Жидов

podjednako ore i sije. Obavlja rad dva• naest teglećih životinja i obrađjuje dnevno pedeset dunama, a Arapin treba dvadeset dana da svojim volovima obradi taj dio zemljišta. Stanovništvo. Od 60 stanbenih zgrada u Kfar Jeheskelu pripada 58 kuća obiteljima. Sve stanovništvo broji 195 ljudi; od ovih je 122 sposobnih za ratL Ostatak čine djeca, a ta irnadu svoj dječji vrt i svoju školu. Oni su nada tih radenika. Uzrast će kao rodjeni seljaci, što ljube seljački život, pa drugačiji i ne žele

Industrijska poduzeća u Palestini

Piše:

Artur Englanrfer.

davni problem židovske kolonizacije jest pojačanje židovskog gospodarstva u (Palestini. Do danas je gotovo cjelokupni gospodarski život razdijeljen u jači arapski i slabiti židovski. Arapsko gospodarstvo treba uslijed male zadaće, kosje je sebi stavilo, i malena sredstva; ono posjeduje plodno zemljište, mami i pretek jeftinih radnika. Opticaj novca zatvoren je u tom gospodarstvu. Pored toga ono dobiva još prihoda novcem iz .židovskog gospodarstva. Židovski novac dolazi u ruke Arapa za zemlju, rad, transport životne namirnice, a vrlo rijetko se vraća, obično za specijalne radove i specijalne poslove. indirektno i porezima, carinama, željeznicama. Osim toga šalje židovsko gospodarstvo velike iznose u inozemstvo za sirovine i dobiva za njih svoje kolonije, činovraštvo, učitelje i liječnike. Doklegod židovsko gospodarstvo ne će biti izjednačeno u produkciji i konsumu, dotle će trebati prihoda iz vana. Poželjno je da prestane ova dioba gospodarstva, ali prilike u Palestini ne obećaju da će to uslijediti u dogledno vrijeme. Do onda je jedino rješenje stvaranje produktivnih središta poljoprivrede i industrije, povećanje producenata i konsumenaia. Trebamo novih kolonija i industrija. Zadnje godine kolonizatomoga rađa pokušale su da udovolje ovoj spoznaji, ali ipak zaostaju novo stvorene kolonije i prcduzeća za općim potrebama. Jedan od razloga tome je nedostatak povjerenja premac industrijskim preduzećima u Palestini. Pa ipak je zadnja izložba u Tel Avivu u njezinoj matičnoj formi dala vanredno ukusnu sliku o kvantitetu i kvalitetu palestinskih proizvoda. Pokazala je, da postoji čvrsti temelj industrijskih poduzeća na koji se može dalje graditi. Vjerojatno će naredno vrijeme donijeti preokret u naziranju o roslabili tetu palestinskih preduzeća; zadnje krize u Evropi sigurno će nešto tomu doprinijeti. U Palestini osnovane su zadnjih godina ove industrije: Tvornica silikata u Tel Avivu s kapitalom od 100.000 funti, nadalje 10 tvornica cigala, fabrike za preradbu drva s kapitalom od 40.000 funti, veći broj gradjevnih poduzeća sa 60.000 funti, tvornica cementnih ploča, fhithenbergovo društvo za elektrifikaciju sa 100.000 funti, Krementzkv sa 7000 funti, tvornica čokofade »Raanan« sa 12.000 funti, tvornica cigareta sa 12.000 funti, mlinovi u Haiti sa 100.000 funti, tvornica ulja »Semen« sa 125.000 funti, društvo za dobivanje soli u AtHtu »Melah« sa 40.000 funti, tvornica leda sa 5000 funti, tvornica kartona sa 2000 funti, tiskare sa 85.000 funti, nekoliko tvornica živežnih namirnica te tvornice za svijeće, sapun i neke druge vrsti robe. K tomu dolaze tvornice, koje se sad grade i to tekstilna fa-

