Жидов

■togao obddodawrti ovaj zako«, jer jer božanski ugovor o miru •stupio na snagu, vjerojatio će se ovaj zako« još konce« ovoga mjeseca publicirati. Ramsay Macdonald potpredsjednik društva Pro-Jorusaleni. Engleski premier primio ie ponudi« da postane potpredsjednikom društva Pm-Jemsalem. 1 španjolski poslanik u Londonu pristupno je društvu kao član. Engleska i Palestina. Palestine Press Office javlja prigodom dolaska vrhovnog komesara Sir Sauruela u Palestinu, da je ovaj od Ureda za kolonije dobio naloge glede učvršćenja engleske državne i ekonomske politike u Palestini obzirom na dogadjaje u Sudanu, Egiptu i TransjordanSii. Već godine neriješeno pitanje luke treba da predje u stadij izvedenja i to bi se imalo započeti gradnjom velike u Ha® i popravkom luke u Jati. Osim toga bi se imale izgraditi neke željeznice i ceste. Koncesijom jednom paJestinsko-engleskom drnlštvu imala bi Palestina uči u svjetski Radiopromet. Sir Samuei nosi sa sobom odluku o novoj valuti Palestine. On će nastojati da stvori zakonodavno tijelo uz nove uvjete. Imaju se uvesti nove reforme u civilnom i kaznenom pravuPonašamo ovu vijest s rezervom. Palestinska putovanja kao premije hitrije. Varšavska zemaljska komisija za Keren Kajemet priredjuje interesantnu lutriju. Raspačat će se 60.000 sjećaka po 2 zloty-a (Oko 35 Din.). Na 200 srećaka otpada jedna nagrada, koja se sastoji u turističkoj vožnji u Palestinu sa trotjednlm boravkom. Ako uspije prodati sve srećke, sudjelovati će 3S osoba. Stenografskl protokol 13. kongresa. Central«! ured cijonistifike organizacije u Lo«donu izdaje stenografski protokol XIII. kongresa ua njemačkom jeziku. Opsežna knjiga, koja iwa preko 600 stranica, sadržaje potpuno točno izvješće o svim raspravama ovoga važnoga ko«gresa i sistematski prikaz svih zaključaka.

Iz Palestina

U augustu uselilo se 2670 Imigranata. Uselitvanje u • posljednjim mjesecima »eprestaio raste. Uočim je prije broj Qđ 1000 useljenika mjesečno jako zadovoljavao, jer je mjesečni prosjek u godinama 1922. i 1923. bio 650, a konačno pao i na 500. U mjesecima rumu- 1 jirlu narasao je broj na 1795 odnosno 1772, a kako I. T. A. javlja uselilo se u augustu 2670 useljenika. Gradnja gospodarske škole za djevojke u Nabalatu. Kako »Haarec« javlja, sklopljen je ovih dana ugovor izmedju zastupnika svjetske orgamizacije cijonrstičkih žena g. Feliks Rosenbliitlia i društva Solel Bone o gradnji gospodarske djevojačke škole u Nahalalu, kojom će upravljati gdfa Meissel-Schochat. Škola sa nuzgiradnjama stajat će 6000 funti. Gradnjom će se započeti odmah a trajat će pola godine i zaposliti oko 50 radnika.

Sa viškom primitaka (pokrit će sc lanjski deficit. Broj židovskih liječnika n Palestini. Prema stračnome »Marefaa« šio izlazi u Palestini statistički je ustanovljeno, da je početkom 1934. bio h Palestini 199 židovskih fijećnika. Apotekara ima 117, a babica 70.

