Жидов

Dobivanje kalija a Palestini. Vlada je na obalama Mrtvog mora, nedaleko Jeriha, osnovala pokusnu stanicu za dobivanje kalija. Prave se već jame od ilovače, u koju će se upuštati solna voda. Očekuju se povoljni rezultati. Ostaci zemlje kod Tel Adasa sn podijeljeni. Granice izmedju raznih grupa kolonista na zemljištu Narodnog Fonda izmedju Tel Adasa i RubelNasre sporazumom su kolonista definitivno utvrdjene. Na tom se tlu nalaze četiri kolonije; Mošav Tel Adas, transilvanska kolonija, grupa Markenhof i grupa Cerifin. Nakon sporazuma ne će više ništa priječiti normalan rad kolonija. Na svojoj zadnjoj sjednici zaključio je direktorij K. K. L. da još preostalih 2500 dunama Tel Ađaškog zemljišta rezervira za koloniste Mošava Tel Adas. Palestinska vlada odbila je molbu agudista, da im se dozvoli zasebna useljenička listina. Kako P, T. A, javlja, dobila je palest. vlada molbu varšavske agude, da joj se dozvoli zasebna imigraciona lista motivacijom, da j,oj je saradnja moguća samo s cijonističkom organizacijom, jer je samo ova priznata kao Jewish Agency. Podijeljeno je daljnjih 850 novih dozvola za useljenje u Palestinu. Cijonistički imigracioni departman rasposlao je ovih dana kraj 700, što ih je već prije podijelio, još daljnjih 850 novih dozvola za useljenje u Palestinu. Ovih 850 certifikata raspodijeljeno je na 23 država. U Palestini nema momentano useljenika, koji bi čekali na uposlenje, jer su već svi uposleni kod duhanskih radova. Od putnika, koji su pohodili Palestinu, mnogi su zatražili dozvolu za trajni boravak. Vlada namjerava ukinuti uvoznu carinu na strojeve i izvoznu carinu na palestinske produkte. Već smo prije javili o zakonskom projektu, da se ukinu uvozne carine za strojeve potrebne u Palestini, Kako P. T. A. javlja, pozvao je High Comissioner dne 7. maja direktora Ruthenbergovog električnog društva, g. Nasatisina, do sebe, te mu je saopćio, da je vlada izradila naredbu, prema kojoj će u Palestinu uveženi strojevi biti prosti od carine. Naredba sadržaje još i stavku, da je i izvoz palestinskih produkata slobodan od carine. Očekuje se, da će Colonial Office primiti ovaj prijedlog. (Gospodarski strojevi bili su već i dosada slobodni od carine. Projekt dakle predvidja proširenje na sve u Palestinu uvežcne strojeve. Ostala sc roba carini s 12 posto. Izvorna carina za palestinske produkte iznašala je 1 posto. Od ove carine bila su oslobođjena samo palest. vina.) (Iseljivanje a aprilu. U aprilu uselilo se u Palestinu 938 osoba, spram 566 u martu. Sajam u Tel Avivu. Za Pcsaho održan je u Tel Avivu uz vanredan uspjeh prvi sajam s izložbom, sto je priredjen u Palestini. Izložilo je 158 tvorničara, trgovina, banaka, pojedinaca, 9 zadruga, 9 institucija, medju njima i Keren Kajemet. Bilo je 4 općenitih a 16 specijalnih paviljona. Broj posjetioca dosegnuo je nekoliko desetaka tisuća, a obuLvatao je sve slojeve, Židove i nežidove. Obzirom na važnost ove izložbe za trgovački i industrijalni razvitak Palestine, namjeravaju njeni organizatori, da je svake godine prirede. Palestinski promet brodovima. U god 1923. pristali su u Palestini; britskih parobroda 183 s 388,879 tona, drugih parobroda 411 s 824.361 tonom, ukupno 594 parobroda s 1,213.247 tona; britskih jedrenjaka 29 s 551 tonom, drugih 1797 s 29.577 tona, ukupno 1822 jedrenjaka s 30.121 tonom. Ukupni broj brodova iznašao je dakle 2416, od tih engleskih 812, belgijskih 8, holandeskih 28, egipatskih 128, francuskih 81, njemačkih 75, grčkih 10, talijanskih 179, norveških 1, palestinskih 213, rumunjskih 32, ruskih 3, španjolskih 1, švedskih 6, sirskih 1428, turskih 2, američkih 5. (Svrstanje parobroda i jedrenjaka u jednu rubriku onemogućuje pregled učestvovanje stranih zemalja u palestinskom brodskom prometu.)

