Жидов
većoj mjeri nego do sada. Kako izgleda većina kolonija poprimilo je ovu granu gospodarstva, tako, da će duhan uskoro kraj naranča i vina postati najvažniji predmet Palestine. Stari gradovi i moderna predgradja. Paralelno sa širenjem mreže naših ratarskih kolonija u Palestini ide i proces razvitka gradova i gradnja predgradja izvan samih starih gradova. Ova predgradja zadovoljavaju najmodernijim zahtjevima. U zbilji su to novi gradovi, koji se dižu van zidina Jerusolima. Hajte, Trberiasa i Jafe. lovi su to Tel Avivi, a ne će proći mnogo vremena, kad će poput Tel Aviva postati gospodarski i kulturni centri Palestine.
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Poljska. Zastupnik radničke banke u Palestini g. Jehuda Leviatow raspačao je u ist. Galiciji 4000 dionica ove banke. Odbor, koji je konstituiran, obvezao se prodati još 1000 dionica. Prema službenom buletinu poljskog ministarstva izlaze u Poljskoj 53 židovskih novina. Od toga su 11 dnevnika, 26 tjednika, 3 polumjesečnika, 13 mjesečnika. 5 izlaze na hebrejskom jeziku. 12 listova su neutralni, 9 cijonistički. Domergue i Židovi U malom gradiću E 1 Arab u Atgiru, gdje žive većinom Židovi, bio je kod suda namješten mladi francuski činovnik. Mladi Francuz zalazio je mnogo u inteligentne židovske krugove, i kad se je ispraznilo mjesto tajnika u El Aratou, a općma nije našla novoga, ponudio se je mladi činovnik, da ovo mjesto ispuni u svojim slobodnim časovima. Time je svoju malenu plaću od 120 franaka povisio. Ovaj mladi Francuz bio je Gaston Doumergue, sadašnji predsjednik francuske republike. Proširenje Jewish Agency. Za 15. septembra sazvana je u Krakov sjednica Agu'dat Jisrael. Sjednica imat će u prvom redu da se pozabavi pitanjem, kakav stav da zauzme Aguda k Jewish Agency, te o učestvovanju njenih pripomoćnih organizacija kod radova židovske svjetske pripomoćne konferencije, koja će se obdržavati od 22. do 27. augusta u Karlovim Varima. Mexiko hoće da primi židovske bjegunce. Predsjednik republike Mexiko C a 11 e s izjavio je prigodom svog boravka u U. S. A., da bi mexikanska vlada s veseljem pozdravila jaku židovsku imigraciju. Vlada će dozvoliti nseljenje svim poljoprivrednim i industrijskim radnicima. Nadalje izjavljuje CaHes, da on pregovara sa egzekutivom amerikansko-židovskog kongresa, sa pripomoćnim društvom His i židovskom radničkom organizacijom. Predsjednik Calles predložio je slijedeće; amerikansko židovstvo garantira svotu od tniljuna dolara, koja je svota potrebna za naseljenje židovskih bjegunaca. !Mexikanska će vlada sa svoje strane stavit; na raspolaganje zemljište za jednu židovsku naseobinu u velikom stilu. Nadalje će odustati, da novi naseljenrci plaćaju porez na zemlju. Mexikanski konzuli cijelog svijeta bili bi upućeni, da od Židova ne uzmu novaca za vizu. Profesor Quide o židovskom problemu. Poznati njemački pacifista i duševni vodja njemačke demokracije, prof. Quide izjavio je prigodom intervjua sa dopisnikom varšavskog »Hajnta«: Židovsko pitanje i njegovo rješenje jedan je od glavnih temeljnih principa pacifističkog pokreta. Mi njemački pacifiste uvijek smo protestovali protiv progona Židova u Rusiji i drugim zemljama. Na našem zadnjem internacionalnom kongresu u Haagu zahtijevao sam, da se stvori specijalno neutralno sudište, gdje će sve narodne manjine, naročito eksteritorijalni Židovi moći podnijeti Pritužbe. Moj je predlog onda bio odbijen, jer se smatrao utopističkim.« što se tiče cijonističkog pokreta, to bi mi pacifisti, i ako ne bi Židovi imali historijskog prava na Palestinu, njima priznavali pravo narodne domaje. Mi gojimo jake simpatije za ideju, da se podigne dom židovskome narodu u Palestini na temelju Balfourove deklaracije, naravno uz uvjet, da se osiguraju prava Arapa, koji žive u Palestini. Židovi na dalekom Istoku. Zastupnica američkih B nei-Brit loža, gdja B. Pewsner, boravila
