Жидов

a ne samo izmedju propagande dvaju fondova. 1 u tom je smisiu KKL izradio posvema odreJjcne prijedloge, koje će predati kongresuSva se ta pitanja tiču utjecaja kongresa na KKL. A kako da sam KKL u ovim pitanjima djeluje na kongres? U prvom redu ie važno i odlučno, da KKL pokaže i dokaže što doličniju veličinu svoga uspjeha, da pokaže koliko židovski narod prijama uza nj. KKL zbog toga apelira na sve svoje prijatelje i suradnike da nastoje, kako bi se kongresu objavio rezultat, koji će imponirati. Ovakav bi rezultat bio broj odčetvrt m i 1 i j u na fu nt i do kongresa. Od kongresa nas doduše dijeli tek nekoliko nedjelja, ali u ovaj čas ne dostaje do te svote 70.000 funti. Todakako nije m n o g o. a k o sve naše snage skupim o„ da veli ka m akcijo m pređ a m o ko n gresu pozdrav, djelo KKL. Ako sva povjereništva provedu zaostala pražnjenja škrabica i ako iznova provedu pražnjenje svih škrabica još prije kongresa, p.aakouznastoje, da se svi uništi primici što prije doznače, i svi se povjerenici dokraja potrude, da izvedu sve konzekvence ovih zah tjeva onda će se do kongresa dostići svota, koja bi iznosila ili posvema ili približno četvrt milijuna funti. A to bi bio argumenat, koji bi snagom svoje uvjerljivosti natkrilio sve, što bi se inače moglo da iznese.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Weizmann o proširenju Jewish Agency. Glavni organ Hitahduta u Poljskoj »Volk umd Land« donio je ovih jednu izjavu Weizmanna o proširenju Jewish Agency. Ova je vijest u listu »Volk und Land« štampana doslovno ovako: Glavni Ured Hitahduta moli nas, da objavimo ovu važnu izjavu koju je dr. Weizmanti dao u Tel Avivu poznatoj koinferenci svili (? ured. Židova) centralnih komite ja cijonističkih saVleza. Prof. Weizmann izjavio je, da će se bez obzira ma prihvat osnovnih uvjeta za planirano prosipanje Jcwish Agqn)cy (50 procenata naprama pedeset, predsjednik Cijon/Lstičkc Organizacije je predsjednik Agemcy) po svoj prilici proširenje moći provesti lijek iza dvije godine i da će do toga vretmena ući u Agelncy i zastupnici židovskih radnika u Americi. Na upit gospodina Kap(la|n(a o daljoj sudbini točaka, koje je( ma posljednjoj sjednici Akdjomoga Komiteja predložila Hitabdut i koje je prihvatila Egzekutiva kao uvjet za proširenje Agemcy, odgovorio je prof. Wf2izma!nin, da ovi zahtjevi, koji uz ostale čine osnovicu našega kolonizacijonoga rada u Erec Jisraelu, ne će na protivnoj strani naići na! opoziciju. Gospodin Kaplan opetovao je svoje pranje a dr, Weizmaim mu je definitivno odgovorio, da će spomenuti uvjeti biti primljeni u statut, kloji ć© predložiti Cijonistička Organizacija o Jevvish Agency. Pregovori izmedjn Cijonističke Organizacije i Agude' o palestinskom zakonu o uredjenju općina. Dne 1. jula održala se je u Beču ranije najavljena konferenca izmedju cijonističkih zastupnika aađrabina dr, Chajesa, rabina Jakoba Friedmanna (Mizrahi) i Mejuhasa (Vaađ Leumi) i zastupnika Agude dr. Pinkas Kohna, Mosesa Blaua (Palestina)