Palestinsko tržište naranča. 0 razvitku palestinske produkcije naranča kaže izvještaj palestinske cijonist. egzekutive: »Izvoz naradža iz Jafe započeo je več pred 50 godina. Glavni kupac bila je Engleska, zatim Carigrad, Egipat, Rumunjska, Austrija, Njepačka i t. d. 1913.-14. dosegao je izvoz iz Jaie 1 i pol milijona sanduka. Za rata nasade su vrlo štetovale od skakavaca, pomanjkanja kapitala i vandalizma Turaka, tako da je u god. 1918.-19. izvoz spao na 380.000 sanduka. Povoljna cijena omogućila je sadiocima nužne investicije, tako da je 1922.-23. izvoz dosegnuo 1,400.000 sanduka, a ovogodišnja sezona premašit će i ovaj broj. Prema izjavama stručnjaka, jafajske su narandže najljepše i najbolje na svijetu. Tržište im je iz dana u dan uvećaje, napose u Engleskoj. Svaki dunam zasadjen narandžama, donaša 80—120 sanduka. Troškovi po dunamu iznašaju 7—12 funti; već prema kvaliteti roda i veličini nasada. Poprečna cijena po sanduku bila je 1923.-24. 6—7 šilinga. Od nasada naranča u Palestini jedna trećina pripada Židovima, a dvije trećine Arapima. Godišnja produkcija sadilaca ujedinjenih u »Pardesu« iznaša 400.000 sanduka. Uredjaji za svrstanje duhana. Gosp. Barsel, koji je prošle godine kupio cijelu duhansku žetvu u Judeji iSamariji, namjerava da uz pomoć duhanskog stručnjaka Schwarza u centralnim kolonijama Palestine osnuje uredjaje za sortiranje duhana.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odßora. Radni se Odbor u svojoj; sjednici od 21. ov. mr. bavio 'rješavanjem te'kuićih agenađa i pitanjem ha lučke akcije kao i stanjem šekelske akcije. Naročito se konstatovalo da mnoge mjesne organizacije nisu posvetile dosta pažnje übiranju Saveznog prinosa, pa đa se na taji način onemogućuje osiguranje budžeta i nonmakio funkcijoniranje Saveza. Konačno se raspravljalo o Saveznom Vijeću, pa je zakijtuSeno održati narednog tjedna permanentne sjednice, da se uzmognu pretresati sva pitanja Saveznog Vijeća fi pravodobno objelodaniti) izvještaje Saveznog odbora. UPOZORENJE MJESNIM ORGANIZACIJAMA. Mjesne se organizacije ponovno da se izbori za Savezno Vijeće imadu provesti dne 31. maja prema uputama, koje su bile objelodanjene u »Židovu* 5 da se iza obavljenoga izbora imade smješta Savezu priposlati zapisnik o provedenom izbornom činu. Naglasujcma, da ona mjesta, koja nisu udovoljila svojoj dužnosti prema S. C. J. übiranjem Saveznog prinosa nemaju pravo izbora za Savezno Vijeće. A doli W eitzner. U Sarajevu preminuo je odlični sumišljenik g. Adolf Weitzner u dobi od 30 godina. Pokojnik, koji je bio od prvoga dana privrženik cijonistićkog pokreta te je aktivno učestvovao u javnome žicTovskome životu; bio je nadasve simpatičan, čestit i skroman čovjek, kojega je svaki; bez razlike na stranke poštiVao. Sprovod Ma je velika manifestacija ljubavi i priznanja za njegov rad. Brojni prijatelji i znanci ispratiše ga do groba, gdje se s pokojhikom cprostiše g. nadrabin Dr. Wessel, u Ime pjevačkog društva »Lira« g. Matr Musafija i u ime prijatelja g. iuž, Oskar Grof. Počasna četa odala je nakon svršenih obreda počasni salut Zihrona letova! Protužidorske demonstracije u Zagrebu. U nedjelju, dne 18. o. mj. održala se skupština jugoslav. potpor. društva na sveučilištu, u kojem se uslijed raznog političkog naziranja članova razvijaju razne trzavice. Tako je to bilo i u nedjelju. I kad je jedna grupa vidjela, da je u manjini, bacila je u zbor jednu krilaticu, za koju je znala, da će upaliti i skrenuti raspravu u drugi smjer. I doista, trebalo je samo vikali: »Dolje Židovi«, »dok se mi tu svadjamo i natežemo, Židovi spremaju veliku akciju

