Жидов

POZDRAVNA PISMA HERRIOTA, PAINLEVEA I LEONA BLUMA K OTVORENJU HEBREJSKOG UNIVERSITETA

1. Iz pisma francuskog ministra predsjednika EDUARDA HERRI O T A. Moderni duli pali luči svoje na svim vrhuncima. Jerusolim je jedan od najviših vrhunaca u povijesti civilizacije i hebrejsko sveučilište u tom gradu može opet da nadoveže na veoma sjajne tradicije i da ih dalje razvija. Želim, da ono bude središtem, kojemu će se obraćati svi duhovi sa svih strana duševnog horizonta, koji teže za svijetlom i plemenitim poticajima. Ono mora da bude centar moralne i duševne prosvjete, čije će zrake mnogo pomoći, da se rasprše magle, što još uvijek tište naš bolan ljudski rod. Svi intelektualci svijeta mogu zato u hebrejskom sveučilištu u Jerusolimu pozdraviti instituciju, kojom znanstveno istraživanje sve više rastvara vrata svijetloga biljega istine pred čitavim univerzumom. 2. Iz pisma predsjednika francuskog parlamenta PAINE EV E A. Hoće li Palestina biti sjajan i svjetao centar židovstva, njegova jezika, njegove ideje, njegovih umjetnosti i njegova duha? Ovo se pitanje sada postavlja. Začudo brzi napredak; hebrejskog jezika u Palestini, a naročito osnutak hebrejskog universiteta čine se sigurnim jamstvom budućeg uspjeha. Što se u Palestini stvara, ne smije da joj bude irelevantno. Francuska se pouzdaje u prijateljstvo s Izraelom i znade, da ima suviše mnogo veza izmedju židovskih i francuskih težnja za slobodbm, a da ne bi Judeja mogla da bude bratski povezana. 3. Iz pisma socijalističkog vodje LEONA BLUMA. Otvorenje hebrejskog sveučilišta jednako dira moje židovsko i francusko srce. Židov je dosada bio tumač Orijenta u Okcidentu. Čudnim povezanjem postaje on nosiocem radosne vijesti, koju Okcident ima da preda Orijentu. Pred budućim ujedinjenjem susreću se dvije civilizacije. A gdje da to dostojnije učine, nego na toj prvenstvenoj tačci zemaljske kugle _ u Jerusolimu. Francuska može da taj dogadjaj pozdravi tek dirnuta srca, puna osjećaja. Ona je oduvijek bila odgajatelj i zaštitnik orijentalnih naroda, što se bude. Nova će se Judeja vazda sjećati dobročinstava velike revolucije i ne će zaboraviti, da su armije republike razbile lance njenih sinova. Socijalista može da se nada, da će ovaj preporod židovske kulture uroditi samo dobrim plodovima. Zbog toga s pouzdanjem promatram taj universitet u Jerusolimu, koji centar znanosti i duševni laboratorij ne će na posljednje mjesto potisnuti brigu za zemaljski rod i u kojem ne će Židovi zaboraviti svoje čudesno poslanje, da shvate i dokuče istinu i da je podignu i učine božanskom. NEUSPJELI GENERALNI ŠTRAJK. ODUŠEVLJENI DOČEK BALFOURA U EREC JISRAELU

Iz Jerusolima javljaju: Sve su vijesti o panici pred nemirima u Erec Jisraelu, koje se s izvjesne strane uporno šire u anticijonistlčkom novinstvu, lažne. Uslijed agitacije, koja se već nedjeljama provađja, odlučila je vlada, da poduzme sve mjere, koje su potrebne za uzdržavanje reda i da osigura mirni tok otvorenja sveučilišta. Generalni štrajk, što ga je proklamirala arapska egzekutiva, nije nigdje proveden. Većina arapskoga pučanstva, seljaci i radnici, otklonili su zapovijed za štrajk i nalog za bojkot. Arapski seljaci pozdravili su Balfoura isto kao i Židovi velikim ovacijama. Inostrani upliv pri širenju svih alarmantnih vijesti lako se može konstatovati. Tvrđi se, da stvar vode egipatski emisari. Dan iza toga što je stigao, pošao je lord Balfour u novi židovski grad, Tel Aviv, a prije toga posjetio je Rišon le Cijon, središte palestinskog vinogradarstva. Stanovnici oduševljeno su pozdravili odličnoga gosta. Lord je Balfour, koji je pribivao službi božjoj u sinagozi od Rišona, u jednom govoru pred velikim mnoštvom razlagao, da Balfourova deklaracija ne inkorporira stav jedne osobe ili jedne nacije, već zajednice internacijonalnog mišljenja, koja je potpisala mirovne ugovore. Nije vjerojatno, da će se ikad Balfourova deklaracija ukinuti. On, Balfour, je jedan od najstarijih cijonista; njegovo oduševljenje za cijonističku stvar mnogo je starije od britske deklaracije, koja je njemu u najvišu čast skopčana s njegovim imenom. U Tel Avivu dočekalo je Balfoura zastavama i cvijećem veliko mnoštvo. Gradsko zastupstvo s gradskim načelnikom Disengofom na čelu, svečano je pozdravilo lorda Balfoura. Na pozdrav gradskog načelnika odgovorio je Balfour srdačnom zahvalom te je medju inim rekao, da mu ono, što je vidio, daje veću nadu no ikad za budućnost cijonizma. Lord Balfour posjetit će još i druge židovske kolonije. Otvorenje jerusolimske univerze u engleskoj štampi. Prigodom otvorenja univerze u Jerusoiimu posvetio je »Manchester Guardian« od 16. ožujka veliki dio svoga prostora Palestini. I podlistak »The New Judea«, pa i odulji članak Harry Sachera iz Jerusolima upozoruju na značenje i važnost jerusolimske univerze. Osim toga ima u tom broju i nekoliko slika instituta jerusolimske univerze. 1 »Daily Chronicle« donosi članak poznatoga. procijoniste Herberta Sydebothama o hebrejskom, sveučilištu. Zemljište hebrejske univerze vlasništvo Keren Kajemeta. Netom se konačno odlučilo, da će se cjelokupno zemljište, koje je odredjeno za svrhe hebrejske univerze i njezinih pomoćnih instituta, registrirati kao vlasništvo 2NF. Tendencija, da se javne zgrade u Palestini registriraju kao vlasništvo KKL, uspješno je prodrla kod tehnike u Hajfi, gimnazije i velike sinagoge u Tel-Avivu i umjetno-obrfnc škole bečale! u Jerusolimu.

Naše poslanice kuratoriju hebrejskoga universiteta

Poslanica Saveza Cijonista sastavljena po gg. Lavu Sternu i dru. Mojsijl Margelu,

Prijevod s hebrejskoga. Kuratoriju za gradnju Jevrejske univerzcu Jerusolimu.

»ŽIDOV«

BROJ 13.—14