi dnevnik na jidiš jeziku. Redaktor je gosp. J. Šajok. Češka. Za Prag sazvana predkonfcrencija sviju židovskih omladinskih saveza, na kojoj se imalo raspravljati o osnutku cijonističkog svjetskog omladinskog saveza odgodjena je, jer njemački delegati zbog povišenja inozemnih putnih taksa nisu mogli doći. Inicijativu za taj kongres dala je centrala jevr. oladinskog pokreta u Berlinu, koju su zastupnici mnogih omladinskih društava za prošlog karlovarskog kongresa osnovali. Cilj je ove centrale, da ujedini sva omladinska cijonist. društva svijeta uz sačuvanje njihovih autonomija, da se tako uzmogne osnovati- jedinstveni omladinski svjetski savez. Zadaća bi ovog saveza bila, da uporedo s Hehaluc pokretom odgoji pomladak za radnu Palestinu. Savez će se ujedno na Istaku i na Zapadu boriti za hebrejski omladinski pokret, a dat će odgojnom radu pojedinih saveza nove smjernice. Centrala bi i nadalje uz pomoć svjetske Hehaluc-organizacije radila na ostvarenju svjetske omladinske konferencije. Doskora će pred cijonističku javnost izaći s pojedinostima o svom radu. Senat od Danziga protiv židovskog sveučilišta. Iz Danziga javljaju: U savezu s viješću, da je komisija Lige Naroda prihvatila prijedlog za osnutak židovskog sveučilišta u Evropi i predložila Danzig kao sjedište universiteta, izjavio je član senata Dr. St rum ovo: Pred nekoliko nedjelja primio je senat od Danziga od zastupnika Lige Naroda prepis memoranduma glede osnutka sveučilišta za židovske djake, pa je senat izjavio, da je protiv plana osnutka takovog sveučilišta u Danzigu, jer Danzig već ima jednu tehničku visoku školu, koja bi štetovala modalno i praktički osnutkom druge jedne visoke škole. Pri tome naglasio je senat, da tehnička visoka škola nije ograničila broj židovskih slušatelja i konačno zamolio, da se kod rasprave o tom predmetu sasluša i zastupnik Danziga. Na veliko začudjenje nije na tu sjednicu pozvan zastupnik Danziga. Židovska poljoprivreda u Besarabiji u opasnosti. Poznato je. da u Besarabiji već godinama postoje veće židovske poljo-
privredne naseobine od 10.000 obitelji, koje obradjuju 40.000 hektara zemljišta. Od nekog vremena opaža se tendencija, da se besarabske seljake predobije za to, da rtesarabija ostane kod Rumunjske, te se u tu svrhu prave koncesije na štetu židovskih seljaka. Šalju se neprestano (komisije, kako bi se našlo povoda da se židovskim kolonistima oduzmu zemljišta. Palestinski tjedan u Beču. Koncem ovoga mjeseca započeo je palestinski tjedan u Beču s velikim uspjehom. Održan je cio niz skupština, na kojima su govorili najpoznatiji bečki govornici. Na .skupštinama prikazano je sadašnje stanje (bnovnoga djela te mogućnosti razvoja i pozvani su svi Židovi, daj svom silom podupiru obnovno djelo u Erec Jisraelu. Emir Abdula i cijonisti. Prepirka izmedju lorda Raglana i Leonhard Steina. Nakon što je u > Daily Expressu« osvanuo interview lorda Raglana, u kojem ovaj emira Abdulu prikazuje razvratnim tiranom, a cijoniste okrivljuje zbog kao ličkih prilika, koje momentano u Transiordaniji vladaju, obratio se je politički sekretar cijonist. organizacije L. S t e i n pismom na lorda Raglana. U tom pismu umolio je lorda Raglana, da svoje tvrdnje potkrijepi dokazima, kako bi im se mogla ispitati ispravnost. Lord Raglan odgovorio je, kako slijedi: »Nisam ustvr d i o, da su cijonisti zaista provocirali nemire u Transjordaniji. Nasuprot mislim, da cijoniste potpomažu vladu emira Abdula, jer znadu, da bi sredjena Transjordanija mogla naškoditi njihovim interesima u Palestini. U tom smislu pisao sam izdavaču >Daily Expressa«. Mislim da cijonisti imadu dovoljno razloga, da održe emira Abdulu, "te nerado gledaju akcije, koje bi mogle dovesti do njegovog pada«. Gosp. S t e i n odgovorio je lordu Raglanu, kako slijedi: »Znao sam, da ne biste cijonističkoj organizaciji na tako eklatantan način htjeli učiniti nepravdu. Mislim da ne trebam zasebno napomenuti, da cijonistička organizacija . ne nosi nikakove odgovornosti zbog sadanjih prilika u Transjordaniji, Emir prima svoju vlast od engleske vlade, a ne od cijonističke organizacije. No to još ne znači, da pristajem uz vaše navode glede razvratne vladavine emira Abdule. Stvari su to naziranja, pa mi ne pristoji pravo, da ih ispitanu. Ujedno je gosp. Stein umolio, da smije objelodaniti ovu prepisku. U svom odgovoru pristao je lord Raglan na to, no ustvrdio je, da to ni jesu samo stvari naziranja, jer da ima dokaze, da je emir Abdula iz državne blagajne pronevjerio 500 funti. Stenografski protokol američke palestinske konferencije od 13. februara 1924. Na engleskom jeziku upravo izlazi stenografski protokol američke necijonističke palestinske konferencije, koju je sazvao I.ouis Marshall. Djelo ukrašeno je slikama Marshallovim, Weizmannovim i ostalih sazivača konferencije. Djelo je ovo vidljiv dokumenat, da je palestinska ideja prodrijela već u najšire slojeve židovskog naroda. ‘Ovaj je stenografski zapisnik dokaz veličine i zamašitosti obnove Palestine, jer su u njem necijonisti iznijeli svoje shvaćanje o važnosti Palestine.
