Жидов

goga, Iz soipstvene volje gošlodav. i radnika stvoren je raidW9kš z-akioln, .a toga nema ,ni u jedinoj zemlji na svijetu, jer se nadlrfol« zakoni stvaraju samo silom ii posredovanjem vlade. Naša iseOba je najjača nacionalna 'utvridai, šib je iznađemo tu Palestini, najjasniji izričaji narodnoga ihtiijenlja. Napadaji na Egzekultivp rifteisu zapravo upravljeni protiv nje, nego protiv oskudice novaca. To je korijen bijelome mezadovolljstvu. Krive su prilike, ikoje su neovisne o nama. Sada je vrijeme da mislimo na velike sume koijima ćemo podmiriti potrebe četvrte alije. Kongres mora da stvori kotonilzalćijioni fond. U Palestini mora da nas vode činjenice u svemu što se radi. U svojoj sam knjizi ostavio zapis Svqga djelovanja i pokušalo sarp, da razvij em peke probleme. Daleko sam od toga da vjernijem da sam pogodio ono pravo. Aili tko promatra cijelo djelo seobe, ne smije da u njemu vidi samo jedaln dio, ne smije da samo na to gleda, da ili je sve lučinjeno gospodarski, nego mora da glejda rad kao cjelinu, kao žiivi organizam-. U tom su dijetu mnoge pozitivne tačke. Ovo djelo će postolja ti, kada će biti kritike pojedinosti već dugo zaboravljene. Protivnim se Soskiinioviim metodama; i ako njegov pokušaj uspije, ne znači još novi sistemi, nego jedan, dva lili tri nove naseobine u Palestini. Osobito mi se čini sumnjivo,, da Soskcin ne uzima obzira na kojnkurenou susjejdnilh zemalja. Sve sredazemske zemlje su klimatski odlične oblasti. Prema njima je Palestina u tome zaostala. Osim l toga' one posjeduju mnogo jeftinije -radine snage. U Palestini imaide 100.000 kg. duhana, koji se ne mojže prodati . U Libanonu su ove godine počeli 'raditi s kakcnima s tim uspjehom, da su sada na skladištu 2 do 3 milijuna kg. pa se mogu jeftinije prodavati. Bilo bi zato opasno, da se opravdava koiloniizacijlomi plan na tako nesigurnoj kolonizaoijoncii bazi. još koju riječ o kupnji zemljišta. Napalo se na P. L. D. C. Ona je učinila nešto neobično. Od 500.000 diufnuma -zemljišta prošlo je njezinim mukama 400.000 dun-alm-a. Važnost kupnje zemljišta ne nailazi uvijek na dovoljno raziumiijevelnja. Oni treba da se na tom kongresu brinu za tp, da' se P. L. D. C,-u dade potrebni kapitali, i da ga se prizna javnim čijom etičkim društvom. Ne znam tko je izmislio legdnldp, da sam iprPtivnik industrije. Meni je bilo uvijek svejedno, kojemu staležu pripada useljenik. Osnovao sam Hipotekama banku. Za koga je ona osnovana, ako ne -za srednji štedeš? Sto je s Industrijskom bankom, s Obrtničkom bankom? P. L. D. C. ima sudbinu pionira, koji ide pred vojskom. Vojska, koja ulazi u zemlju po' njegovim ledSma, bere plodove. (Burno odobravanje.] XII. sjednica. Sokolov pozdravlja u ime kongresa prisutnog hebrejskog pjesnika Saula Cernihovskog a i čestita mu k njegovu pedesetom rodjendanu. (Kongres priredjuje Cernihovskome oduševljene ovacije). Dr. Halpern: Ljevica je na moj čedni upit, da li je sporazumna s mojim programom, odgovorila sa .odlučnim ne, naglasivši pri tome, da su sve stvari, koje predlažem, ispravne. Ali ton čini muzike, a taj nije našao njihovo priznanje. Ako me se hoće prikazivati reakcijonarcem i zastupnikom kapitalističkog naziranja, ne ću da se branim: