Жидов
neslavnih, kulturno - socijalnih (karitativnih i zakladnih, koliko potpomažu taj zadatak. Zato držim, da bi ije trebalo u zakonu izričito ustanoviti djelokrug autonomije u onim granicama, kako ga uživaju današnje općine. Ustanovi li se konačno, da se podijeljena autonomija ima vršiti u granicama gradijanskih zakona, a pod nadzorom državne vlasti, mogla bi se druga stavka člana 10. izostavili. Po ustrojstvu židovske bogoslovne opčine nema konfesijskih organa, koji bi imali ma bilo kakovu sudsku vlast nad vjernicima. I rabin ; prvi konfesijski organ u opčini, samo je izvršujući organ općinske reprezentacjie. Dodje li izuzetno u kojem pitanju do razmimoilaženja u mišljenju, odluku stvara i donaša općinsko zastupstvo, koje kao autonomna korporacija može svoje odluke samo izvršiti. jedino treba pomoći državne vlasti pri naplaćivanju općinskih poreza, koja se ovršno utjeruju administrativnom ovrhom posredstvom državne vlasti. Već je prije rečeno, da židovska vjerska zajednica ne poznaje hijerarhije. Kontesijske Službenike postavlja sama općina. Svaka općina za sebe imenuje svoje vjerske funkcionare i ako ih ii postavlja doživotno, funkoijonani potpadaju pod disciplinarni postupak, propisan bilo namještajnim dekretom, bilo općinskim statutom. Općina ne poznaje duhovne vlasti, koja bi vjerske službenike postavljala, smjerala ili sa uprave konfesijskom imovinom odstranila. Prema tomu ne bi se čl. 11. i 12. mogao primjenjivati na židovske bogoštovne općine, ali da se predusretne nesporazumcima, trebalo bi u zakonu izričito istaći, da se te ustanove odnose na vjerske zajednice, koje nisu hijerarički uredjene. Posve je jasno da i kraj najšire samouprave državna vlast sebi pridržaje pravo vrhovnoga nadzora nad djelovanjem i djelanjem samoupravnih korporacija, bile one i vjerske prirode. O tom nadzoru govore ćl. 13. do 19. Držim, da u predloženom zakonu predvidjeni državni nadzor ade predaleko, naročito glede imovinsko-pravne dispozicije vjerskih organizacija. Kako je jur spomenuto, posebne židovske konfesijske imovine nema. Može da bude te će pojedina bogoslovna općina imati neku imovinu, znači da je bogoštovna općina nosilac imovinskih prava i obveza. Kao pravni subjekt treba da imai sloboda dispozicije imovinom, koju ije stekla, u koliko nije samim statutom ograničena. Za način upravljanja i upotrebe općinske imovine odgovara administrativni općinski organ općinskom zastupstvu i ako općinsko zastupstvo odredjuje stanovitu upotrebu općinske imovine, ne vidim opravdanog razloga, da se to podvrgne ingerenciji državne vlasti. Cl. 21. o pomoći iz državnih sredstava ili sredstava samoupravnih tijela izlijev je jednakopravnosti sviju Ustavom usvojenih vjera. Ta će se pripomoć po čl. 22. ustanoviti sporazumno izmedju državnih vlasti i vjerskih zajednica, koje su dužne o svojim stvarnim potrebama podnijeti potrebite izvještaje. (Nastavit će se). Ispravi; U prvom retku članka u broju od 26. juna o. g. ima mjesto »kasnije* da bude »ranije«. Na str. 4. druga alineja drugi redak ispušteno je »ne», koje se ima umetnuti izmedju riječi «jer se« i »radiš.
Židovi u Poljskoj
Piše:
Salom Aš.
Ne znam, da li ije poljsko židovstvo svijesno beznadna stanja, u kojem se nalazi. U ovo nekoliko mjeseci, što boravim u Poljskoj i izbliza promatram stanje Poljskih Židova stekao sam uvjerenje, da ne znaju ništa o tome nesamo Židovi u ostalom svijetu, nego i sami Židovi Poljske. Ravnodušnost, kojom promatraju svoje prilike, raskidanost srdaca izmedju stranaka, rasparčanost poljskoga židovstva svjedoči o tome, koliko malo oni osjećaju opasnost, koja- im leži na njihovu putu poput otrovne zmije. Naši neprijatelji za vremena carističkoga režima crtahu si u svojoj mašti tip Židova, koji je u sebi inkorporirao svu prostotu, zloću j pokvarenosf i oni su svim silama svojim i snagom vladine mašinerije, kakovu je imala stara Rusija upravili svoj rad na to, da Židov 'postane sličan takovom tipu, slici, koju su već bili dovršili u svojoj mašti. Židovskom su pučanstvu priječili', da se bavi legalnom privrednom granom, oteli mu svaku produktivnu djelatnost, protjerali su Židova sa svakoga polja, na kojem je mogao da pošteno privredjuje svoj komadićaik hljeba, nagnali ga u užinu «luft-egzistence», spekukucije i kramarstva, pa su onda triumfirajući u zlobi svojoj pokazivali na nj; »Pogledajte, čime se.