Жидов

Cionističke Organizacije i financiranje izgradnje i samo treba počekati, dok te ideje svladaju tromost »srednjolinijaSas pa će se jasno pokazati, koliko ii jć pozitivno stvorila. A u nas, gdje je gotovo čitava omladina po svonl naziranju vrlo blizu Mitahđut-partiji, bilansa je srazmjerno ios pozitivnima. A bit će zacijelo i bolja. kad se dokonča ovaj proces, koji je započeo; kad se ujedine starija omladina i mladji cijoniste u Hitahđut-partiji, koja će imati dosta posla, da brani čistoću djonističkfh načela i cionističkoga rada i u samoj organizaciji i u Bogoslovnim Općinama. n radu za Palestinu i u obnovi gaiuta. Cvi RothmilUer.

kao roba nekom Saracenu, koji mu stavi lance na noge i dade da mu obradjujs žito, koje je u tom kraju veoma Uiepo. Fubio nuđjaše svom gospoda ni veliku otkupninu, ali je kći Saracena, koja ga bijaše ljubila i htjela, da ispuni želje, što su je obzirom na nj bile snašle. savjetovala svom ocu, da ga ni uz koju cijenu ne pusti. Upućen na svoju vlastitu pomoć, izbrusi orudjem, što mu dadoše za rad na polju, svoje lance i pobjegne, dodje do Nila i baci se u neku barku. Tako stigne Fablo do bllzog mora, pa ga umorna i polumrtva od višednevna lutanja, žedje i gladi primi neka španjolska ladja, koja je plovila u Genovu. Ali nakon osamdnevne vožnje iznenadi bura ovu ladiu i baci je na obali! Dalmacije. Tek što bi zamalo pristala uz obalu, baci je bura o klisuru. Čitava se posada utopila, tek se je Fabio, držeći se pomoću krletke za perad nad vodom, nekako teškom mukom domogao kopna. Na obali klone i sruši se gotovo mrtav na tle. gdje ga nad je neka mlada i lijepa udovica imenom Loreta. koja stanovaše na obali. Ova gospodja dade, da ga odnesu u njenu kuću i da ga smjeste u njenoj sobi, a tu ga ie velikim marom njegovala. Kad se je probudio, udisao je miris ruža i mirta i vidio kroz prozor vrt, koji je, spuštajući se poput širokih stuba vodio sve do mora. Do uzglavlja njegova kreveta stajaše Loreta svirajući Itupko na svojoj violi.

Tabio joj od hvale i ushićenja tisuću puta poljubi ruku. Zahvali joj i reče, da ga ne čini toliko srećnim sam spas, koliko ga raduje i usrećuje to, sto za svoj spas treba đa hvali ovako lijepom stvoru.. Ustao je i prošetao s njom u vrtu. Kad sjedoše na klupu ispod grma mrčikina, povuče Loretu k sebi i iskaže joj svotu zahvalnost mnogim nježnostima. Nadje. da je oba sklona njegovim osjećajima, pa ostade ushićen uz nju nekoliko sati: a onda se zabrine i zapita svoju kućedomaćicu koji je mjesec r koji je dan. Kad mu je kazala odgovor na to pitanje, počne da uzdiše 5 da se tuži, jer je preostalo samo dvadest i četiri sata do dana, kad će se ispuniti godina dana. otkako je primio pet stotina dukata od Židova Eleazara. Bila mu je nesnosna pomisao, da ne će moći izvršiti svoje obećanje i da će svoj zalog izvrći grdnji obrezana stvora. Kad ga Loreta upita koji je razlog njegove zabrinutosti, odgovori joj sve, kako se jc zbilo. Budući da ona bijaše veoma pobožna, pa je s mnogo predanja volila i poštivala svetu djevicu, dijelila je s njime njegovu bol. Nije bilo teško, da se nabavi tih pet stotina dukata. U susjednom gradu bijaše bankar, koji je za vrijeme od šest mjeseci ovaj iznos čuvao za Fobija. Ali je bilo nemoguće, da se nemirnim morem i už loš vjetar za dvadeset i četiri sata stigne u Mletke. »Skupimo ponajprije novac«', reče Eabio. A kad mu gospodar njegove doma-

ćice donese taj novac, dade plemeniti trgovac, da mu primaknu jednu barku posvema do obale; stavi u nju vrećice s dukatima, a onda uzme iz oratorija gospodje Loiete častan kip bogorodice s Hristom, izrezan iz cedrovine. Polegne kip do kormila u barku i reče: *Ti si mi zalogom, sveta djevice! Židov Eleazar mora sjutra do dobije svoj novac. Radi se o mojoj i Tvojoj časti i o dobru glasu Tvoga sina, sveta djevice! Ono. što ne može da izvede smrtan grješnik poput mene, izvršit ćeš Ti, čista zvijezdo morska. Ti, koje su prsa hranila onoga, što je hodao površinom vode. Odnesi ovaj novac Židovu Eleazaru u mletački geto, da ne reče obrezani, da si Ti. loš zalog.* A kad zatjera barku u struju, skine šešir i reče tiho; »Da si mi zdravo, sveta djevice!« Barka otplovi na daleku pučinu. Fabio i Loreta nastojaše dugo da je vide. Spustila se noć. Snop se svijetla razlije mirnim morem. Kad jc drugog dana Eleazar otvorio svoja vrata, opazi u uskom kanalu geta banku, natovarenu vrećicama, a iz nje se dizao maleni kip cma drveta, što se svijetlilo na jutarnjem suncu. Barka se zaustavi pred kućom, na kojoj bijaše sedmerokraki svijećnjak. Židov spazi djevicu Mariju s malenim krstom, zalog kršćanskoga trgovca.

