Жидов

biti tim veći, čim će više zemlje nakupoveti i to naročito u krajevima, gdje imade dovolino vode. Jedan od razloga koji govori za to, da se kitpe što veći kompleksi zemlje, jest, što se u tom slučaja mogu izvori vode ponajbolje da iskoriste i da je danas konjunktura za kupnja najpovoljnija. Ratarstvo je svagdje slabo. Gospodarstvo stetuje labavim tržištem i niskim cijenama pa stoga svagdje pada ja cijene tla. Zakupnici, koji obradjuju zemlja, koja bi trebalo kupiti za cijonistličke kolonije, nemaja prodaje, pa im ova velika zemljišta ne donašaju koristi. Raspoloženje za prodaja raste, jer predstoji i povišica poreza. No trebat čc vremena a takta, da se prevladaju tradicionalni osjeća)i Arapa, no to je momentano lagfje, nego kasnije, kad će se kolonije sve više približan usavršenijem stanju. Treba stoga što prije kupiti zemlja za kolonizaciju, pa makar da se time kolonizacija na neko vrijeme odgodi. Jedna od mnogih poteškoća u tom poduzeća je ta, kako će se ljude, koji dolaze iz sasvim druge sfere, a bez ikakove su gospodarske spreme, pretvoriti u ratare. K tome pridolazi, da je veliki procenat useljenika prii produkt gospodarstva Palestine silno razlikuju od onih njihove domaje. Mead raspravlja dalje o iskustvima, što su postignuta u kolonijama, gdje prevladavaju komercijalni, a ne politički ili patriotski momenti. Ove se kolonije ne odnašaju izričito na Palestinu ili bar ne u puno) mjeri. Mead napominje još, kolika je korist, kad netko upućuje koloniste u gospodarenje i upravljanje njihovih finansija, jer će se time kolonisti odlučiti, da se smatraju u finansijalnom pogledu štićenicima ćijonističkih institucija, čime gube vlastiti interes za rad. Polazeći sa spoznaje ljudskih slabosti, pripremile su vodeće zemlje, koje provadjaju kolonizaciju' slijedeće finansjjalne mjere u svojoj kolonizaoijonoj politici: 1. Od svakog se koloniste zahtjeva, da investira izvjestan dio vlastitog novca. Dodje li do gubitaka, pasti će najveći dio na njega. Novac šio ga useljenici sami ulažu, kreće se izmedju jedne desetine i jedne četvrtine ukupnih troškova farme, koja se ima osnovati. U nekim zemljama je propisano, da kolonisti imadu uložiti Vlastitoga novca u iznosu od 300 do 500 funti. 2. Osim novca moraju koloniste da dokažu, da su u gospodarstvu iskusni i da umiju slediti. I 3. Običaj je. da se svakoj tarmi doda čovjek. koji je gospodarski naobražen i imade trgovačkog duha, tako da je u trgovačkim poslovima i u pitanjima obradbe tla u neku ■ruku savjetodavne. tsprva nije moglo da bude ni govora, da se navedene smjernice upotrijebe u Palestini. Kapitala se od kolonista nije moglo zahtjevati. Političke prilike bile su suviše nestalne, a da bi dolazili iskusni ratari. Gospodarstvo nije bilo unosno, a izgledi zemlje deprimirali su se. Tržišta uijesu bila onda, a ni jesu još mi danas tako organizovana, kako bi trebala da budu. Oni, koji bi došli u zemlju, dolaziti su iz patriotskih motiva ili da izbjegnu neprijateljskoj okolici. Radilo se dakle o ljudima, koji nijesu imali nikakove gospodarske spreme, k tome uijesu za Palestinu dolazile u obzir metode, kakove se rabe u Njemačkoj, Danskoj; Australiji ili KatifomUji. Sada se učvrstilo mišljenje, da je već sabrano dovoljno informativnog materijala, da se uzmogne ustanoviti točan program rada i kolonizacije. Novi kolonisti znat će prema tome, koje su im dužnosti, i kakove imadu izglede za uspjeh.