Žid bavi!» A gdje im nije uspjelo da Iskuju tip zločinca, ondje se to nije zbilo zbog toga, što se u njih probudio hrišćanski ljudski osjećaj ili zbog toga, što je loše radila mašinerija njihove štampe, nego bijaše tu razlogom ai to možemo s potpunim ponosom da kažemo židovski moral, optimističko židovsko naziranje na svijet, židovska vjera u dobro i pravednost, židovska otpornost i trijeznost, koja se bila, suprotstavila protiv ovih mahnitaca. Ali i zbog prirodnih mogućnosli velike i bogate zemlje, u kojoj su se Židovi nalazili, mogli su se oni održati kao potpuni, pošteni, etički ljudi, ništa gori od drugoga kojega naroda. Poljska ne smatra specijalan položaj, u kojem se nalaze Židovi posljedicom, a Židove žrtvom bezumlja režima zajedno sa ostalim žrtvama, koje su ostali dijelovi naroda u njenoj zemljii podnijeli za toga režima, nego vidi u tome tek jednostavnu činjenicu. Liberalni ustav zajamčuje pravednost i Židovima, ali izvršni organi poljske vlade nijesu dosada zaista ništa učinili, da ozdrave bolesno židovsko tijelo. Nijedna produktivna grana nije se u Poljskoj pridružila privrednim granama Židova. A poljsko društvo sviju smjerova vidi u Židovima nešto tudje, nešto, što se umjetno nametnulo, pa čini sve, da Židove ekonomski oslabi i da potkopa svaku osnovicu ispod njihovih nogu. Hoteći, da na silin i brzo stvore čisti poljski »treći stalež®, čine to na račun Židova, a da ne mare koju cijenu, zato mora da plaća židovsko pučanstvo a možda i sva zemlja. Ne vjerujem, da će ikada uspjeti našim neprijateljima, neprijateljima iz svih zemalja i vremena, da nas učine onim, što toliko žele, mi smo za takovošta pretvrdi orah. I ona otporna snaga, što se nesvijesno nalazi u židovkinji sa trga, koja' si otkida krišku zalogaja od ustiju, da plati poduk-u u tori za svoju djecu, ovakova se otpornost ne može da nadje ni u izabranicima drugih naroda. Tome je kriva stara krv, koja je toliko često iskušavana. Ali svagda su nas u raznim zemljama poniziivali i činili nam život naš paklom. Sto je moj savjet? Iseliti?
Velika Rusija izbacivala je godimice iz svojih beskrajnih stepa stotine tisuća Židova, pa ipak se nije umanjio broj Židova,. Naprotiv je prirodni porast ruskih Židova bio veći nego broj onih, koje je emigracija izbaćlia. Židovi Poljske ne imadu mjesta, kamo bi mogli da podju. nesamo u stotinama hiljada, nego mi eto ne vidimo mogućnosti da bi ma i 20 tisuća ljudi godimice moglo da se iseli iz Poljske. Nemojmo da si umišljamo, te su vrata Amerike privremeno zatvorena i da će za druge liberalnije vlade postojati nada,, ie će se moći iseljavati iz Poljske. Upravo protivno! Oni, što poznaju prilike, znadu, da su ozbiljni protivnici useljivanju u Ameriku upravo (zbog konkurence) radnici. Pa kad je republikanska vlada, koja imad-e interesa na tome da bude rad jeftin, zatvorila vrata Amerike novoj migraciji, onda nema nikakove nade, da će ih druga liberalna vlada otvoriti. A hoće li moždai mali, tek nešto, porasli Erec jisrael dai se mjeri sa Amerikom, da u svoj maleni prostor primi stotine hiljada, koje izbacuje zemlja gatuta? Komu je draga nada u Erec Jisrael. koji za ovu mladu mladicu struji, mora da zabrinuto gleda na svako preopterećenje, koje se hoće da natovari Palestini. I ja moram da priznam; kad vidim u posljednje vrijeme u Poljskoj, kako se očajno Zidovi bave planom, da proda,du svoj «sian« j svoju »radnju«, posteljinu, j da sve unovče, pa da kao »kapitalisti« podju u Erec jisrael, i kao što mi je drag taj Erec jisrael, šio raste lako se upravo zbog toga bojim, da ovaj novi »kapitalistički proletarijata ne će uvećati ondje naše auspicije i mogućnosti, nego će iek uvećati špekulaciju, koja i onako raste a prije ili kasnije, morati će prestati ova emigracija kapitalista. Ne, neka si ništa ne umišljaju oni koji misle: »Što gore, to bolje«, šio je gore u Galutu- to brže će rasti Erec Jisrael. Naprotiv! Erec jisrael ne može da se gradi u bolovima, negoi u radosti! Ne može da gradi slobodnu zemlju u Erec jisraelu na smrt izmučeno- židovstvo, koje je uf galutu očajavalo. Propadne li židovstvo u Galutu, ne vidim nikakove nade u Erec jisraelu. I stare zračne kule su isprazni snovi, prema kojima naše svjetske konference izgradjuju nove zemlje, Spamlju, Meksiko, Kanadu i sve ostale dijelove zemlje. Emigracija!, koju Židovi mogu da provedu, može da se prilaz godi velikim, bogato razvijenim zemljama, gdje veliki »levijatani« lako mogu da progutaju sve te obrtnike i male trgovce. Onamo, gdje zemlja nije razvijena, ne može da- se svodi židovska emigracija. Pa ako su Židovi i položili dovoljan ispit, da imadu sposobnosti za zemljoradnju a i za pij-onirski rad, kao šio su to dokazali u Erec jisraelu, ArgentinljS (i kod -kulturno razvijenije zemljoradnje, kao u Americi, jest zemljoradnja prilagodjena Židovima), a to su Židovi suviše siromašni, a da bi velikim svotama mogli da -koloniziraju nova područja. Dostatna je zadaća za siromašan narod. -Ne, u položaju, kakav ije danas nema nade. To mora da si objasne ne samo muževi u poljskoj vladi, nego prije svega Židovi sami. Nema nade da se svemu, što jest, nekuda izbjegne. I mi ne smijemo da' od toga bježimo. Dovoljno smo mi tumarali u ovim godinama lutanja, pa smo ostali bez doma.
BROJ 28.-29.
iŽ I D O V<
3
Darujte za halučßu farmu