Жидов

kada važna utegu i uvjeren sam, da je cijanizam prave sredstvo, da sc cietakupito židovstvo probudi na samapamoć i nacijanatni rad.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta IZJAVA ENGLESKOG MINISTRA ZA KOLONIJE.

Iz Johanmsburga. u Južnoj Africi javljaju: Egzekutiva cijonističke organizacije u Južnoj Africi predala je ministru za kokmife, Thom a s u, koji je posjetio Jobannisburg adresu, u kojoj iz ražnju zahvalnost Židova za proklamovanje Ba.l- deklaracije i za prijatnu izjavu sporazuma s tom deklaracijom sa strane današnje radničke vlade. Mr. Thomas odgovorio je, da je ponosan na to. što je kao prvi radnički ministar u donjoj kući izjavio, da vlada ponovno potvrdjuje Balfourovu deklaraciju. Thomas izjavio se s puno hvale o sir Hcrbertu Samuelu i dru. Weizmannu i rekao tnedju ostalim, da Židovi mirne duše mogu da se pouzdaju u časnu riječ Velike Britanije i vjerovati u njezinu dobru vo-1 j u. Neka u njoj vide dovoljnu garanciju, da će se ostvariti židovske nađe glede budućnosti Palestine. Dr. We4/matvu i Kish putuju a Palestinu. Kate« dozrtajemo otputovali su dr. Weizmann i Kolali«! Kish dne 17. septembra u Palestini. LoUts Li psići, Leanharrf Ste i a i dr. Bertboki Fefw e I putovat će tokom mjeseca Oktobra w Palešlino. Njihov put posvećeni« važnim vijećanjima. Izbori u bečkoj bagoštovaoj općini. Predsjedništvo bečke bogostovne općine raspisalo je izbore, jer je ministarstvo odobrilo novi štatut općine č novi izbornj red. Izbori 6e $e obaviti 9. novembra a. £• Židovsko pitanje a sovjetskoj Rusiji Židovski dopisni ured javlja iz Rige. da je predsjedaiStvo svenskoga sovjetskoga odbora potvrdilo imenovanje 'posebnog odbora za poijaprrivredau fcdoui2ačija Židova. Odboru' pripadaju medju ostalima Stmonov, Litvinov, Krasin, prema čemu se po pisanju' komunističkoga »Etnesa« ima zaključiti, đa savjet tu stvar ne smatra židovskom, već općom državnom. Pitanje poljoprivredne kolonizacije Židova u Rusiji već je dugo na dnevnome redu; iz Rusije stižu neprestano nove vijesti o velikim projektima za 'kolonizaciju, o imenovanju komisija ali sve to treba primiti velikom skepsom, đdk ne vidimo dijeta. Medhitim se sa sovjetske strane dosta jasno istaknulo, da nema sredstava za preseljenje tih Židova i da bi bik) nužno, da Židovi izvan Rusje namatam ta sredstva. S vremena na vrtjeme čujemo, da se Židovima, koji su već bili naseljeni, oduzimaju zemljišta ddl lokalnih oblasti i seljaka. Iz ovoga stanja stvari dobivamo dojam, da izvjesni krugovi sovjetske ißusije žele da üblaže židovsku nuždu kolonizadjam u unutrašnjosti zemlje, ali da Odlučni krugovi nemaju snagu da riješe taj problem. Isto tako oprezno valja primati izvjesne vijesti političke naravi, u koliko se odnose na židovstvo. Tako se sad pronose glasovi o ustrojenju lokalnih sovjeta izborom pučanstva.