Udruženje židovskih i arapskih željezničkih radnika u Haiti 30. augusta bilo je svečano otvorenje zajedničkog društvenog doma arapskih i židovskih željezničkih radnika. Sudidovanje je oko 50 arapskih d svi židovski žeijeznjčaki radnici. Govorili; su gosp. Be« Cvd Feigetiberg i Orasi era i dva arapska radnika. Preseljenje ješive u Slobodki a Palestinu, Svojedobno smo javili da je prigodom Usi Slinavog posjeta u SiObodki zaključeno, da se tamošnja znamenita ješiva preseli u Palestinu. Stvar je napredovala f vlada je već podijelila dozvolu za useljenje svih učenika. Odmah poslije • velikih blagdana ovi će poći na put u Palestinu. Sjedište jeješive bit će Hebron. Preseljenje austrijskog veluindustrijalca Deilinera u Palestinu. Austrijski financijer i industrijalac Max Delfiner preselit će se ovih dana u Palestinu, te je već veliki dio strojeva svoje bečke tekstilne tvornice poslao u Palestinu. On je investirao u švelje palestinsko poduzeće 20.000 funti i namjerava proizvadjati u Palestini u glavnome svilene štofovp. Cijonistička hipotekama bauka omogućila je da se izgradi 301 kuća. Pomoću ove banke, u koju je Keren Hajesod uložio L. E. 50.000. izgradilo se do sada u Palestini 301 kuća i to 225 u Tei-Avrm, 49 u Haifi i 32 u Tiber asu. Ove gradnje su temelj nove gradske četvrti Tel Nordau i Ndrdia o Tel Avivu, Hadar Hakarmel u Haifi i Gan Smuel n Tiberiasu. Banka, čiji je glavni ured u r Tel-Av,irv» dala je 306 zajma u iznosu od L. C. 48.733. Odjek kupnje u Emeku. Prvi odgovor, koji je došao u glavini,ured Koren Kaje meta poslije veiike kupnje zemljišta u Emeku bila je depeša iz Argentine; »Čestitamo kupnji, šaljemo L. E. 1000.« Useijivanje iz Poljske se nastavlja. Parobrod »Azija« donijela je 7. septerribra 480 imigranata i turista iz Poljske, a medju ovima nekoliko imućnijih. Prema vijestima poljske štampe množe se slučajevi, da žfd. trgovci u Poljsko® likvidiraj« svoje poslove i prenašaju ih u Palestinu. Jedan izvještaj. »Comercial Builetin«, list što sa izdaje odio za trgovinu i obrt palestinske vlade dondša: Radne mogućnosti u distriktu Haife: Radovi oko drenaže moč vara Katare započeli su i trajat 6c predvidljivo 5 godina. U slijedećih 6 mjeseci bit će tamo zaposleno oko 300 ljudi. 60 pari konja potrebno je za obavljanje raznih poslova. Gospodarski odbor kolonije Zi'hron Jakob dostavlja ove konje. Trebat će za cijelo vrijeme 25—30 nadglednika i crtača. Električna stan i c’a u Haifi gradi se i trajat će 6 mjeseci i zaposliti će preko 100 ljudi. Troškovi gradnje doseći će 15.000 L. E. Doskora će se započeti gradnjom ceste duge 6 km i široke 6 m i to na zemljištu P. L. D. C., American Real Estate Co i rumunjske ahuze na Karmelu. Ova će gradnlja zaposliti kroz 6 mjeseci najmanje 200—250 radi i ka. Jedno afrikansko društvo dalo je zajam od 15.000 funti za podizanje kuća u novim gradskim četvrtima Haife. Misli se, da će se izgraditi najmanje 50 novih kuća. U Tel-Avivu je gradjevna djelatnost u punom toku. Grade se mnoge kuće i nova vrti a gradska četvrt »jßamath Oan« na cesti u PetahTikvu. U Rišon ie Cionu i Zihro« Jakobu zaključeno je. da, budući veiike količine vina ostaju neprodane, započnu produciranjem marmelade i kondenziranog mdšta. Grozničavo iseljivanje medju Arapima. Palestine Press Office javlja: Članci arapske šovinističke štampe, .prema kojima Englezi i cijoaksti Arapima oduzitnlju zemlju i novac, dobro dolaze brodskim agencijama. Centrala za putnice svaki ie dan prepuna Arapa, koji hoće da se isele u Meksiko i Argentinu. Putuju svakim brodom u grupama, a vodi ih po krvi im srodan agent brodskih društava, koji služi kao meka. Efendije pako kupnju zemljišta jadnih iseljenika u bescjenu.

