Жидов

Keren Hajesod

Keren Hajesod sabrao je u Americi dosad« pteko 5 milijuna dolara, kako blagajnik američkog K. H., g. H. Couheim, javlja, sabrao je K. H. u 4merici od svog osnutka preko 5 milijuna dolara. I«kaz do 3D. aprila iskazuje 4,995.140.95 dolara. Kad se je dr. Weizmann povratio iz Chicaga, donio je ček od 75.000 dolara, koji mu je ondje na banketu predan. Tune su ukupni primici K. H, u Americi dosegli 5,070.140 dolara. Mr. Couheim naglašava, da je taj rekord tek početak rada, koji se ima izvršili. Do sredine juna očekuje se još 500,000 dolara u gotovom od kampanje, koja je sada u toku. Očekuje se, da će skupština u Newyorku, na kojoj je glavni govornik rabin A. H. Silver, ukupnu svotu znatno uvećati, »Američki Židovi«, kaže Mr. Couheim, »ne vide u ovih 5 milijuna dolara samo novac. Znadu oni, što se sve ovim novcem stvorilo: 41 kolonija, školstvo sa 131 školom i 13.000 učenika, halučke giupe, što opet dolaze u zemlju, hipotekama banak. zajmovi za gradnju kuća i mnoga druga poduzeća. Potrebno je. da svaki Židov misli na to, da je sve to tek početak, da su za daljnje useljivanje i kolonizaciju potrebne još veće svote. Uvjeren sam. da će američki Židovi, kad na sve to pomisle, s pomnogostručenom energijom nastavit rad, kako da se dovrši najveće židovsko djelo povjesnice.« Keren Hajesod u Južnoj Airici. Po prvi puta u povijesti južnoafričkog Židovstva organizovale su i židovske žene ove zemlje kampanju za Keren Hajesod, Poticaj za ovu kampanju dao je dr, A. Goldstein na jednoj skupštini johanesburških Židovka. Mnoge su se dame prijavile kao dobrovoljne sabiračice. Dosada je sabrano 1.600 funti. Keren Hajesod u Poljskoj. Zbog velike akcije, koja je u Poljskoj prošle zime provedena, povećali su se primici K. H. Prošlih mjeseca postignuto je nekoliko desetaka tisuća novih deklaracija, a stare su übrane. Naročiti delegati pohodili su preko 150 većih gradova, u kojima su proveli K. H, rad. Kod ovog rada učestvovale su najprominentnije ličnosti poljskog Židovstva. U velikoj je mjeri potpomognuo akciju poznati pjesnik L. Jaffe iz Jerusolima. Za svog boravka u Poljskoj pohodio je sve velike židovske općine. Svagdje su ga dočekali s velikim oduševljenjem. Uspjelo mu je, da rad dovede u novi tok. Kako su izbori židovske općine u kongresnoj Poljskoj apsorbirali sav interes, zaključio je direktorij K. H„ da rad ograniči na Voliniju i Bialostok, gdje općinskih izbora nema. Delegati K. H. posjetit će sva mjesta. Na osnovu posebnog sporazuma pošla su u zapadnu Galiciju 2 posebna delegata varšavskog K. H., da ondje intenziviraju K, H rad. Posjetili su već Rzeszov i Tarnov. 13. maja održana je Pinsku okružna konferencija, kod koje je učestvovao i Leib Joffe, Keren Hajesod u Luksemburgu. Delegat glavnog biroa K, H.. dr. H, Kohn, posjetio je prigodom svog putovanja Alzaciju i Luksemburg, Pred jednom skupštinom u hramu govorio je o renesansi u Palestini. Skupštini je predsjedao predsjednik izraelitskog konzistorija za Luksemburg i predsjednik advokalske komore. Na veče govorio je dr. Kohn u Cercle Israćlite Liberairc o azijatskoj revoluciji i Židovstvu. Idućeg dana započela je K, H kampanja, na kojoj je istog dana sabrano 6550 franaka. Nakon otputovanja dra Kohna nastavio in akciju lokalni odbor. Obzirom na raspoloženje, koje je u maloj židovskoj općini Luksemburga za boravka dra Kohna nastalo, može se očekivati v rlo povoljan rezultat.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Antisemitski izgredi u Erdeliu. Kako »Az Bst« lz Er delija javlja, došlo je za vrijeme narodne svečanosti’ u BalaszfalVi do krvavih izgreda protiv Židova. Studenti napali su jedan vlak. pretrnodjele, J gdje bi našli; kojeg Židova, _ jjizultiraL bi ga. Jednom čovjeku prerezaK su vrat, dok su mnoge židovske putnike hacii! kroz prozore fureće.g vlaka:. Uz prugu našli si* mnoge zid. puknflte s polomi enim kosirima, od tih su dvojica već odahnuli. Studenti htjeli su naparstf T cMskt brzi v oz. no u tome ih je spriječila policija. Kako beogradska »Politika« javlja, nastavljaju se u CHiiu antisemitski izgredi Antisemite napa'Jaiu židovske Studente. Jučer su đvojifcu bacfli u