je po nalogu svog reda dvije godine u istočnoj Aziji, Africi i Australiji. Uredniku »Volka« u Rigi dala je slijedeće zanirnive podatke o životu Židova u istočnoj Aziji i Australiji; »U Indiji boravila sam u općini crnih Židova, koji se nazivlju Bnei Izrael, i prema tradiciji žive u Indiji još od razorenja prvog žid. kraljevstva. Ove općine slave sve žid. blagdane izuzev Purima, koji im je potpunoma nepoznat. Glavna im je općina u Bombayu, a broji 8000 duša. Bave se zanatom i malotrgovinom, no u većim gradovima nalazi se međju njima i inteligencije. I medju engleskim činovnicima nalazi se mnogo pristaša njihove sekte. Do prije stotina godina nije se za njih u opće znalo, tek jedan misionar otkrio ih je slučajno za jednog svog putovanja pp Indiji. Odonda se ovi crni Židovi interesiraju za naobrazbu. 1 ako se po vanjštini razlikuju od ostalog pučanstva, ipak se jasno razabire asimilacija. Sasvim drugi tip ljudi predstavljaju nam takozvani arapski Židovi, koji većinom potječu iz Bagdada, a u Indiji imadu velike trgovine. Poglavito su finansijeri i vlasnici indijske pamučne industrije. U Indiji živi oko 10.000 arapskih Židova, no kulturni im je nivo usprkos blagostanja vrlo nizak. S crnim Židovima nisu u nikakovoj vezi, što više izmedju obih djelova vlada veliki antagonizam. Arapski Židovi žive vrlo religijozno, no za židovski odgoj svoje omladine nemaju smisla. U Kini, gdje stanuje oko 30.000 Židova, mogla je gdja Pewsner da ustanovi, da se proces narodnog razvitka ustaljuje. No zbog toga, što Židovi ondje ne stanuju u zatvorenim kompleksima, postoji za njih velika opasnost asimilacije. Većina kineskih Židova imade po više žena, no ipak izbjegavaju miješanu ženidbu. U Japanu imade malo Židova, jer vlada tjera iz zemlje elemente stranih rasa. Većina Japanskih Židova uselila se u Japan za vrijeme japansko-ruskog rata. U posljednje vrijeme prisiljeni su i ovi Židovi, da ostave zemlju. Oni, koji još u Japanu borave, tako su asimilirani, da se o specifično židovskom životu u Japanu ne može govoriti. Medju 6,000.000 australskog pučanstva imade 20.000 Židova. Odnošaji izmedju Židova i ostalog pučanstva nijesu baš najbolji, jer Australci, koji se bave samo ratarstvom, preziru Židove koji se bave samo trgovinom. Tek u posljednje vrijeme počele su se i neke žid. obitelji baviti ratarstvom. UsFjed progona sa strane australskih ratara bili su prisiljeni, da se kane toga posla i da se povrate u gradove. ■Povoljniji je položaj Židova u Novoj Zelandiji, gdje stanuje oko 2.000 Židova na milijun ostalog pučanstva. U gospodarskom životu ove zemlje igraju Židovi kao industrijalci veliku ulogu. Cijela industrija ima svoj opstanak da zahvali žid. inicijativi. Dok se u australskih Židova ne zapaža baš jaki, kulturni život, to je židovski kulturni rad u Novoj Zelandiji vrlo intenzivan. Rothschildov muzej u Frankfurtu. Poznato je, da kuća osnivača Rothschildove bankarske dinastije Mayer Anšel Rothschilda u bivšoj Judengasse u Frankfurtu na Mainu još i danas postoji, a općinstvu bilo je dopušteno, da je posjećuje. Nedavno uređjen je u Frankfurtu novi Rothschildski muzej, a nalazi se u zgradi banke, što ju je frankfurtska firma Rothschild oko 1800. godine sagradila u ondašnjoj Juđengasse, koja se danas zove Bdrnergasse. U vrijeme, kad se ova kuća gradila nalazio se ondje ulaz u geto. t. zv. »Fahrtor«. Do smrti zadnjeg frankfurtskog Rothschilda god. 1901. služila je kuća u bankovne svrhe, poslije bila je prazna, a za vrijeme rata služila je u dobrotvorne svrhe. God. 1922. darovala je udova VVilhelma Rothschilđa ovu kuću frankfurtskoj općini pz uvjet, da Rothschildski obiteljski muzej i zbirka židovskih starina, koji su se nalazili u prvom spratu uščuvaju svoj prvotni oblik. Muzej je već uredjen. U prvi sprat ulazi se kroz prostorije šefa i prokuriste. Dva stara pisača stola uz prozore služili su zadnjim frankfurtskim Rothschildima, Wi!helmu i Mayer Karlu Rothschildu, dok na drugom kraju ne baš velike sobe, stoje dva pisaća stola u stilu Biedermeyer za prokuriste. Pisaći stolovi obiju šefova bili su rastavljeni zelenim zastorom, jer braća nisu živjeli u slozi, pa nisu htjeli, da se vide. Kraj sobe šefova nalazi se soba za konferencije, u kojoj se nalazi uspjeli portret gospodje Gudule, što ga je naslikao Moritz Daniel Oppenheim. U jednom kutu sobe za konferencije nalazi se blagajna. To je jednostavni željezni ormar, lijepo ukrašen. Interesantno je, da se blagajne ne može
otvoriti, jer se izgubila lozinka, prema kojoj su se morala postaviti onih osam upornja oko brave. U prvom- spratu smješten je još muzej za židovske starine, koji se doduše još nalazi u povojima. Dio predmeta potječe iz Iranfurtskog gradskog muzeja, a ostalo je obiteljsko vlasništvo familije Rothschild. Dragocjeni su- objekti niz vjenčanih prstenova, koji su bogato kovani iz zlata, nadalje ’ zdjele za beder iz meissenskog porculana, konačno jedan svječnjak za hanuku iz bronce, koji na dršku i-made srebrni grb obitelji Rothsohild, lava i jednoroga. Novi Rothschildski muzej simbol je ponosne patricijske tradicije.
