Жидов

U današnjoj svečanoj sjednici Radnoga Odbora Saveza Cijonista u Kraljevini S. H. S., koja je sjednica bila posvećena važnosti jevrejske univerze u stvoren je jednoglasno zaključak, da Vam se pošalje ovaj pozdrav; Poštovana gospođo! Sa velikim simpatijama pratili smo rad oko osnutka najvišeg jevrejskog učilišta, u jer u šala junu, kojemu je pothvatu udario prve temelje i dao smjernice današnji naš mnogozaslužni predsjednik g. dr. liaim Wei.zmann na kongresu u Wienu god. 1913. Duboko žalimo, da nam kroz dugo vrijeme Vašega rada nije bilo moguće, da ičim spomena vrijedno podupremo Vaš rad. Prilike u našoj organizaciji, kraj razmjerno vrlo malo Židova a na razmjerno velikoj teritoriji, kraj većinom siromašnih cijonista, nijesu nam uslijed tolikih drugih cijonističkih zadaća i dužnosti omogućivale, da makar i samo jedamputa provedemo jednu sistemaličku akciju u korist jevrejske univerze u Jerušalajimu. Mi znademo, da upravo ta ustanova, i ako nailazi na razumijevanje i na ljubav naših najširih masa, nije dosele dobivala potpora iz širokih jevrejskih redova. Vanredno nas raduje, da se ipak našao dovoljan krug vrlo darežljivih pojedinaca, koji su svojim obilnim prinosima omogućili izvedenje ovoga velikoga djela. Me treba, gospodo, da Vam kažemo ni jednu riječ o značenju instituta* što ste ga Vi stvorili. Nu moramo Vam priznati, da od Vašega instituta očekujemo isti onaj blagotvorni utjecaj na cjelokupno jevrejstvo naše teritorije, koji se utjecaj očekuje na Jevreje cijele Galuite uopće. Mi već sadi osjećamo, da otvaranje jevrejske univerze u Jerušailajimu samo sobom unosi duh preporoda i u takove jevrejske krugove, koji dosele ostadoše indiferentni prema obnovi Erec Jisraela unatoč sve naše cijonističke propagande i unatoč tolikih drugih pozitivnih činjenica izgradnje židovske narodne domaje. I mi smo uvjereni, da će ponos, koji danas obuzima svakog iole ispravnog jevrcjina zbog otvorenja univerze, biti jedan od najjačih faktora, koji će prisiliti sve Jevreje, da se najprije idejno, a zatim i svojom saradnjom i svojim životom povrate u židovstvo. Tako ćemo upravo pod utjecajem najmanje praktične ustanove, univerze, dobiti onaj velik priliv ljudi, sila, sredstava i potpore, koji nam je bezuvjetno potreban, da izgradnja Erec Jisraela napreduje jednim golemim tempom, koji priliv dosele nismo mogli dobiti niti našim najsi stematičnijim i najpraktičnijim radom u Erec Jisraelu i u galutu. Mi zahvaljujemo cijelom kuratoriju i svima koji su omogućili ovo veliko djelo! Želimo mnogo sreće i šaljemo naš pozdrav svima, koji će biti pozvani, da upravljaju ovim našim institutom i da ga dignu na onu zamjernu visinu, koja će odgovarati najvišem sveučilištu »naroda knjige«. Kao svi vjerni sinovi židovskoga naroda sudjeluju i Židovi Jugoslavije, sudjeluje i naš Savez, sudjelujemo u duhu i mi u divnoj Vašoj proslavi. 1 mi smo poslali u zemlju otaca naše pijonire, vrijedan ljudski materijal, koji će, nadamo se, učiniti sve, što će im biti moguće zu izgradnju Erec Jisraela. Mi ovlaštujemo vod ju ovih naših najboljih sinova g. ing. Hulju Zaloscera, da zastupa naš Savez prigodom Vaše proslave. U Zagrebu, 18. mada 1925. Radni Odbor Saveza Cijonista u kraljevini SHS.