rijeku, gdje su se utopi*, jer im nitko nije litio priteći u pomoć. Liberalni sveučilišni profeisor Jorg a izjavio je. da zbog ovih izgreda prekida svoja predavana«. Antisemitski kravati na budimpeštanskoj univerzi; Jučer je došlo na tativerzi do velikih antisemitskih Izgreda. Antisemitski studenti, koji su bliski udnuženju koji se bude«, u anatomskom su kolegiju prol. Bugarskog digli »raju pov : ćrna: »Istucite Zidove! Dajte nam židovske Iješine!« Arijski sttšdemi već dulje vrijeme proVadjaju akciju, da se za anatomska predavanja 'priprave židovske Iješine. ' Predavač pozvao je studente, da se umire, te te osobno četvoricu židovskih studenata izveo na stražnja vrata iz zgrade, da ih zaštiti od inzulta. ' Sveučilišne su vlasti navodno poduzele mjere, da se ovakovi skandali u buduće u predavaonicama zapriječe. Weizmannov povratak. Dr. Weizmann vratio se iz Amerike u London. Vrača se nakon pola godine teškog i napornog rada. Prcduzeo je sebi. d: najveći i najvažniji kompleks židovskog naroda piedobije za saradnju kod izgradnje naše narodne budućnosti. Po treći puta bio je u Americi, a osim njega bili su još, Sokolov, Šmarja Levin, Usiškin, Žabotinski i drugi. Svi su ovi nastojali, da usade židovski duh. židovski osjećaj odgovornosti, židovske nade u srca američkih Židova .Weizmannovi govori u Americi najdragocijeniji su dokumenti pokreta za našu nacionalnu renesansu. Zadaća je ovo nezahvalna, jer su se židovske vodje vječito morale boriti s nerazumijevanjem, tvrdoglavosti i tromosti srca, te su u loj borbi i prečesto narušili svoje zdravlje i mir, Weizmann je našao odziva. Uspjelo mu je, da cijonizam usadi u srca američkih Židova, čak i onih, koji su se već davno rastali sa svojim narodom. Uvjereni smo, da će američko Židovstvo cd sada biti svijesno svoje historičke dužnosti, i da će više poraditi za Palestinu, nego dosada. Znamo, da će rad samo polagano dozrijevati, da su pretjerane nade velika pogriješka, jer je potreban još dugotrajni odgoj, kako da se američko židovstvo veže uz cionističku stvar. Oba su konkretna rezultata Weizmannovog putovanja, ne uzev u obzir uspjeha Keren Hajesoda, osnutak palestinske Inveslment Company i priprave za učestvovanje američkih Židova u Jewish Agency. Oba ova rezultata bit će samo onda plodonosna, ako će cijonistički pokret biti tako jak, da cijelome radu dade obilježje i smjernice. Tko je iz Weizmannova uspjeha u Americi zaključio, da će cijonisti sada imati manje posla, ljuto se prevario. Uspjesi u Americi ne umanjuju našu odgovornost, već je nasuprot uvećavaju. Weizmanna pako nakon teškog i napornog rada najsrdačnije pozdravljamo. Nadajmo se, da će se nakon zbilja zasluženog odmora, uvećanim povjerenjem dati na riješavanje zadaća, koje čekaju cijonističku organizaciju. Usiškin u Evropi. Usiškin ostavio je Palestinu i poduzeo je po Evropi u korist Keren Kajemeta agitacijono putovanje, Keren Kajemet služi misli, koja je svakome cijonistu vrijednija od bilo koje, a to je kupnja palestinskog zemljišta kao narodnog dobra. Usiškin radi već 40 godina za K, K. L. i kupnju zemljišta. U času kad Narodnom Fondu ne dostaje zemljišta za nove naseobine, polazi Usiškin u Evropu, da probudi savjest žiđ. masa, kako da se nasmognu sredstva za nove kupnje. Kod oprosne večeri, koja je u čast Usiškinu priredjena, govorio je i Bialik. Opominjao je, da se velika misao o radu za Narodni Fond ne upotrijebi u parlajske svrhe u cijonizmu, jer se stvar naroda dovađja u opasnost, ako. se partajski interesi ističu. Kod Usiškinovog putovanja postoji opasnost, da bi se njime neke nutarnje cijonističke grupe mogle poslužiti u partajske svrhe. Uvjereni smo, da Usiškin svoj rad suviše cijeni, a da bi se na ovakav način dao sniziti. U svom odgovoru rekao je, da znade lučiti obje uloge i da se ne će upuštati u partajske borbe. Bialikove riječi su izražaj naše narodne savjesti. Danas je on ponajveći autoritet našeg narodnog duha. Nadamo se, da će poruky što je Usiškin sa sobom nost. doprinijeti, da cijonistički pokret opet ojača. U stvarima narodnog rada ne ćemo dozvolit: konkurencije. Svi radimo za isti cilj, Usiškinov rad za Narodni Fond neka bude uspješan! Naš centralni organ. Centralno cijonističko glasilo »Haolam« piše: »U bivstvovanju našeg centralnog glasila »Haolema« započela je nova epoha. U prošlim je

