Жидов

Električna centrala u MaifL Palestine Electric kompanija počela je na osnovu koncesije, što je Ruthenbergu podijeljena, da u Ma Hi gradi elekričnu centralu. Gradnja će se provesti na zemljištu, što ga je Palestine Development Co. prepustila Puthenbergu još prije njegovog putovanja u Evropu. Glavnicu društva dale su razne židovske korporacije i privatnici, a i cijonistićka organizacija dala je preko Keren Hajesoda prvi, no najveći prinos. Keren Majesod dao je 50.000 funti, od toga je uplaćeno sve, do otplate za iduću godinu u visini od 12.000 funti. Medi u ostalim društvima, koja finansiraju poduzeće nalazi se Palestine Jewish Colonization Assodation, njujorški Palestine Development CounciH i Joint Distribution Committee. K umorstvu dra de Haana. Uapšeni haluc Gifsmann pušten je uz garanciju na slobodu, budući nema dokaza za njegovu krivnju. Prema vijestima navodno su u džepovima de Haana nadjeni dokumenti, koji ga osobno kompromitiraju i mišljenje, da je übijen iz političkog razloga stupa u pozadinu. Policija ne će da dade taćne podatke, no misli se da je umorstvo bilo djelo osvete u vezi sa jednim abnormalnim svojstvom de Haana.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnog Odbora. Poslije čitanja raznih dopisa zaključuje Radni Odbor, da se u stvari halučke farme obrati na još neke sumišljenike, da ga potpomognu kod završetka akcije. Potrebno je namaknuti još oko 200.000 dinara. Rechmitzer i Altmann nastojat će prigodom omladinskog sleta u iNovome Sadu, da omladina još jednoć energično poradi da se namakne još i ova svota. Gg. dr. Dohany i dr. Schweiger zamoljeni su, da provedu akciju u onim mjestima Vojvodine, gdje još nije provedena. Za farmu unišlo je prošlog tjedna Dinara 5000.—. Akcija za zlatni šekel u Sarajevu ima se urgirati. Rechnitzer i Altmann se opunomoćuju, da ispitaju razloge, zbog kojih je »Judisches Volksblatt« u Novom Sadu prestao izlaziti. Radni Odbor je mnijenja, da je ovaj list od prijeke potrebe za dobar razvitak cijonističkog pokreta u Vojvodini. Rad za Keren Kajemet u Južnoj Srbiji. Centralni Ured Cijonističkih Društava u Južnoj Srbiji izvješćuje o radu za Keren Kajemet u mjestima Južne Srbije. Cijelim radom upravlja Centralni Ured u Skoplju, koji je pokupio sve podatke i poznaje prilike u svim mjestima. Sva su društva upućena da unutar svojih odbora izaberu marljive povjerenike. Herzlova akcija provedena je u svira mjestima, držani su govori i prikupljalo se. 8 kosovskoj 'Mitrovici organizovan je rad tako, da svaki koji ide na Toru, prilaže za K. K. Po svim kućama bit će razdijeljene škrabice, koje će se redovito ispražnjivati. Do sada razdijeljeno je u Štipu 14. a u Prištini 10 škrabica. Naručeno je za Stip još 37, a za Prištinu još 20 škrabica. Po ovakovom organizacijom i ovako agilnim radom sigurno će se u Južnoj Srbiji postići lijepih uspjeha.

Lijepi primjer. Društvo cijonističkih akademičara >Bar Giora« u Beču predalo je Dinara 3000 kao drugi dar za halučku farmu, tako te prinos toga društva iznaša dinara 7800.—. Ima li boljeg i vidljivijeg dokaza požrtvovnosti i cijonističke svijesti naših akademičara u Beču, već ovaj čin? .1 pokraj sveg oskudjevanja svakoj su akciji pristupili 1 i pridonijeli svoj dio. Neka se i sva druga akademska i omladinska društva ugledaju u ovo društvo. Q. tlinko Lederer iz Kostajnice darovao je za halučku farmu Din. 5000.—.