i Jakoba Rosenheima. Raspravljalo se je ,o mogućnosti sporazuma u stvari palestinskoga zakona o općinama. Nakon opširne diskusije izneseni su nacrti, koji odredjuju granicu koncesija, što bi ih u interesu sporazuma mogla da doprinese svaka stranka. Zastupnici obadviju stranaka izvjestit će svoje korporacije u smislu doskorašnjega, nastavka pregovora pa pridržavaju za njih slobodu odluke. Delegati Amerike na 14. kongresu. Cijonistička Organizacija u Udruženim Državama Sjeverne Amerike izaslat će na temelju rezultata šekelske akcije 42 delegata na 14. cijonistički kongres. Prema informacijama ber.’m ke »ZioniStische Korrespondenz« nalazi se raedju ovim delegatima i rabin Stephen Wise, Sokolov o značenju deklaracije poljske vlade. U razgovoru sa dopisnikom varšavskog lista »Hajnt« izrekao je Sokolov svoje naročito zadovoljstvo obzirom na deklaraciju poljske vlade. On je izjavio da se je korešpondenca o toj deklaraciji vodila već mjesecima sve od otvorenja hebrejskoga universiteta u Jerusolimu. Sokolov je dakako već ranije poznavao tekst deklaracije i izjavio, da se s takovim tekstom slaže. Činjenica, da Poljska priznaje Balfurovu deklaraciju i cijonistička nastojanja u Palestini jest predobjava legalizacije Cijonističke Organizacije u Poljskolj, Veliko značenje steći će ta deklaracija na internacijonaln.om području. Treba znati, da je Poljska član Saveza Naroda i da svaka potpora na tom terenu imade za nas velik značaj. »Hajnt« podvlači tora prilikom ponovno činjenicu, da a to se vidi i na temelju izjava Sokolova objavljenje ove deklaracjie ne stoji ni u kakovoj vezi sa pregovorima o poljsko-židovskomu sporazumu, koji su se vodili u isto vrijeme i koji su kako je poznato uspješno završeni. Razne novine upozoravaju, da tom deklaracijom Poljska prvi puta govori o »židovskom narod u«, a dosada je uvijek običavala da židovstvo shvaća i tretira tek kao »vjersku zajednicu« . Nakon poljsko-židovskoga sporazuma. Izgradnja razorenih sinagoga i židovskih škola u Poljskoj. Budžetna komisija poljskoga sejma jednoglasno je prihvatila predloženu rezoluciju zastupnika Federbuscha, u kojoj se poziva vlada da kod akcije izgradnje i popravaka ratnih šteta uzme u obzir i u ratu razorene sinagoge i židovske škole. Rezolucija je prihvaćena jednoglasno, jer su poljski zastupnici obzirom na poljsko-žiđovški sporazum glasali za tu rezoluciju. Židovski učiteljski seminar u Vi 1ni dobio pravo javnosti. Poljski ministar za prosvjetu podao je židovskom učiteljskom seminaru u Vilni pravo javnosti. Ovo je prvi slučaj, što poljska vlada podaje pravo javnosti jednom zavodu, u kojem je nastavni jezik židovski. Ovaj se akt u političkim krugovima smatra posljedicom židovsko-poljskoga sporazuma. Zanimivi proces zbog škrabica Keren Kajemeta u Lublinu. Za svakoga je Židova časno imade li u svom stanu škrabica Keren Kajemeta. Pred nekoliko mjeseci konfiscirala je poticajna vlast u Lublinu u nekim stanovima škrabice Keren Kajemeta, a posjednici škrabica bili su kažnjeni globama. Oglobljeni židovski gradjani pritužili su se nadležnim oblastima i započeli sudbeni proces u toj stvari. Prva rasprava održana je prošle nedjelje, pa je završila oslobodjenjem kažnjenih. Sudac je u motivaciji rješenja rekao medju ostalim: »Nikome ne pripada pravo, da u stanu plijeni škrabicu. Za svakoga .je Židova časno, imade li škrabicu svoga narodnoga fonda«. Ova se motivacija uvelike dojmila prisutne židovske i nežidovske publike. Policajna oblast je upućena, da posjednicima vrati zaplijenjene škrabice. Broj škrabica Keren Kajemeta. Krajem maja 1925. bilo je u čitavom svijetu podijeljeno oko 800 hiljada škrabica Keren Kajemeta, 600.000 dakle više nego u prošloj godini. Očekuje se na temelju zahtjeva saradnika Keren Kajemeta, da će doskora biti podijeljeno jedan milijun škrabica. Zaključak konference američkih cijonista o kontingentu za Keren Kajemet. Godišnja konferenca američkih cijonista, koja se je održala od 28. do 30. juna zaključila je, da se u narednim mjesecima novembru i decembru priredi naročita kampanja za Keren Kajemet, koja ima da namakne 500.000 dolara. ■