jiodinu.au. zbog razlih prilika bilo prostorno rastavljeno od sjeti.šta cijonističkog vodstva. Akoprem smo nastojali, đa uzdržimo kontakt, ne možemo poreći, da je udaljenosti radi, list postao u neku ruku samostalan. Nije uvijek prikazivao vjernu sliku cijonistićkc politike i pokreta, kojima su se niti stjecale u birou cijonist. egzekutive. Došlo je do toga, da »Haolam* nije mogao sasvim da izvrši svoju zadaću, za koju se u cijonisličkim masama osjećalo, đa je potrebno, naime da vodi i upravlja cijonisličkim pokretom. Danas se »Haolam« povratio u sjedište egzekutive, žalimo, da ga nijesmo mogli prenijeti u Erec Izrael, no danas potrebujc još pokret u galulu svoj centralni organ. Nadajmo se, da će »Haolam« u sve većoj mjeri izvršavati funkciju centralnog glasila. U tu svrhu potrebujemo i djelatnu pomoć cijonističkog svijeta. Nije nikakova tajna, da je prenosom našeg lista u London skopčano znatno uvećanje troškova. Naravno je, đa ne ćemo list izgraditi samo politički, već ćemo ga i publicistički 1 literarno držati na visini. Moramo da apelujemo na sve naše prijatelje prešnom molbom, da šire naše glasilo. Moramo poraditi, da se broj pretplatnika znatno uveća. Svaki čitač neka si preduzme, da nam pribavi 2 nova stalna pretplatnika, što nije teško. Nije to samo zbog toga, što list bez velikog broja pretplatnika ne može da postoji, već zbog toga, što nema bolje metode, da pojedini Židov održi trajnu vezu s cijoniznom i narodnom renesansom od trajnog čitanja našeg centralnog hebrejskog glasila. Svaki cijonista neka misli na to, da je centralno glasilo životni nerv svakog pokreta. Priprave za 25. godišnju konferenciju engleske cijonističke federacije. Executiv-Council engleske cijonistićkc federacije sastao se je nekoliko puta, da vijeća o pripremama za 25. godišnju konferenciju, koja će se održali 1, i 2, maja. Na prijedlog dra Brodetzkya zaključio je Council. đa predloži konferenciji nekoliko rezolucija, u kojim će se tražiti radikalna promjena provedbe cijonističkog rađa u Engleskoj. Osim toga će se predložiti, đa se upravu rastavi na egzekutivu i council. Egzekutiva bi se imala sastojati od predsjednika, 4 potpredsjednika (2 iz Londona, 2 iz provincije), blagajnika, sekretara i 8 odbornika, Council će sačinjavali samo direktni izaslanici korporacija. Svaki će član egzekutive odgovarati za svoj specijalni resor. Zamjenici će sc ukinuti, no provincijalni će savezi imati pravo, da za izaslanike u council delegiraju osobe, koje borave u Londonu Mr, Phtlipp Gueđalla bit će izabran predsjednikom federacije. Egzekutiva cijonist. sveučilišnog saveza podastrijela je councilu niz prijedloga, koji idu za saradnjom obih korporacija. Council engleske cijonistićke federacije primio je ove prijedloge uz neke promjene.

Iz Palestine

Ukrajinska siročad radi u Palestini. Povoljne rezultate javljaju iz nove gospodarske škole ukrajinske siročadi u dolini Jezrel na podnožju historičkog brda Moro. Lokalni odbor za siročad, koji zastupa južno-alričko Židovstvo, dobio je od K. K. L. 900 dunama u Merhaviji i Tel Adasu, da na njem osnuje gospod. škole. Čim je prispjela prva grupa od 125 siročadi, započelo se radom. Kako su djeca kasno prispjela, a i kasnih kiša nije bilo, to se moglo samo 100 dunama izorati i zasijati. Ostalo zemljište kultivirat će se tek iduće godine. Osim farmarstva uče djeca i gradnju i popravak gospodarski hzgrada. Pokućstvo si sami prave. Škola je uredjena za 125 pogromskih siročadi u dobi od 10—16 godina, a tečaj traje 3 godine. Djeca starija od 12 godina moraju 4 sata na dan da rade i 4 sata da uče. 116.000 iunti za Ruthenbergovo poduzeće. Kako I. T, A. javlja, zaključili su Joint Distribution Commitlee i Palestine Development Council (Brandeisova grupa), da s 116.000 funti pristupe RutHenbergovom poduzeću za elektrifikaciju Palestine. Ova sveta stoji u gotovom na raspolaganju. Palestinsko Židovstva svrstano po zanimanjima. Palestinsko žid. pučanstvo broji 100.000 duša, a po svom zanimaju dijeli se na slijedeće kategorije: 20 posto u gospodarskim kolonijama, 15 posto u trgovini i prometu, 12 posto slobodna zvanja i činovnici, 10 posto u industriji, 10 posto u maloj industriji, 3 posto neizučeni radnici u gradnjama i sličnim poduzećima, 30 posto bez odredjenog zanimanja. BROJ 21.

•ž i r> o \