brfka, tvornica za cipele i tvornica cementa sa 225.000 funti. Ukupna svota investiranog novca u židovskoj industriji iznosit će oko 925.000 funti. Vlada nastoji da podupire razvitak industrije. Za unapređjenjc gradjevnr djelatnosti snizila je uvoznu carinu na 3%; ona uzdržava posebni departement za industriju i trgovinu, koji izdaje -informacijom trsi »Comerđial ButJehn«, Ojonistićka egzekutiva takodjer uzdržava gospodarski odsjek, te izdaje hebrejski stručni časopis *Mfšar vetaasrja«. Radništvo koje učestvuje u 'izgradnji Palestine bilo je do prije 2 godine gotovo isključivo zaposleno u poljoprivredi; ada dolaskom velikih masa spoznaja se potreba, da radništvo djeluje i u industrijama. Dokaz je jakog naći'jonalnog osjećaja našega radništva, đfc ne pobija srkom osnutak kapitalističkih poduzeća. već da fe spoznala, đa je to jedini put, đa se zaštiti pred rskorišćivantem. Počeci zadružnih industrijalTOh i obrtničkih preduzeća pored sviju peteškoća obećaju uspjeha, ma đa se osjeća nedostatak kapitala i školovanih stručnih sila. Na mnogim područjima obrta postoje kooperafive. Stolari, pekari, postolari, kovači., bravari i mnogi drugi imadu u cijeloj zemlji velik broj preduzeća i mehaničke radionice. Veliku budućnost imade industrija kamenoloma i klesarstva; za razvoj tih industrija brine se samo radništvo. Velika važnost Sotet Bone za graditeljstvo u Palestini opće je poznata, ne treba da o tome pobliže govorimo. Doskora bit će osnovan savez indusirijalnih koopcrativa, koji hoće nabavom novca i savjetovanjem (podupirati razvoj obrtničkih zadruga. Naročito treba istaknuti veliko kooperativno stočarstvo Solcl Bonea u Tel Avivu, koje je uredjerto najmodernijim strojevima i zaposkije 30 radnika; nadalje kooperative bravara, radionice njemačkog Đteu-Wcrss, te mehaničke radionice »Amak< u itiaifi sa jednom ljevaonicom, nadalje kooperahvu »tierut« za instalaciju vodovoda. Od interesa su i industrijalna preduzeća Gdut tiaavoda. Trebalo je naravno mnogo rada dok su iz svih tih kooperatrva nastala gospođarsko-aktrvna preduzeća. Posebno je poglavlje stvaranje industrije u savezu sa poljoprivredom. Ova treba za svoj razvoj tehničku okolicu, koja će joj dati obrtničke potrepštine, nužna tehnička pomoćna sredstva, poljoprivredne strojeve, a s druge strane bila kadra đa konsnmrra poljoprivredne produkte. Velik napredak za stvaranje tehničke okolice za poljoprivredu u Emeku ;e zaključak kolonija, da u Afule osnuju n: .-derrai mehaničku radionicu sa stručnim silama, koja će moći da kvucot daje sva potrebna tehnička pomoćna sredstva i u velike pod ip.rali razvoj produkcije. Time će ove lascobme postati nezavisne od privatnih radionica, jer će u Vlastitim radionicama moći sve radove izvesti uz manji trošak. Ne ćemo da se upuštamo u opširniji prikaz palestinske industrije. Svrha nam >e bila, da ukažemo na ono što postoji i na napredak koji je postignut, a naročito da izmedju privatno-gospodarske i zadružne industrije ne postoji borba, već da oba smjera idu svojim putevima i svim svojim silama nastoje da služe razvoju zemlje. Tek jedno hoće no đa istaknemo: palestinska industrija zaslužuje veću pažnju i unapredjenje od svih židovskih krugova.