Književni pregled

Priče za židovsku djecu. Priredio dr. Alfred Singer. 1924. Nakladom uprave Keren Kajemet, Lejisrael. Nakon »Priča« i .»Sipurim« ovo je treća knjiga dječjih pripovjedaka na hrvatskom jeziku n ediciji Keren Kajemeta. Kraj jako siromašne židovske literature, što je mi .možemo da pružamo našoj djeci ovdje, zapravo je svaka, pa i najmanja stvar dobitak. 1 (baš je zato i teško izdavanje. Treba pripaziti, i te kako pripaziti na izbor pripovjedaka, na opremu knjige i na sve one male sitnice, koje djeci knjigu učine milom ili mrskom. Urednik knjige, g. dr. Alired Singer, uspio je da toj knjizi dade sve, što dječja knjiga treba. Izbor je priča prilično dobro izvršen. Od priprostih i malih agada do fantastičkih priča, punih doživljaja i onih strahota, što djeca tako vole da slušaju, sve su protkane tradicijom i ljubavlju za židovstvom. Moglo bi se zamjeriti izdavaču, da je bilješke odviše nepedagoški sastavio. (Gdje su u originalu takove, trebalo ih je proširiti). Nijedno dijete, koje ne zna, što je bar micva, ne će moći da stvori ikakovu predodžbu o tome po tumačenju: vjerska punoljetnost. IH aron hakodešu po tumačenju; zavjetna škrinja itd. Djeci treba tako razjasniti, da mogu nešto zamisliti, a često ne dostaje samo prevod. Izdanje je ukusno opremljeno, a tisak lijep i jasan. ] u tome je knjiga daleko nad našim dosadašnjim izdanjima dječjih pripovjedaka. Knjiga će izvršiti svoju dužnost. om. »Gideon«. .Izašao je sletski broj glasila naše omladine. Uredništvo privuklo je ovaj puta veći broj saradnika, pa već sama činjenica, da broj ob luje originalnim radnjama znači napredak. A mora se svima priznati dobra volja, da su htjeli, da dadu najbolje. Predsjednik Saveza Otto Rechnitzer na uvodnome mjestu iskreno i kritično baca pogled na predstojeći slet. U članku »Peti slet« pisac prikazuje bit, formu j zadaće naših sletova. Sarajevski More pozivlje omladinu na aktivniji rad. Altmann raspravlja pitanje halučkog pokreta, koji će osnutkom farme u Palestini dobiti nove temelje. U ovećem radu Cvi Rothmiiller obrađuje temu Covještvo i Židovstvo. Poslije živahnih dojmova Webera koji je imao na svom putu po Palestini, redaju se izvještaji saveznog tajnika i referenata. Ističu se još recenzije Rothmullera stvarnošu, no možda i prejakom oštrinom u prvoj. j. IZ RADNOG ODBORA S. ž. O. U. Obavješćuju se intcresovana udruženja, da je kod Direkcije Parobrodarskog društva Srpske Zadružne Banke u Novom Sadu izradjen popust na 1. razred za učesnike sleta Svaki uzima čitavu kartu do Novog Sada i sa istom ima pravo da putuje natrag. U slučaju kiše u srijedu 20. augusta, ne će biti izleta, već će se na taj dan obdržavati Savezno vijeće.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael)

Još 100.000 dunama! To je parola, koju je sada izdao Keren Kajemet. da što prije podvostruči nacijonalni zemljišni posjed u Erec Jisraelu. Već su u mnogim zemljama bili poslanici glavnog ureda i radili u znaku ove parole. Sada će biti odaslani novi emisari Keren Kajemeta, da ovu veliku akciju provedu i u drugim zemljama, naročito u Poljskoj. Q. Julius Berger otputovao je već u Evropu. Gosp. Usiškin otputovao je u Pariš i nastavit će onda svoj put po Evropi. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA! Škrabice. Molimo ponovno sve povjerenike. ko.i još nisu ispraznili škrabice, da to učine što prije i da nam pošalju tačan obračun. Ispražnjivanje mora se