Adresa Zagrebačke bogoštovne općine Zagrebačka bogoštovna općina poslala je hebrejsku adresu, koju je izradio g. dr. M, Margel, a koju donosimo u prijevodu s primjedbom, da duh hebrejskog originala nije mogao naći sasvim adekvatan izričaj; Kuratoriju hebrejskoga sveučilišta u JerusoHmu. Izdaleka, u galutu, učestvuje Izraelitska Bogoštovna općina u Zagrebu (kraljevina S. H. S.) u svečanosti otvorenja hebrejskoga sveučilišta u Jerusolimu srcem punim svetoga strahopočitanja, dušom prožetom radosnom nadom i srdačnom zahvalnošću prama svim osnivačima i graditeljima trećega svetišta. B i t o sr e t no! Od vremena Vespazijanova rata, tečajem sviju naraštaja, unatoč svih krvoločnih progona i bespravnosti, nije židovski narod ni za jedan trenutak prestao da vjeruje u besmrtne riječi prorokove; »On (Bog) nam je dao da preživimo oba razorenja (židovske ■države) j on će nas trećom izgradnjom uspraviti i mi ćemo l živjeti pred njim«. Na pitanje Hadrijanovo: »]e li istina, što vi tvrdite, da je ovaj svijet sazdan na duhu?« odgovarao je židovski narod kroz mnogo vijekova svim narodima svijeta apsolutno i bezuvjetno: »Jest!« Jer istina je, neoboriva i vječna istina, što je ne mogu da slome sve ■moguće krute nezgode i potresi, da je svijet židovskoga naroda sazdan na duhu. Pod ■ruševinama palestinskim nije bio pokopan životni duh židovskoga naroda. Svijetlo, što je sjalo iz prvog i drugog svetišta, okružilo je galut tamnom koprenom, tako te je pogled bio oslabljen, a srce potišteno. Poput diva Anteja, što je samo tako -r X t» »'>♦*« M U > 1 - L P fi •» dugo zadržao svoju snagu, dok je bio srašten sa materom zemljom, bijaše i židovski narod na svetome tlu svojih otaca vazda jak. Korjenje židovske narodne duše leži u svetoj domovinskoj grudi. Otkad je krutom nesmiljenošću bio otrgnut od one zemlje, malaksala mu je snaga, potamnio mu je oštri duhovni pogled, kao da ga je napustila Sehina. »Jer jedino iz Cijona dolazi nauka i riječ Božja iz Jerusotima«. Svijetlo, što će da sja iz hebrejskoga sveučilišta u Jerusolimu, obasjava! će svetu zemlju, ispunit će malaksale sile novim životom, osokoliit će duhove i žile židovskoga naroda snagom duha, što obnavlja zemlju i čovjeka. Bio sjaj ovoga trećega svetišta veći i uzvišenijj od dostojanstva obaju razorenih svetišta! S najtoplijim željama za napredovanje ovoga velikoga djela i pozdravljajući Cijon bilježimo se ovdje u Zagrebu, dvadeset i drugoga dana u mjesecu Adaru godine 5685. Adresa Hevre Kadiše Hevra-Kadiša u Zagrebu poslala je jevrejsku adresu koju je sastavio g. naidkantor J.osip R e n d i. Zagreb, dne 28. ađara 5685. Pozdrav predstojnicima i upraviteljima sveučilišta u Jerusolimu! Mjesec Nišan u godini 5685 bit će svemu Israelu jedan od prvih mjeseca, jer u njegovom vremenu, u gradu, koji je i majka Izraelu, otvaraju dveri mudrosti d spoznanja vrata svoja i istina će nicati iz tla zemlje naše. Iz Cijona će opet kao nekoć izvirati egzaktno znanje i oploditi svijet. Na veliku Ove je jevrejske adrese napisao veoma ukusnom kaligrafijom g. Adolf Wei s s, umirovljeni učitelj židovske osnovne škole u Zagrebu.