Sve ove vijesti ia»đu ii snu- tpmdlraciiu-. Treba židovsko pitanje, koje u Rusi]'; postoS, prikazati u boljem svijetlu. Cijmristička svjetska oostadčoska konferencija. Svjetska koniereocvja cljoJßatlčke omladine, koja je uz velike svečanosti otvorena 2. septembra u Da.nr.ipA irrude cif, đa ostvari svjetski savez cijanisttčfce omiadine. Riječ »omladina moramo da ovdje shvatimo u nekom drugom, užem i osetmom smislu, fer su na orntad Lirsko. konferenciji zastupane samo one orala (finske organizacije, koie su u svom omladinskom radu arganlzovane na eatin skauta Bi njemačkog »VVanđeTvogeia-«. Sporazumjeli su se stoga za formulu, da se radi o omladinskim savezima, kojima je centralna zadaća, da kotrtnuiraero odgoji ljude, koje ti savezi obuhvaćaj®. Pripadnost omladinskom savezu je revducifunaran akt. koji ne uptivtše samo na jedan dio života tih arntodinaca, već na cijeli život. Govornik, koji je otvorio kongres, rekao je da rovari ispred delegata, koji reprezentiraju 30.000 ćlar-ova. Ako ovaj broj možemo i skcptičkii da promatramo, ipak moramo priznati, da je ovaj ormia■dmski pokret postao važan faktor u židovskom životu, a to ne ovisi samo o broju, već i o kvaliteti njegovih pristaša. Najvažniji jest fakat, da avaj omladinski pokret imadc dljem, da savršeno preobrazi ždavskog čovjeka, a to je potpuna negacija ne samo galuta, već i đosadauje forme gradjasskog živctta. Ovaj pokret daje u kratko pionire, koji će za cijeli narod u Orec Izraelu stvoriti «etvj život. Kraj ove velike zadaće rastu orala daski savezi; a rastu i zahtjevu Prolaz iz ćisto omladinskog pokreta, koji postoj santo zbog samoga sebe, o» zbiljski život, aSje još nijednom omladinskom pokretu uspio. Židovska ipako ©mladima. koja se nalazi usred zbiljske obnove jednog cijelog naroda, niade u tome više šansa od Mo ikojeg naroda, pa shvatljivo je. da i kad ove konferencije Erec Izrael stoji u centra sviju vijećanja. Ne imože se izbjeći, đa ovakova vijećanja uvijek u sebi imadu nešto paraddfcsnog, jer je u to i učestricima stH samog vijećanja stran. Ostvarenje onog, za ćim« ovaj pokret ide, može sc .provesti u životu, a ne u dvorani za vijećanje. Proti vština spram politike i igranje društva spram nestvarnosti 1 .isprazne rormatstike gradjanskog crjonizma, prijašnjih vremena, oe smije da poprimi forme strogog partametnarizma. Pa svoj prilici to ne će ići drugačije, ta na koncu ne odlučuje forma već rezultat l Intencija. Najvažniji savezi, koji su ovdje zastupani jesu Hašomer Hacair, njemački Blau-W.elss, čeboslovački Tehelet Lava«. Najveći od saveza je Hašor tner Hacaiir s centralom u Poljskoj te manjim podružnicama u Rumunjskoj i ostalim zemljama. Hašomer Haoair. kojemu je prije bio glavni logor Galicija, izdao je god. 1919. lozinku općeg iseljenja u Palestinu. Tada je oko 200 njegovih ponajboljih članova, mladića i djevojaka pOšlo u Baiestuni. Jezgru crve grupe sačinjava danas Kibuc Hašomer Hacair u Bet Alfi (Nurisu), no osim toga inaađe i drugih grupa šomera u zemlji. O problemima, s kojima iimgrairti imaju da obračunaju, govorio se t na ovoj konferenciji, no govorilo se i o drugom problemu, đa su naime ponajbolje sile pokreta ostavae Evropu, pošle u Erec Izrael, a time je ugrožen opstanak pokreta. Znatno danas, da za probudjenje naroda treba bakica ne samo u Erec Izraelu, već i u galuti. No omladini je vrlo tešku, da iz ove spoznaje povuče konzekvence. Palestina i nadalje ostaje u isključivom interesu. U držanju spram (Palestine pokazuju se najbolje diferencije na ovoj konferenciji. Protivna naziranja karakterizovana su njemačkim Blauweissom i Hašomer Hacairom. Ceski Tehelet Lavan i njemački: Brit Haolam i druge omanje grupe idu s hašomer Hacairom usprkos nekih nijansa u naziranju. Blau-weiss je u neku ruku izoliran, ako se kod takovih konferencija ovaj izraz u opće smije da upotrijebi. Grupa šomera zahtjeva, da novi savez bude nosilac omladinskog židovskog pokreta, koji je upravljen na Palestinu, a mora da

