Жидов

wish Agency treba smatrati kao etapu k svjetskom kongresu. Drži, da bi mizrahi mogao organizirati svu ortodoksiju, da se njegovi zahtjevi uvažuju. I mi se divimo radu halucim, ali u Palestini se provalija sistem da se favoriziraju lijeve radničke grupe, a zapostavljaju religijozne, što oleščujc ustup religijoznog židovstva u cijonističku organizaciju. Van V r i esl an d pledira za proširenje Jewish Agency-a. Sadašnja je administracija preslaba prema zadaćama, koje bivaju sve veće. Prelazeći na pitanje budžeta ustanovljuje, da baš ovi 10—20% budžet, što nisu našli pokrića, ometaju pravi); n rad. Moramo da postavimo budžet, koji ćemo i namaknuti. Ne smijemo započeti zadaće, koje nadilaze naše snage. Radnici, koji uvijek hoće stvoriti fait accompli, najviše od toga trpe. Traži da se pitanje administracije naše poljoprivrede stavi na dnevni red. Hi n d e s izjavljuje, da obnovni rad treba prenijeti na Jewish Agency i rasteretiti cijonističku organizaciju. Sumnja, da će biti moguć sporazum s ortodoksijom. Spri nza k kritikuje držanje nekih cijonista u Palestini u pitanju kupovanja zemljišta. Radništvo ima upliva na sve institucije uprave, jer je nešto stvorilo. Budžet mora da se prekorači, jer inače ne ćemo napredovati. Radnici ne će da se otmu kontroli, ali ne ćemo moći naći sposobnih upravitelja za našu tešku zadaću. U pitanju Jevrish Agency-a naglašujc, da treba jasno opredjeliti njezine zadaće. Imaju se osigurati zahtjevi kao što su nastavak imigrajcije, geulat haarec, hebrejski jezik, židovski rad. U četvrtak nastavlja se debata. Struck se tuži na zapostavljanje mizrahija kod sastava budžeta i govori o odnošaju prema Agudas Jisrael. L evi t e podupire prijedlog za proširenje Jewisn Dr, Weiz ma nn stavlja u ime Egzekutive formalni prijedlog, da se prihvati princip Jewish Agcncy-a u smislu američkih prijedloga. Reflektirajući na razne primjedbe u debati, izjavljuje ponajprije. da ne će voditi borbu protiv radništva u Palestini i žali tek umjetno stvorenu situaciju, koja je uvjetovana današnjim prilikama. Radnici postigli su svoje pozicije, jer su radili, što drugi nisu učinili. Govornik žali, da se njegove riječi na zlo upotrijebe i iskrivljuju, naročito se to u zadnje vrijeme dogodilo u palestinskom novinstvu. Odlučno odbija, da se hoće izbjegavati jasni stav prema pojedinim problemima. Pitanje, na koje treba da odgovorimo jest, što ima da bude sjutra. Današnji opseg našega rada gotovo je jednak stagnaciji. S toga gledišta mora da se promatraju svi prijedlozi. Ali protuprijedloga uopće nema. Protivnici zadovoljavaju se time, da drže žalobne govore, ali time se ne stvara kolonizacija. Tvrdim, da u intenzitetu cijonističkog osjećaja ne zaostajem ni za kim. Ali baš zato hoću da dodjem za korak naprijed, i ako spoznajem opasnosti. Treba