Kod proučavanja kolonizacijonih problema Palestine prof. Mead zatražio je, da mu se •sa strane onih faktora, u čiji resor potpadaju ovi problemi dade pravac koji će da mu služi za ravnan je. Na to je primio od palestinske c i j o n i s t i č k e egzekutive, od agir. Ettingera, upravitelja kolonizaoijonog depantementa i g. dra Soskina upitne arke. Upitni arak egzekutive i odgovori prof. Meada. 1. Kakve bi trebalo stavljati zahtjeve u pogledu vremena i načina gospodarske izobrazbe, te u pogledu akffimatizoVamja na kandidirajućeg kolonistu; treba li mn dati prednosti kod naseljen ja? / Odgovor: Poželjno je, no ne bezuvjetno potrebno, da svaki koji želi da se naseli, radi kao poljoprivredni radnik ili kod osnivanja farma. Ako je moguće, morao bi isti raditi pod nadzorom upravitelja ili one osobe, koja će biti kasnije savjetnik naselja, jer bi ovaj onda mogao ujedno odlif&ti, je ti dotični kandidat sposoban ili ne. 2. Je ti neophodno nužno ili samo poželjno, da budući kolonista posjeduje vlastitih sredstava i treba li ovima davati prednosti? Ako je potreban vlastiti kapital naseljenika, u kojem iznosu. Odgovor; Veoma je poželjno da nasetjenilk ima vlastitih sredstava, koji će investirati u tamni, jer se koliko ja znam nigdje na svijetu osim Palestine ne naseljiuju ljudi bez vlastitih sredstava. Nijedna se kolonizacija ne će isplatiti, gdje naseljenik ne će investirati barem 10% troškova farme. 3. Koje mjere treba da se poduzmu, da se smanji niziko, koji ‘je vezan uz velike gospodarske pogone kao na pr. Ain Harod, gdje su naseljeni ljudi većinom još nevješti gospodarstvu i treba tek da uče? Odgovor: Svakim naseljem treba da upravlja jedan savjetnik ili upravitelj, koji bi ujedno bio i zastupnik egzekutive. Svi predmeti zakupa i zajma keba da se riješavaju po tečno izrađenom planu i imaju se pismeno ustanoviti. 4. Dokazuju li dosada u gospodarstvu stečena iskustva, da je uputno osnivati gospodarska naselja na komunističkoj bazi, Je li upotreba komunističkih principa pogodna ili štetna na ekonomski razvitak? • Odgovor; Ovo pitanje sadržava na)lezi problem cijonističkog razvitka. Po iskustvima u drugim zemljama i naročito mojim vlastitim mogu da kažem, da je najbolja metoda naseIjrvanja pojedinih seljaka. 1 ako već postoje komunistička naselja u Americi to ipak dolazi 20 neuspjeha na jedan uspjeh, a i ovaj se ima pripisati jedino religioznoj bazi naselja. K tomu pridolazi i okolnost, da se uspješne komunstičke naseobine u Americi ne bave jedino poljoprivredom, već njihov djelokrug obuhvata i aktivnost tvornica, trgovina i obrtnika, kojih prihod ide u jednu sa farmom zajedničku blagajnu. 1 ako se mora uzeti u obzir da jako zahtijevanje ovog načina organiziranja sa strane cijonističkih naseljenika može da uspije gospodarskom životu otvoriti nove puteve, to ipak moj odgovor na ovo pitanje mora da bazira na rezultatima mog istraživanja, iskustvima stečenim u drugim zemljama te ne zaključcima, do kojih sam došao nakon pomnog istraživanja palestinskih prilika. Mijenja sam. da bi se financijske poteškoće kolonizacije sm a nj i 1 e kad bi svaki naseljenik dobio svoju farmu uz uvjet, da on lično odgovara za zakupninu i otplaćivanje instalacijonih troškova. Ovakovo utanačenjc je puno jednostavnije, već ako je sva odgo-

vornost na grupi, koja možda uživa tek neki neodređeni legalni status. * 5. Može li velika grupa od il5O članova ili mala grupa radeći kao kooperativna zadruga, uspjeti tako da bude stalno naseljena i samostalna naseobina? Kako velik ima da bude maksimalan broj članova grupe? Odgovor: Ne vjrujem, da bi velike komunističke naseobine mogle biti uspješne. (Nastavak slijedi).

>Ž i D O V‘

BROJ 41-42

RnJljotlsßnrn A. Steln Braikovićeta 42 ZIIHER Inikovićeii 42 Preuzima svakovrsne tiskanice uz ukusnu, solidnu i brzu izradbu te umjerene cijene. Preporuča se za izradbu Vomisijonih knjiga, listovnog papira, koverta, cijenika te svih u knjigotiskarsku struku zasjecajućih poslova.

VREĆE Iz jute, tekstilka I papira nove i upotrebljene u svim dimenzijama za braSno, posije, ugalj i t d, dobiju se najjeftinije kod tvrtke SCHOTTEH I DRIM Milim 13 ZAGREB Illifu IMS Kimnioma STe vrst) npotrebljenlh vreći llll|lltjellll bi najveću dnevno cijeno Zavod za poißdJfvoaJe otppimoflflh ponjava

INSTALACIONI ZAVOD 'milan freiberger BAKAĆEVA 7|| /TDI7H TELEFON ULICA BR. 5 A*rtUl\LD BROJ 6-14 UVADJANJE ELEKTR. POGONA (CENTRALA), DVNAMO STROJEVA. ELEKTROMOTORA, ELEK. RASVJETE, KUĆNIH TELEFONA. PREUZIMA SVE POPRAVKE ISTE - - - - STRUKE. - - - -

Makso Borovic nalazi se u Carigradu, da nabavi nove sagove Stoga razloga rasprodaje preostalu zaiihu uz najniže cijene

Ferdo Hlrschl tt J«l mtUm trg 13 liHIl Teieto* kr. ITI i Petrifljska alien kraj 4 Preporuči »roje bogato sklađiitc željezne robe, posudja, gospodarskih strojeva, kućnih uredjaja, te sve vrsta grad) crnih potrebiti na. Sfllldll Übi* brzi poslßfi, t|)Bii iblimi