Iz Palestine
Pučko sveučilište u Palestini Egzekutiva cionističke organizacije zaključila je, d* na temelju jednog ekspozeja đra -Martina Bubera u dkviru jerusolimskog sveučilišta osnuje zemaljsku pučku visoku školu. Ova će imati zadaću, da metodičkim radom odgoji potrebu obrazovanja mlade generacije jišuva i tako nadopuni djelovanje već osnovanih i osnivajućih se instituta židovskog sveučilišta u Jerusolimu. Na -molbu egzekutive izjavio se dr. Buber pripravnim, da izradi plan ove visoke pučke škole, koji će biti određjen za javnost. Dr. Buber poduzet će u slijedećem proljeću naučno putovanje u Palestinu, da upozna prilike u zemlji obzirom na provedenje ovog plana i da dodje u saobraćaj sa interesiranim grupama i osobama. Lord Ballour sudjelovati će kod otvorenja sveučilišta u Jerusolimu. Kod otvorenja, koje će biti u septembru sudjelovat će Lord Balfour, koji ima namjeru, da dulje vremena proboravi u Palestini i prouči uspjehe židovske kolonizacije. Izjavio je i želju, da on sam obavi svečano otvorenje. Demisija dra Lude, Ravnatelj školskog departeraenta cijonističke egzekutive u Palestini demisionirao je s razloga, što je Akcioni Odbor smanjio budžetnu stavku- za prosvjetu. Kadoori-legat. Britski kolonijalni ured promijenio je svoju prvotnu nakanu, da LE 120.000 od nasljedstva Sir E. Kadooria upotrijebi za osnutak visokih škola u Palestini, jedne židovske i jedne arapske. Umjesto toga će se zaključkom kolonijalnog ureda polovina ove svote rezervirati za kasniji osnutak i uzdržavanje hebrejske visoke škole, a druga polovina upotrijebit će se za uredjenje jedne arapske poljoprivredne škole u Tul-Keremu. Sveta mjesta u Palestini Engleski službeni list »Londres Gazette« objelodanio je nalog kabineta osvetim mjestima u Palestini. Sve prepirke i parnice koje se tiču- svetih mjesta i raznih institucija religioznih sekta, ne spadaju više pod kompetenciju palestinskih sudova. Dok se u svrhu riješavanja ovih parnica ne postavi posebna komisija, jedino High Commisione.r ima pravo da odlučuje u sporazumu sa londonskim kabinetom. Protiv po njemu izrečene osude ne može se apelirati. Promjenu ovog stanja mogu da provedu jedino kralj ili njegovi nasljednici. Velika transakcija zemljišta po Keren Kajemetu. Prema vijestima palestinske telegraf, agenture Keren Kajemet vodi pregovore glede kupnje od 50.000 dunama zemljišta u blizini Emek Israela. Bude K se ova kupnja zaista provela, Keren Kajemet povećat će svoj današnji posjed zemljišta za polovinu. Sir Gilbert Clayton posjetio je hebrejsku univerzu. Sir Gilbert Clayton, koji u odsustvu Sir H. Samuela upravlja Palestinom posjetio je 31. jula zgradu hebrejske univerze na brijega Skopusu. Pratio ga je Colonel Kish, koji mu je predstavio prof. Fođora, koji vodi nadzor nad gradnjom svojeg biološkog i kemijskog laboratorija. Arhitekt Kornberg protumačio je gi slovima gradnju. Sir Clayton pokazao je veliki interes za gradnju i obećao je, da će gradnju još jedamput posjetiti. Sastanak pisaca Erec Izraela. Plan, da se iskupi daljnjih 100.000 dunama zemljišta, naišao je u palestinskih sisaca na radostan primitak. Na spomen-dan dana, kad se položio temeljnji kamen hebrejske univerze u Jerusolimu, sazvana je skupština hebrejskih pisaca i umjetnika Palestine. Ima se raspravljati o temi: Što mogu pisci i umjetnici da učine za Keren Kajemet? Skupština će se održati na kojoj koloniji RKL, po svoj prilici u Huldi. Glavni će govornik biti dr. I. Klausner. Od ostalih pisaca, koji učestvuju napominjemo I. Ch. Ravnitzki, Šmarjahu Lewin, M. B. M isi itđ. Izgledi, da će ova skupština pisaca i umjetnika dovesti novog života u propagandu za Geula Haarec i akciju za kupnju 100.000 dunama. što predstoji.
BROJ 35.
»ŽIDOV«
5