odvažnosti da podjemo u susret opasnosti, ali nije nikakova odvažnost oklijevati i čekati na čudo. Ne možemo danas više da pristupimo palestinskom pitanju s nazorima odeškog komiteja. Palestina bačena je sad u svijet, a svijet je hladan i tvrd. Tu mora da smo na svome mjestu i da održimo svoje pozicije. Nije istina, da smo mi Ameriku uzdigli nad Evropom. Uspjesi rada u Evropi najviše su nas veselili i rad delegata Kercn Hajesođa u Poljskoj, Rumunjskoj, Južnpj Africi i u Njemačkoj vrlo nas je obradovao. Ali Evropa sama ne možo da dade novac. Ne smijemo prezirno govoriti o tome, da smo dobili 100.000 funti više ili manje, jer baš nedostatak ovih 100.000 prouzrokovao nam je silnih briga. Lna opasnosti u Jcwish Agency-u, o našoj će jakosti zavisiti, da ih reduciramo na minimum, Moiaino se jasno odlučiti. Ne smijemo istovremeno reći da i ne. Na putanje Grunbauma odgovara, da će po američkim prijedlozima zastupnici u Jewish Agcncy biti birani na 2—3 godine. Nitko u Americi nije mislio na notable, već je cijonistička opozicija pronašla tu terminologija, {rastavila je sliku, da se protiv nje bori. Što će da postane iz cij. orgalnizacije, nemože se predskazivati. Kad će biti oslobodjena teškog tereta i moći da se koncentrira na definitivne zadaće, zadržati će svoj upliv i postavljati kadere za Palestinu, Pitanje je, da li Akcijom Odbor hoće da prihvati velik program za izgradnju. S budžetom od 400,000 funti ne možemo egzistirati i Lakše će se dobiti jedan milijun za veliki plan no 400.000 s kojima se ne može ništa započeti. U svemu drugome ćemo se sporazumiti, ali to je glavno pitanje. Akcijoni Odbor mora reći, da li je pripravan, da se zalaže za to, ili se hoće rasparčiti u hiljade sitnih stvari, koje ostaju bez važnosti. Govornik naglašuje, da smatra ovu jedinicu kao obratnicu i želi, da novim putem pokročimo s odvažnosti i dostojanstvom. »Vidim židovsku narodnu domovinu blizu kao na dohvatu preda mnom, a podnašamo Tantalovc muke. Moramo jednom da probijerao krug i podjemo naprijed.« Na kjoncu naglašuje govornik, da cionistička organizacija do sad nije angažovana i da može slobodno odlučiti, da li prihvaća ili odbija ovo prijedloge. Cijonistička organizacija mora da ima jasan program za budući rad i onda birati podesnu osobu za provedenje toga programa«. Govornik ne će da prihvati drugi kakav program, jer na drugoj bazi, no što je predložio, ne vidi mogućnost rada. Gosp. Sokolov izjavljuje, da kao mnogi goV crnici vidi opasnosti saradnjc s necijonistima, ali ipak moramo s najdubljim uvjerenjem da preporučimo prihvat prijedloga. Govornik se čudi držanju opozicije, koja pokazuje veliku zabrinutost za cijonističku organizaciju, ali se punom snagom ne zalaže za nju. Cirkulari i pisma Egzekutive u organizacionim pitanjima ostala su neriješena, sabiranja za šekel ne zadovoljavaju. Bilo bi dobro, kad se ne bi samo pisali polemički članci o važnosti organizacije, već i nešto uradilo, da se ona

izgradi i učvisti. Govornik apelira na minoritet, da prihvati prijedloge, e bi Akcijoni Odbor stvorio jednoglasni zaključak. Bojazan, da bi cijonistička organizacija mogla oslabiti uslijed Jewish Agency nije opravdana, ali naškoditi može nesloga u cijonističkim redovima i raspoloženje pojedinih cijonista, koji sami izjavljuju, da organizacija ne može dalje opstajati. Govornik zatim govori o načinu sastava Jewish Agencv naročito u Americi i citira engleski primjer, gTie se pregovaralo sa svakom korporacijom, koja je demokratsko zastupstvo engleskoga židovstva. Konačno izjavljuje, da je nemoguće stvoriti i opet jedan provizorij. Dr. Fei w e 1 čita organizacijom plan, koji u glavnome prikazuje nazore Egzekutive glede budućeg oblika Jewish Agency, ako se prihvate američki prijedlozi. Blumcnfeld traži od Akcijonoga Odbora jasnu odluku, da li je ili nije za proširenje Jcvrish Agency-a. Cijonistička propaganda mora da se postavi na novu podlogu, da doista dobije nove ljude. Najteži je rad namicanje novaca, za to moramo izobraziti ljude, Preporuča osnutak centralnog instituta za propagandu. Motz k i n priznaje velik rad Weizmanna u Americi, a žali njegovu ideju o Jewish Agcncy. Cijonistima preostat će samo galuiska politika i kulturni rad. Jcwish Agency ne m,ože prihvatiti kao čcfinilivum, već moramo ostaviti otvorenu mogućnost da u podesnom času sazovemo svjetsko kongres. Dr. Cha j e s upozorava, da Američani ne traže prava, već vele, da ne mogu preuzeti ‘odgovornosti, ako ne dobiju prava. Ako bi nastao jedan konllikt izmedju Jewish Agency i cijonističke organizacije, ne boji se, da bi cijonistička organizacija mogla podleći. Loc k e r osporava pravo Akcijonom Odboru da stvori zaključak u pitanju Agency-a. Organizovano radništvo Palestine je protiv prošireni« Agenr.y-a, dok se zastupnici necijonista ne biraju demokratskim putem. Misli, da se Palestina može izgraditi nacijonalnim kapitalom, koji se može dobiti od židovske mase. Ne smijemo se podvrći psihologiji američkih bogataša. Traži saziv svjetskoga kongresa. Grtinbaum traži, da u konstituciju Jewish Agency-a dodje do izražaja, da je to zastupstvo židovskoga naroda, a ne samo udruženje us vrhu kolonizacije. Nadalje, da je cijela ta korporacija provizorij do saziva svjetskoga kongresa. Ne prihvate li se ti prijedlozi, tad će to za| minoritet biti platforma za kongresne izbore, D. Jacobs.on traži komisiju za uređjenje odnošaja izmedju Keren Hajesoda i Keren Kajcmeta. K pitanju Agency-a primjećuje, dal nemamo prava isključiti druge Židove, koji hoće đa sudjeluju na izgradnji Palestine. Cijoniste još nisu ispunili svoju dužnost. Konačno podsjeća na to, da je Griinbaum prije 2 godine dokazivao, da je saziv