i acd.voumno pristane uz ideju tolcktrvističke zajednice fe usku sarađmu $ palestinskim' radništvom. čijim .potomstvom sc omladinski pokret smatra. Blais-Weiss dc u svim tim točkama ranog« suzdržljiviji. Doduše i on priznaje potrebni saraduje s palestinskim .radništvom, no da pregledava kod toga, da težište sarae stvari, drugdje , leži. ißliau-Weiss naglašava potrebu, đa se uztafje dbzira i na prnjecaujc pojedinih ljudi te ističe da amted'nći u Njemačkoj, ikoji potječu' iz astafflovatrib .krugova, moraju da dobe sasvim drugi odgoj od omladnaca sa Istoka. Blau-W«lss stoga ide za tim. da neoslabljeno održi svoju autonomiju. a napose Svoj zasebni statut. Prijedlog BJau-Weissa traži, da se osnuje figa omladinskih saveza, koja oc rnnjerfi'vafi svoja iskustva 1 priređivati zajedničke akcije. Javne rasprave dovršene su u četvrtak popodne. Debata, u kojoj je učestvovao i Hans Kolni ispred cionističke egzekutive, đonio je mnogo interesantnoga, a čemu ćemo još posebno izvijestite. Rezultat -lijaše, da je permanentni odbor dobio zadaću, da izradi formulu, koja će đa udovolji Obje partije. Program šoraera formuliran je po kongresu šomera, .koji je održan .prije omladinskog .kongresa u Danzigu. Ne će biti stoga lako da se nađje neka srednja linija, no van svake je sumnje, da će to uspjeti. Kad 1 će rezultat biti poznat, još ćemo progovoriti o ovoj omladinskoj konferenciji, koja re svakako Ma važan dogadjai Godišnja konferencija čehoslovaćkih cioniste bHa je 7. 5 8. d. ini u Okimucu. davni predmet rasprava bio je novoizradjeni financijski plan. Imajući u vidui veliki broj cijttoističlđh sabirnih akcija, koje Stetuju jedna drugu i tako postizavaju malene rezultate, te da se ovim. akcijama obuhvaća samo nuđeni .dio Židova, ovaj: .plan predvvdja u prvom redlu centralizaciju, Prema tome bi se svaki djonista ii svaki koji je interesi ran «a izgradnji Erec Izraela morao redovitim tjednim prinosom otopiti ođ svih cijantlstičkih akcija. Jedino je Kereu Hajesod 1 iz ove velike akcije isključen. Akciju bj. imali povesti .putujući tajnici. Konferencija je principi jeloo prihvatila ovaj plan i ima se prethodno provest 7 u ■Češkoj, Moravskoj j Slezlji. Ctjenistlčki rad u Americi. Velik, interes i saobraćaj: izmedju mnogobrojnih 'odbora i federacija vlada radi jesenjskog K. H.-dlriva, Kcren Kajemeta, prodaje zemljišta atnerikaoskoj kcionifi »Herzlia« u Palestini, za Hadasu, veliku šekdsku akciju i t. dL Iz New Varka delegiran je poslanik u gradove Midtdle Westa da tapro prigodom velikih blagdana započne velikim drivima. U Baftimaru drže se neprestano konfetence u stvari' veKke kampanje u novembru. I sinagoge će pomoć: kod predradnja time. da će se za blagdana u njima tumačiti važnost kampanje i K. H. isto se radi i u Philaddphiii. U GMcagu vodi sc kampanja za »Herzf'u«. Darovi za Keren Kajemet stalno rastu. U mjesecu junu ; julu unišlo je kod gdatmog biroa KKL. u Jerušaiajimu 29.473 funte. Time je đosadiašnji prosječni mjesečni primitak promašen. U augustu došlo je 19.761 funta, što je ove godine najveći mjesečni primitak, pa je u prošlih U mjeseci uoišlo 132.151 funta. Amerika je oVaij mjese poslala 8000 funti. Konferencija »Ose«. Pod predsjedništvom dra. Grana održana je sjednica »Ose«, kojoj su pribivali zastupnici iz Poljske, Litavske, LatiŠke, Rummjske, Oanziga, Rusije i Engleske. Dr. Rosenthal izvješćuje o organ izacijonom radu. Savez« pripadaju; 12 centralnih organizacija i 10 odjela. Organizacija uzdržava 118 zavoda, od kojih je u posljednjoj godini osnovano 58. Najveća djelatnost razvijena je u Rus’ji i okrajbim državama. Palestinski gradi, zakon. Kao što javlja *Doar ■mogao objelodaniti ovaj zakon, jer je lozanski zakona preispita po stručnjacima kod kolonijalnog ureda. PoSto sad otpada razlog radi kojega se nije

BROJ 49.

.2 1 D O V«

Platite »I i prinos Savezu i