radost svega židovstva ostvarila se osnutkom carstva znanja u Jerusolimu čežnja, što usrećuje i svi hvalimo Stvoritelja, što nas je uzdržao na životu do toga vremena. (Hevra-Kadiša u Zagrebu časti se, da Vam ovime isporuči svoje »mazal-tov« želje. Svemogući neka Vas blagoslovi trojakim blagoslovom svojim. Darovao Vam svoju milost i neka bude volja Njegova-, da ustiši molbe za Vašim mirom i srećom. Adresa Hapoel Hacair-a Kuratoriju za HeJjrejsku Univerzu Jerusolim. Poštovana gospodo! Veoma nas veseli Vaš poziv, da s Vama proslavimo veliku slavu otvorenja hebrejske ■univerze. I ako smo udaljeni prostorno, blizu smo Vas punim srcem svojim. S dubokom zahvalnošću gledamo na Vas, muževe odlučnoga djela, što «te nam prokrčiH putove i doveli nas do ostvarenja našega ideala i duševne slobode i oslobodjenja našega duha, što se ispoljava u tome činu. Mučili ste se i trudili, a ono, što ste postigli, jest simbol za otu misao. Počinje nova epoha našega života, a nova se budućnost ukazuje našim očima. U njoj će se ostvariti, to nam je nada, velika čežnja naša za posvećenjem rada po duhu. S pozdravom obnove. Hapoel Hacair Jugoslavije.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Umro Mordehaj Spektor. Ovih dana umro je u New Yorku u 67 godini života poznati književnik na jidiš jeziku Mordehaj Spektor. Spektor se rodio 1858. u Umanu nekadanjoj kijevskoj guberniji, otac mu je bio hasid. Već u mladim godinama zahvatio ga utjecaj prosvjetiteljskog pokreta haskale. Na aktivni nastup u literaturi potaknuo ga je ponajviše Eliezer Zweifel. Godine 1883. objavio je Spektor svoje prvo djelo »Roman bez imenoi«, a godinu dana zatim svoj oveći roman »Ž i d ov s ki muzi k«, Oba su djela izašla u listu »Idišes Folksblat«, koji je u ono vrijeme izlazio u Petr.ogradu. U tom je listu štampao i skice i svoju poznatu pripovijest »Štrajk šnorera«. God. 1887. preselio se već u Varšavu. Ovdje je počeo da izdaje naročita izdanja pod imenom »Kućni prijatelj«, u kojima su saradjivali svi literati tadanje mlade jidiš literature, tako na pr. Perec, Finski, Dinesohn i t. d, U tim svescima pisac je i sam Spektor, pa je tako štampao svoj nedovršeni roman »Baal-ŠemTov«. U zajednici s Perecom izdavao je list »Jomtov-bleter« u kojima su obojica štampala vrijedne radove. Na početku rata preselio se u Odesu, gdje je doživio revoluciju i teror boljševizma. Iz Odese ode u New York. Ondje je nastavio svoj literarni rad i u novije vrijeme štampao je u jednom newyorškom jidiš listu »Pripovijesti iz Braclava«. Posljednje su mu djelo vrijedni »Memoari«, koji nažalost nijesu dovršeni. U Spektoru gubi moderna jidiš literatura vrijednog radenika, koji je Svojim djelima ušao u klasičnu skupinu njenih članova, kao što su Mendale Mojher Serufim, Šalem Alejhem, Perec, Dinesohn i neki drugi, | Lord Curzon | Javili smo u posljednjem broju smrt lorda Georgea Nathaniela Cursona. Lord Curson rodio se 11. siječnja 1859. u Kedlestonu. Otac mu bijaše svećenik imenom Alfred Curson, koji je kasnije postao lordom Scarsdale. Političku karijeru počeo je g. 1886. kao zastupnik konzervativne stranke u donjoj kući. 1891. d 1892. bio je državnim podsekretarom za Indiju a 1895. do g. 1898. podsekretarom u uredu za izvanje poslove. Bio je vanredan poznavalac prilika na bliz,om i dalekom Istoku, 0 tom je predmetu izdao nekoliko knjiga medju kojima se naročito ističe djelo »Persia and the Persian O ues ti (>n, ‘- Ova su mu djela pribavila vanrednu popularnost i u ši-

BROJ 13.—14.

»ŽIDO V«

15