knjiga na svoj stol. Uzeo je knjige pod pazuh i pošao njima do poručnika 0., kojega je upozorio, da su to litavske knjige, a on da je hebrejski tumač. »Ja, tu ništa ne pomaže,« reče poručnik, »litavski fe tumač otputovao, a Vi ga ovaj put morate zastupati.« »Ali ja neznani ni riječi litavski,« odvrati Deutschlander, »Vi znadete hebrejski?« »Da, g. poručniče.« »Dakle, litavski je mnogo lakše od Odstup!« Kad me je ugledao skočio je veselim usklikom na noge, pri čemu su zrakom letjele razne cedulje s bilješkama j tražio je za mene priliku za sjedjenje. Pri tome razvijao je veliku gospodarsku revnost. Htio je da me po svaku cijenu posluži. Miješao je kakao s držalom naliv-pera i pokušao je da mi makazama namaze hljeb s marmeladom. Medjutim dao mi je nužne informacije o lokalnim prilikama. Od njega sam dobio prve izvještaje o situaciji tamošnjih Židova, koje je on posmatrao sa svoja dva specijalna gledišta, s ekonomskoga i seksualno-etičkoga, Isposta-

vilo se, da najprije govorim o posljednjem gjledištu, da se zaljubio u židovske djevojke Kovna, a da se lično nije na s jednom upoznao. Ali zato nije mogao dosta da priča o njihovim lijepim očima i njihovoj graciji te ćudorednom L čednom biću, U ekonomskom pogledu imao je mnogo briga i nevolja. Savjesno pokušao je da sve ispita i da sastavi statistiku, da bi dokučio metode kalkulacije trgovaca i kramara, ali mu to nije uspjelo. Sva njegova iskustva ostavila su ga na cjedilu. Pošao jefcođ dućana do dućana glavne ulice, ulice cara Vilima (sva su imena ulica po dkupacijonim vlastima promjenjena i dobile su njemačko-patrijotska imena) i morao je ustanoviti, da cijene za iste predmete znatno variraju. Morao je nadalje konstatirati, da u istome dućanu ista roba ima raznu cijenu već prema dojmu, što ga pravi kupac. Nešto o modernom knjigovodstvu, ma i u najčedmijoj formi, osim u sasvim velikim trgovinama, nije našao i njegovo je srce bilo puno tuge j gorčine. I još sad, kad kao uvaženi član »'kluba nekadašijih

intelektualaca« govori o tim stvarima, zakriljuiu sjene njegove blage poteze. Kad sam htio poći da se javim šefu, kapetanu 8., opet se u njemu budila kućedomačinska narav. S velikom stirogošću promatrao je moju opremu i neprestano uredjivao moju ogrlicu još na vratima odjela, za novinstvo. Prikazao mije a takovih prikaza dobio sam i s drugih strana kapetana kao bijesnog zastupnika stroge službe i vanređnoga pedanta, pred kojim sve strepi. Ali ja sam mu se dopao i nisam imao razloga da se na njega potužim.. Ukazao mi je mnoge Ijuheznosti i učinio mi je konačno veliku uslugu. Istina je, da sa svojim ljudima nije najljubeznije postupao, Ali za »fanatika« vojničke trezvenosti, koji se zaklinjao na poljski službeni red pješadije, nije bilo lako da izadje na kraj s tim čoporom pjesnika, novinara, slikara t kipara. Odjel za novinstvo bio je sigurno najslabija militaristička formacija cijele vojske. Taština pojedinaca išla je skoro za tim, da pušta bujni porast kosi A ako pomislimo, da je za našega kape-

BROJ 33.

»ŽIDOV«