provadjati sistematski, jer one samo onda daju dobre rezultate. Molimo ujedno, da se razdijeli što veći broj škrabica u židovske kuće, gdje ih još nema i da nam se pošalje popis kuća, u kojima su smještene. Na zahtjev odmah ćemo poslati povjerenicima onaj broj škrabica. koji budu zatražili. Herzlova akcija. U nekojim mjestima nije provedena Herzlova akcija. Moramo tražiti, da se ova akcija svakako provede prodavanjem priposlanih Vam potvrda za dunam darove. U mjestima, gdje je akcija imala slabi uspjeh, molimo povjerenike, da nastojie. da to nadoknade na drugi način, Rol hašana. Otkup od čestitanja. Približava se Roš hašana. Svake godine sa-

birali smo prinose u ime otkupa za čestitanje. Ta akcija uspjeva vrlo dobro svagdje gdje se ozbiljno radi. Keren Kajeniet može na vrlo lijep i simpatičan način doći do znatnijih prihoda. Molimo povjerenike, da već sada počnu organizirati ovu akciju. Cilj mora biti, da se dodje u svaku židovsku kuću. i da se svaka skloni, da dade svoj dar u ime otkupa od čestitanja. Najmanji prinos jest Din. 50.'Imena darovatelja štampat će se u /i' dovu . Tko daruje 100.— dinara i vse bit će mu ime debelo štampano. Povjerenici idite odmah na posao, da dobijem o pravodobno imena darovatelja i njihov <• prinose.

Šport i gimnastika

Akademija zagrebačkog »Makabija«. U nedeIju 10. augusta priredio je zagrebački »Makabi« u dvorani »Music-Halla« gimnostičko-brvalačku i maćevalačku akademiju. U razvoju špprtsko-gimnastičkoga rada u nas, ova nam akademija označuje maksimum mogućnosti postignut za vrijeme jedne godine i po. Označuje nam novi smjer moderne, nada sve higijenske gimnastike, koja ne ide za tim, da ucijepi čovjeku željeznu disciplinu, već u prvom redu ide za ljepotom tijela i harmonirajućom ljepotom duše. Uz zvukove glazbe izvode se kretnje. Slobodne i nevezane. Bez prednjaka, koji bi sugerirajući htio zapriječiti, da ono maleno dijete ne podigne svoje ruke čekajući i držeći teški stav dok bubanj ne dade znak. Ta modema gimnastika izbacila je sprave i postavila strogu razliku u načinu rada sa djecom, mladeži i odraslima, mušim i djevojkama. Program je sastavio sposobni društveni učitelj Mirko Janko v i ć, koji je sve vježbe uvježbao sam i pomoću prednjačkog zbora. Osim toga bile su u rasporedu vježbe dvojice najboljih čeških stručnjaka Erbena i Pospišila. Uz glasovirsku pratnju (židovski motivi) g. Žige Hirscfale r a izveli su članovi i članice, srednjoškolci i srednjoškolke lijepe sletske vježbe. Najljepša bila je treća (stavovi veselja i pobjede i t. d.) a sve pružaju mogućnost, da se pokaže brzinu i smisao za estetiku i eleganciju. Ritmičke vježbe ženskog naraštaja uz glazbu Bethovena (menuet] izvelo je gracijozno i točno devet naraštajki. Na spravama izveo je niži odio članstva i odio članica propisano vježbe za natjecanje na .omlad. sletu, a muški odio skokove na kozliću. Ovdje se istakao Ženko Gliicks (leteći skok s lastavicom. Program završile su dvije tačke Mirka Jankovića »Petka« i »D vana j s t k a«. Prvu autor naziva ritmičkom scenom. Zaista obiluje zdravim ritmom. Izvedba bila je osobito precizna, Ugodno su nas iznenadili lijepi dresovi. U mačevanju iznijeli su pobjedu Josip Pribrani i Žiga Strauss. Sudio je g. Drag. Rothschild, jedan od prvaka ovog športa u Jugoslaviji na opće zadovoljstvo. Školu grčko-rimskog hrvanja prikazala su tri para: Polak-Berger, Albahari-Griin i majstorski par S ek a č-B er jer. Buran pljesak publike, koja je napunila veliku dvoranu neka bude podstrek i vježbačima i učitelju za daljnji rad. Poslije akademije razvila se intimna veselica, koja je potrajala nekoliko sati.

»ŽIDO V«

BROJ 35.