Doprinosi za Keren Kajemet u mjeseca juna dostižu prosječni mjesečni doprinos od više nego 20.000 funti I ako u mjesecu junu običavaju doprinosi biti manjima nego u ranijim mjesecima ipak je mjesec juni ove godine dostigao prosječni mjesečni doprinos, koji prekoračuje svotu od -zadese! hiljada funti. U tom je mjesecu ušlo tačao iskazano svega 20.189 funti. Primici u istom mjesecu prošle godine iznosili su samo 12.193 funti (ne übrojivši amo 5000 funti, koje je obligatno doprinio Keren Hajesod, pa ovogodišnje povišenje iznosi 66 posto. U glavnome doprinijele su za prvih devet mjeseci ove godine do svršetka juna, ove zemlje na ime kontingenta (brojevi u zgradi znače doprinos za isto vrijeme prošle godine); Poljska LE 47.706 (LE 6,610); Sjeverna Amerika Lu. -1.394 (27.402); Njemačka LE 15.956 (8890); Velika Britanija LE 12.927 (8233); Rumunjska LE 11233 (5644); Čehoslovačka LE 6205 (5065); Južna - rika LE 9547 (4690); Erec Jisrael 5626 (2940); Litva LE 5493 (2376). Borba Huseina, bivšeg kralja od Hedžasa protiv židovske narodne domaje. Izvjestitelj berlinskog lista »Vossische Zeitung« za prednji orijent dr. Weisel p.ojetio je nakon pustolovna puta nekadanjega kralja od Hedžasa Huseina u njegovu utočištu u Akabi, tik prije toga što je Huseinu stigla zapovijed Engleza, da ostavi to mjesto, Dr, Weisel ovako crta svoje dojmove, koji je u njemu pobudila osoba Huseina: »Godinu dana pred tim bio sam gostom kralja, koji se upravo tada da,o proglasiti kalifom. Kako li me je ponosan i siguran pobjede upitao; »Pa tko drugi da bude kalifom, nego ja? Koji je muslimanski knez osim mene još posve neovisan o inostranstvu?« I danas opet sjedim do njega. I njemu nije od sve moči ništa preostalo do malih pustinjskih gradova Maan i Akaba i malena jahta tu napolju na modrim valovima zaliva. A i taj ostatak moći pripada mu tek do prekosjutra, njemu kalifu, koji 200 dana . . . Pogledah ga. Njegov je lijepi obraz postao blijed i upao, ruke besnažne, glas, u kojem su kad mi je govorio, čest.o drhtale suze, satrt mu je. Stari muž, koji je do pred godinu dana mogao nekoliko dana bez prekida sjediti u sedlu, postao je starac«, Dr. Weisel završuje svoj izvještaj: »Husein se odvažio na veliku igru, kad je otklonivši priznanje Balfurove deklaracije učinio borbu protiv židovske narodne domaje u Palestini ključem svoje politike protiv Engleske. Sebe je držap jačim, Židove slabijim, a Engleze kratkovidnijim, nego što jesu. Tako je izgubio svoju igru«.

Iz Palestine

-4000 imigranata u mjesecu juna. »Jewisih Times« u Londonu donosi brzojav svoga dojjris|nSka iz Jcrus dima, da je u mjesecu junu ušlo u Pales'inu 4000 useljenika. Ovo je dosada najveći broj mjesečne imigracije u Palestini. Wien/7sr Mlorgenzeitung javlja štavile, da je u junu ušlo u Palestinu 4200 imigranata. Sve do mjeseca juna nosio je rekord useljenja mjesec mart ove godine, kad je u Palestinu ušlo nešto preko 3000 useljenika, da se ovdje stalno nasele. v Oproštajni manifest sir Herberta Samueia. Sir Herbert Samuel upravio je prije svoga odlaska (dne 30. juna) iz Palestine manifest na palestinsko pučanstvo* u kojem se zahvaljuje za sklonost i simpatije iskazane njemu i njegovoj gospodji, pa onda kaže: »Najozbiljnije sam nastojao, da održim obećanje, dano pred pet godina Njegovom Veličanstvu kralju Đorđu V., da će u mojoj upravi vladati apsolutna nepartaičnost i respektovanje prava svake rase i religije. Zemlja raste i uspijeva u poljoprivredi i industriji, a i trgovina cvate. Pučanstvo se uvećajte; postoji višak primitaka nad izdacima u iznosu od LE 600.000, javna je sigurnost uredjena, malarična je epidemija svladana, otvoreno je 200 novih škola, više nego ranije postoji harmonija izmedju vjerskih

4

»2 ! D O V<

BROJ 31