Keren Hajesod

Ofrnovnl rad Kerem Hafcsofe a Mu. Radovi. žto su novcem KH u Julu izvedemo znače veliki »korak prema naprijed u našem obaiovttom radu. KiM je uspjela. da pokr it cliclf za juij predvidjeti) budžet, a asrm tora da podmiri i dugove iz prpšlih .mjeseci. Osobito je radosna Sojenica, đa su isplaćen; svS zaostaci u nastavnom đepartmaßu, pa su uć želji u cijoaističkfimi šfedama već od orarta mjeseca dobivali redovita svoje .plaće, čime fm je znatno olakšana stanje. Veći dio useljenika potre bova u je pomoći KH kod svog ćsibrcavanja u Jali i kod pasarže aseUentćfcih ureda; za samu nastambu, u ztmlf rujesu tražili itoacslfalae pomaci od KH. Ukupni iznos zajmova, i§ta ik je KH paijeiio novim .ustHeaicinra za njihovu nastambu iznaša 460 funti. Gospodarska kolonizacija. Za gospodarstvo izdao te KH ove godine već 110.000 funti. Stanje žetve ie osredne, U nekim mjestima, napose u Tei Adasu, žetva je slaba, dok u nekim mjestima Kmeka premašuje osrednju žetvu, U mjestima, u kojima se je odmak poslije žetve gad. 1923, đjubrlio i oralo, žetva se je ponaijbotje razvija. Qospadarsk; odjo i« stoga zaključi«, da stolcu i gospodarske strojeve pribavi još u jalu. da se što prije uzmogne započeti obradbom tla za sje.tvu god. »2S. To je omogućeno predujmom KH na budžet od god, 1925. Gospodarski od» pregovara nadalje glede rabavaka velikih kohSSna umjetnog gncfva, da rime uveća produkciju kolonija a Ime i dohotke kotenista. Sarađntom gospodarskog te trgovinskog odjela P. C. C. i udruženja gosp. radnika započet će se u buduće neredovita prodaja gospodarskih proizvoda. S -itamašibirara«. koji prodaje veći dl* proizvoda kofcalja, vode se pregovori. Imao bi se cjsanovati naročiti odio za prodaju, gospdd. produkata, specijalno povrća, perad*, jaja i mEjeka. Trajno namješteni stručnjak nadzirat će .prodaju i sab rat će informacije o đomaćiim i stranim tržištima. provest će priprave za kupnju zemljišta potrebnog za sistematsko pavrtijarstvo M. PaVTttiaTs.lv o bilo ie ove godine uspješno, naročito ondje, gdje bijaše đovcflfao vođe. Peradarstvo pokazalo je tafcođjer znatne uspjehe, pa je mnogo peradi došle na tržSte. Gradnje, koje su. se n god 1924. imate izVesti, dovršene su. Novcem KH izvedene su slijedeće gradnje: 25 staja u MahaJaiu, 15 staja o Kjfar Jehesfc'jelu, 3 barake ukvuci Q?va, 6 baraka u Bet Asfi. 16 staja u Kfar Nalaiu, 8 u Merbavifi, l kuća i 1 staja u Daganiji. 10 kuća za Jemtitićane u Rišcmlecijcsmi, 17 staja u Oederi i 180 baraka u raznim naseljima i koloni jama. Gradska kolonizacija i rad. Kore« Hajesad učestvuje u .veflroj mjeri a Sol ft Bcoteu. Pomoću Hipoteka r ne Banke, koju je osnovao KH. omogućen« je rzvadjaaje gradnja u većem opsegu, a na tom podrućjui Sol« Bone zauzrndje prvo mjesta Osim toga izobrazuje Scžel Bone i židovske gradjevinske radnike. KH preuzeo je od Sdel Bonea priorr.ib akcija u vrijednosti od 8000 £iurt’, a ove akcije učestvuju na dobitku Soiel Bonea do 6%. Nadalje dobio je Sole! 'Bome i zajam od KH, da ikvidiSe svoj rad kao Misrad Laavdctat Ciburiot. U julu su novcem KH provedeni najrazii&ti#i radbvi, tako drenaže u Hadar Hakarmeiu i izgradnja električne centrale Ruthenbergovog projekta kod Haife, U novoj mizrahističkoj četvrti sjeverno od Jerusoiima sagradjeno je 10 kuća. dok je u Mekor Ha'imi sagradjeno 18 kuća na zemljištu K. K. L.-a. Radni departma« podijelio ie u jutu 530 funti kao zajam četvrti Bet Hakerem kod Jerusoiima, da se ondje sagrade ceste. Kod 1 ovih će radova biti upad eno 50 radnika. I kamenotonima Soiel Bonea, u kojima je uposleno 100 žid radnika, podijeljen je malen zajam. 725 funti podijeljeno je raznim trgovinama, talko i Beoaalehi 400 funti, da proizvede robiti za palestinski paviljon na izložbi u Wembleyu. Japanac daruje 500 funti za Keren Hajesod. Kako javlja u Shanghai-u izlazeći »Jsrael Messenpredao je predsjednik Azijatskog Društva u Shanghai-u dr. Tanko, poznati Japanac, nakon razgovora sa poslanikom K. H. drom Bencijonom svotu od 500 funti za K. H. Priležeče pismo glasi: »Dozvolite mi, đa Vam izjavim moje najveće priznanje za Vaš rad za izgradnju Palestine. Osjećam najtoplije simpatije za Vaš pokret i spreman sam, đa suradjujem. Židovski narod igrao je ne-

4

»Ž 1 D O V«

BROJ 40.