Izdaci palestinske egzekutive n julu god. 1924

Iz Jugoslavije DOPIS CENTRALNOG UREDA U LONDONU. Savez cionista primio je kao odgovor na izvještaj o Saveznom Vijeću u Beogradu od Organizacionog Departementa Centralnog ureda u Londonu ovaj dopis:

Velecijenjena gospodo sumišlienicil Vaš izvještaj od 9. jula o rezultatu zadnje Vaše zemaljske konferencije, stigao je ovamo za vrijeme zasijedanja Akcijonoga Odbora, pa je to razlog, zašto tek danas odgovaramo na Vaše pismo, čiji smo sadržaj primili do znanja. Prije svega nas veseli konstatacija, da Je Vašem Vijeću uspjelo da zagladi separatistička nastojanja, koja su se javila u Vašemu Savezu. Nadamo se, da će razvoj cijonistićke spoznaje učiniti kraj ovim tendencijama, koje su u protuslovlju s temeljnim principima cijonizma. Pozivanje pristaša onoga smjera na izjave odgovornih vodja cijonista ima da se pripiše potpunome nesporazumu. U vodećim cionističkim krugovima postoji potreba, da se predobije za aktivnije učešće u našem nacionalnom radu i organizaciji . sefardski dio židovstva, čiji udjel na narodnom pokretu nikako ne odgovara njegovoj veličini i znamenovanju i to, naročitom propagandom, koja Odgovara osebujnosti toga dijela našega naroda. Nikaid nije bilo s mjerodavne strane namjeravano, da se stvori posebna sefardska organizacija, jer to ne bi značilo samo oslabljenje i rascjep naše organizacijo, već bi i protuslovilo principu našeg narodnog jedinstva. U taj princip ne smijemo dirati i jezične i ine razlikosti, koje je stvorio galut, moraju da uzmiču pred nastojanjima za koncentracijom svih narodnih energija u jedan jedinstveni tabor. Rezultati Vaše konferencije značiti će stoga sigurno ojačanje Vašega Saveza u naćijonalnome i organizatornome pogledu. Egzekutiva primila je sa zadovoljstvom do znanja rezoluciju, u kojoj ste joj izrazili Vaše povjerenje. Ona zna, da svoje zadaće može samo onda uspjehom izvr- • siti, ako itživa povjerenje i potporu cijonista svih zemaljd. Sjednica Akcijonoga Odbora, koja je medjutim održana, odobrila je, kako Vam je poznato, pretežitom većinom politiku Egzekutive u pogledu proširenja Jewish Agencya, i postoji nada, da će završenjem ovoga prepomog pitanja pokret moći mirno da pristupa' nutarnjoj svojoj konsolidaciji kao i intenziviranju rada za palestinske zadaće. Pozdravljamo Vaš zaključak glede nastavka šekelske akcije i ''sa sigurnošću očekujemo, da će Vaša nastojanja imati za posljedicu znatno povećanje broja šekeli-* sta. Tom zgodom želimo da naglasimo, da se povećanje broja šekelista ne smije posmatrati samo sa gledišta dobivanja većega broja delegata na kongresu. Übiranje šekela je jedino sredstvo da dokažemo, da Cijonistička Organizacija imade u pojedinim zemljama pouzdane pristalice, čiji se broj sveudilj povećaje. Stabilitet organizacije zavisi o stabilitetu broja njezinih članova i njen se razvoj izrazuje u broju novo stečenih članova. Stoga moraju cijonističkom propagandnom radu, vodje i savezi posvetiti istu onu pomnju i pažnju, kao i ispunjenju drugih važnih cijonističkih zadaća. Iz zadnjega broja Vašega lista vidimo, da ste pozvali Vaše saradnike na intenziviranje šekelske akcije, i vrlo će nas veseliti, ako će Vam uspjeti, da marnim radom postignete lijep uspjeb kao dokaz razvitka Vašega Saveza. U savezu s Vašim rezolucijama glede

6

>ŽIDO \ «

BROJ 40.

Primici: L. C. Keren Hajesod — London 35.766.69 Izdaci; L. E. 1. Školstvo 5.607.81 2, Kolonizacija 3757.i đuhan-krediti 796.55 3.553.55 3. Ini igraći ja 2809,75 i kupnja duhana 55.2.864.75 4. Zdravstvo (Hadasa) 2.276.80 5, Gospodarska poljoprivredna stanica 544.76 6. Javne radnje 1.009.63 7. Specjalni izdaci 539.94 8. Trgovina i indk-strija 72629 9. Solel Bone 3.000.10. Univerza i biblioteka 380.7b 11. Tehnika 35.12. M Izrah-organizacija 1.333.90 13. Isplate za lanjski budžet M7.97 14. Administracija 1.863.65 15. Višak primitaka H.48126 L. E. 35.766.69