za svoje potporno društvo i prave nam konkurenciju«. Odmah zaori gromki »dolje Židovi« i već se zaboravljaju sve opreke i sve složno demonstrira protiv Židova. Na Zrinjevcu održan je jedan govor, a onda je policija raspršila demonstrante. Do sukoba nije došlo. U nedjelju na večer pokušala je mala grupa, da pred kalanom »Zagreb«, gdje su okupljeni članovi »Makabija«, izaziva, ali i tom prilikom nije došlo do sukoba. Ali nam je dužnost, da tom zgodom zabilježimo drugi jedan lakat. Za vrijeme demonstracije bio je i g. Lavoslav Kohn, član općinskog vijeća u bogoštovnoj općini, na Zrinjevcu, te je po svjedočanstvu očevidaca rekao demonstrantima: »Gospodo i ja sam Židov, ali Vam dam čist za prav, treba njima pokazati.. .!< Kad ne bismo od prije poznavali g. Kobna, mi bi se za židovstvo zastidjeii. Predstojništvo i općinsko vijeće zagrebačke židovske općine imat će odlučiti, hoće li da trpi ovoga »odličnoga« člana i kandidata Udruženja »Narodni Rad« u svojoj sredini i hoće li da sjeda s njime k istome stolu da raspravlja. VII. redovita glavna skupština Ž. 0. i Š društva »Makabi« u Zagrebu. U nedjelju, dne 18. ov. mji. održala se u vijeonfiicfi izraeli-Cičke bogoslovne općine VII. glavna skupština Makabija. Predsjednik g. Sitne Spitzer u svom pozdravnom govoru veseljem ističe, da je i ove godine društveni rad; bio u znaku napretka, te da je Makabi u najširim krugovima židovskog općinstva stekao svestrane simpatije. Kako je vodstvu uspjelo, da ratzgrani 1 ojača rad u svakom smjeru, ostala je glavna zadaća izgradnja prijeko potrebne društvene gombaone j ove godine neriješenom,, pa će nova uprava i cjelokupno članstvo i dalje morati odlučno zahtijevati od židovske javnosti i njezinih predstavnika, da se zadato obećanje prema tom najjačem a najpopularnijem zagrebačkom židovskom društvu što prije iskupi. Iza toga čita g. Samuel Deutsch izvještaj tajnika, koji crta opširno organizatora!, eksterni i interni rad društvene uprave oko konso'idovanja i rapredleraja razgranjenog društvenog djelovanja. Mnogo pažnje i kritike posvećuje historijatu nastojanja oko izgradnje doma', koja se stvar, unatoč danih obećanja sa strane predstavnika današnje općine i silnih urgencija uprave, još uvijek nije pomakla s mjesta. Vodiia gimnastičke sekcije g. H. Graf reieriše o redovitom radu i brojnim priredbama, koje su uvijek bile na visini jednog ustaljenog i dobro organizovanog društva. Ističe, da bi napredak i u brojčanom pogledu bio bdjiii, da nije rad skučen uskim granicama malene i nehigijenske gombaone. i Pročelnik nogometne sekcije g. Mošo A1 baha r y izvješćuje o lijepom napretku nog. sekcije, koja sigurno vodi u JJ.a razred, te ima mnogo izgleda za prelaZ u I.b razred još u ovoj godini. Sekčija je osim prvenstvenih i prijateljskih utakmica u Zagrebu odigrala mnogo utakmica u provincijalnim gradovima i 2 internacijonalne utakmice u Gracu i na Rijeci, te je svojom lijepom i fair Igrom, kao i disciplinom svagdje ostavila najbolji dojam. Referent lakoatletske sekcije g. A Kohn izvješćuje o radu u lakoatletskoj sekciji, koja broji oko 80 članova, te prema svojoj snazi i vrsnoći, naročito u pogledu juniora, stoji na drugom mjestu u Zagrebu'. Sekcija je postigla najljepše rezultate na sletu jevr. omi. u Beogradu-, na četveromatchu Penkala —Okič—Gradjdnski—Makabi izvojštila je pobjedu i počasni dar g. Peder era. Izvještaj pročelnika teškoatietske g. Dragutina Rothschifda crta rad ove najmlađje sekcije, koja je već kod 1 svog prvog nastupa na »01 i crpiiskoni danu« časno zastupala društvene boje i izvojevala 2 pobjede. Imade mnogo nade, da će ova sekcija pod stručnim vodstvom gg. s«* kača i Bergera u slučaju dovoljnog razumijevanja za ovaj lijepi šport pokročiti stopama bečke i gradačke Hakoab, koja društva u ovoj grani športa imahu vodeću ulogu.

6

»ŽIDOV«

BROJ 21.

Tražite li elegantne cipele za prolieCc I l|etn, izvolite razgledati Cpffffifp rlffflVP! naše (zloge i uujerlt ćete se o klkSOĆll i ŠANDOR EBENŠPANGER Skladište cipela H‘ ca 2