Imigracijoni problem

Kao šio je pc zna to. porasla je u zadnjoj godini imigracija u Palestinu i dovela je ljude u zemlja, kop predstavljaju sasvim novi tip. To je tip molagradiana. koji su većinom došli iz Poljske. Cijc-nistički aparat l>io je već 4 godine udešen na usetjivanjc halucim, mladih ljudi, koji su već organizovani u grupama s većom ili manjom jasnom spoznajem svojih zadaća, došli u zemlju kao pijoniri. Nova imigracija ima sasvim novo naličje. To su obitelji, koje su došle u zemlju, a razlozi su većinom ekonomske naravi. Om nemaju svijesnu cijoiustićku ideologiju, niti unutarnje kakove organizacije i s toga ih se leže dirigira i savjetuje nego haluciitL Poznalo je. da je imigracija ovih elemenata izazvala u židovskom novinstvu živahnu debatu, u kojoj su izražene bojazni, da zemlja ne će moći da zadrži ove elemente, jer su industrija i trgovina premalo razvijene. a da megu primiti toliko gradskog pu-

čanstva, koji nisu radnicu u običnoju spustu riječi, već nuriogradjam. Egzekutivi se naročito spočitavalo, da je partaična, đa radnicima i halucim suviše dolazi u susret, dok se drugim useljenicima premalo bavi. Sad je član palestinske Egzekutive precizirao stajalište Egzekutive u pitanju imigracije. Van Vriesland izjavio je prije svega, da će Egzekutiva promijeniti svoj imigracijom program i prilagoditi ga novoj imigracijonoj struji. Novi useljenici ne trebaju imigracijone logore kao kalucim, već jeftine stanove. Imigrante svrstao je u četiri grupe i to 1. useljenike sa vlastitim sredstvima, koji sami Sebi mogu pomoći, 2, obrtnici i stručnjaci, koji imadu imetak od 500 do 800 funti, koji trebaju savjeta, za koje treba naći kompanjona, mogućnost da urede svoja poduzeća i t. d., 3. stručnjaci s malim imetkom od 100 do 200 funti, koji traže pomoći od Egzekutive, 4. ljudi bez strukovne naobrazbe i bez imetka, ili nedovoljnim imetkom da sebi osnuju egzistenciju. Od tih useljenika ima se jedan dio smjestiti u poljoprivredi i Keren Kajemet Lejisrael zaključio je, da će 30 posto cd novo kupljenoga zemljišta dati za kolonizaciju ovih ljudi. Ima da se stvori centralni ured, koji će biti na pomoći ovim ljudima i zborom i tvorom. Nadalje se mora misliti i na one gradove koji danas imadu malo židovsko pučanstvo kao Ako. Gaza i t. d. Van Vriesland traži, da se pored ureda za posredovanje rada, što ga uzdržava radnička organizacija, stvori novi ured za posredovanje rada za srednji stalež. Za useljenike 3. grupe treba stvoriti zajmove kcnstruktvnog karaktera. Cijonistička Egzekutiva žeh da u tu svrhu stavi iz budžeta za trgovinu i obrt jednu svotu na raspolaganje. Sve informaci-

je za useljenike moraju ostati koncentrirane u rukama cijonističke Egzekutive. Van Vriesland se nada, da će ova promjena udovoljit novim potrebama imigracije..

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Pokušaj atentata na prof. Einsteina. Ruskinja Eugenia Dickson, koja je pred sedam nedjelja u Parizu pokušala da izvede atentat na Krassina, javljala je prof. Einsteinu u nekoliko prijetećih pisama da će na nj izvesti atentat. Prof. Eistein nije se mnogo brinuo za ta pisma, jer je dosada primio mnogo takovih dopisa. Uveče 30. januara došla je Eugenia Dickson u stan prot. Einsteina pa je pokušala da silom prodre u prostorije, u kojima on boravi i da izvede svoj naum. Kad su je htjeli da zadrže i predadu policiji, uspjelo joj je da pobjegne. 31. januara o podne uspjelo je berlinskoj kriminalnoj policiji, da uhvati tu ruskinju. Vjerojatno je, da se ovdje radi o duševno bolesnoj ženi, koja govori da je anarhistkinja.. Dosada se nijesu mogle da utvrde ni njezine persenalije, a isto se tako ne zna gdje u Berlinu stanuje i kada je onamo došla. Agudas Jtsroel... Memorandum Agude Savezu Naroda u stvari jevrejskih općina u Palestini. Sekretarijat Saveza Naroda obavijestio }e jerusolunsku Aguđu, da će se na jednoj od skorih sjednica Saveza Naroda staviti na dnevni red i spomenuti memorandum Agude, Rad u Palestini. Svjetska palestinska centrala Agude u Frankfurtu na Majni pregovara u stvari kupnje 10.000 dunuma zemljišta u Palestini, Doskora će se po svoj

4

»2 l D U V<

BROJ bi