Iz Palestine
Vaad Leumi i palestinska cijonistička egzekutiva. Jerusolim (I. T. A.). U znak protesta protiv zaključka Velikog Akcijoiiog Komiteta, po kojem se ograničuju prava zastupnika Vaad Leumija u Jerusoiimskoj egzekutivi, opdzvalo je Narodno Viječe palestinskih Židova (Vaad Leumi) svoje zastupnike iz palestinske egzekutive. ♦ Prijedlog, kako ga je A. K. primio glasi: > Akoprem nije moguće, da Vaad Leumi u palestinskoj cijonističkoj egzekutivi bude formalno zastupan, (bilo bi to protiv zaključka kongresa. Op. Ur.), pdzivlju se ipak zastupnici Vaad Leumija, da prisustvuju sjednicama egzekutive. Egzekutiva neka im podijeli puno pravo učestvovanja na sjednicama ( no ne glasanja. Red.). O ovom pitanju raspravljat će se nanovo na godišnjoj konferenciji cijonist. org. ♦ Jerusolim (1. T. A.). Gospodarska komisija palestinske cijonističke egzekutive stvorila zaključak, da zastupnici Vaad L e u m i ja ne mogu prisustvovati sjednicama. jer je Vaad Leumi politička organ i za c i ja, pa mu po tome ne pristaje pravo, da vijeća o gospodarskim pitanjima. Vaad Leumi uložio je protiv ovog zaključka energičan protest. .Arapi predlažu, da se sazove sveopća palestinska konferencija. Arapski list »Lissan-et-Arab« donaša u svom uvodniku prijedlog. d a se sazove sveopća palestinska konferencija Židova i Arapa, na kojoj bi sf imala riješiti politička i ekonomska pitanja zemlje, iz pomenutog uvodnika donašamo slijedeće: »U zadnje vrijeme došla je Palestina u političkom i gospodarskom pogledu u tako prekaran položaj, da se preko toga ne može više preći. Moramo potražiti sredstva, kako da se izvučemo iz ove situacije. Poliiečki položaj u zemlj pogoršao se u -tolikoj mjeri, da se ne može poboljšati bez saradnje obiju dijelova pučanstva. Uvjereni smo stoga, da bi sveopća konferencija, na kojoj b i s e izjada-li svi sinovi ove zemlje, blagotvorno djelovala. Ne shvaćamo, zašto se ove grupe u vidiku ovog cilja ne bi mogle složiti. Na ovoj konferenciji morali bi se pomiriti i s Jevrejima zemlje, d a .jedinstvo bude potpuno. Ako i ujedinjenje na političkom području ne bi bilo moguće, uvjereni smo, da bi se ipak riješila sva gospodarska pitanja. Stanovnici ove zemlje se tako dobro poznavaju, da do sloge mora doći, pa će i Židovi uvidjeti štetu, koja bi nastala, kad bi i nadalje ostali zavadjeni. Štedionice u Palestini. Mobilizacija.kapitala, što se - -u Palestini nalazi u židovskim rukama, jedan je od najozbiljnijih problema našeg obnovuog-rada. Kakogod je Palestina siromašna, morat će i ona uašati znatan dio kolonizacijomh troškoa. pa stoga treba radosno pozdraviti svaki pokušaj same zemlje, da financijalno jača. Osim naše A. P. C. ima u zemlji još mnogo drugih vjeresijskih instituta, primjerice Otomanska banka, Credit Lyon■’ais, Banka di Roma. Auglo-EgyptienBank. itd. Zapaža se ali pomanjkanje kreditnih institucija za zanatlije, činovnike i šljake. Još davno pred rat spoznao je
4
Z 1 1) O V
BROJ 18.