ako mi se spočitava, da hoću da unesem jasnoću u naše gospodarstvo, onda to akceptiram. Ne bojim se pred banalitetiraa i preuzimam na se odium, da sam knjigovodja. Čovjek može s oduševljenjem i požrlvovnošću raditi, a da ipak ima svoje knjige u redu. Protiv pohvale gospodina Rcmeza m,ora da se branim. On mi je rekao, da ne umanjim svoje zasluge za industriju, .jer se ne radi samo o onih 18.000 funti narodnog kapitala, već i o kreditima banaka. A n,ovac banaka da je isto tako cionistički kao i novac Keren Hajesoda. To je krivo. Direktor banke imade u interesu svojih akcijonara i depozitara drugo mišljenje. Spomenuli su se krediti za tvornicu Silikata i Agudat Netajim. Banka je dala kredit tvornici Silikata, jer je to veliko poduzeće, koje zaposluje 100 žiđ. radnika i jer je pružilo stvarnu sigurnost. Pored toga dobila je banka 100% kontrolu, dok se Splel bone

protivio, kad smo tražili jaču kontrolu, premda naš kredit iznosi 70.000 funti, a ulog radnika samo 10.000 funti. Agudat Netajim isto je stvar privatne inicijative. Nasade propale bi u ratu, da nismo priskočili s kreditom. Ali banka kod svega toga ne će ništa izgubili. Ne valja kazati, da na jednoj strani stoje poljoprivredni radnici, a na drugoj strani spekulanti. I to su židovski radnici, za koje ja tražim industriju u Palestini. Doskora ćemo imati više židovskih radnika u industriji, nego u poljoprivredi, bez obzira na to, da li nam je to ugodno ili ne. Naša je zadaća, da što više Židova dovedemo u Erec Israel i da ih što više smjestimo u poljoprivredu, a ostale da svrstamo u zemlju. Profesor P i c k ; Karakteristika je ovoga kongresa, da se svaki govor bavi sa Alijom i da nigdje nema većega diletantizma, nego baš u tom pitanju. Hoću samo da se jednom stvari bavim. Pored Alije srednjega staleža, imade jedna Alija malih obrtnika iz Istoka i Balkanskih zemalja. Ako ne ćemo u budžet staviti stavke, koje su potrebne, da se uredi ta imigracija, tad će se nakon dvije godine ponoviti svi prigovori kao i danas. Tko je kriv, da se prije dvije godine skratio budžet od 43.000 na 27.000 funti? Govorilo se ovdje mnogo o političkoj strani toga pitanja. Sve to, što se ovdje iznijelo, znala je i Egzekutiva i nastojala, da upozori vladu na sve poteškoće. Potrebno je, da se problem Alije riješi i u pogledu na pitanje transporta. Moramo namaknuti sredstva, da stvorimo .odjel za transport, koji će tehnički svladati bujicu Alije. Poteškoće izvana su velike. Nemojte povećati te poteškoće time, što ćete staviti na raspolaganje budžet, koji ne će nikome .omogućiti, da regulira imigraciju. Van Vriesland; Egzekutiva nema da vodi politiku političara, već politiku ekonoma. Ona ima po' mandatu zadaću, da u zemlji stvori židovski majoritet. Želimo, da veliki dfo tereta prevalimo na palestinsku vladu, na druge institucije i na Jišuv. Zemlja se sve više sopstvenom snagom izgradjuje i uloga cijon. organizacije treba da postane sve manjom. Moramo spoznati, da je od najveće važnosti za zemlju, ako mi dobro ispunimo čedne naše zadaće. Sad to znači, da sa minimumom sredstava dovedemo u zemlju velik br.oj imigranata i da ih instaliramo. Od velike je važnosti za nas naše školstvo u Palestini. Kritika je koji puta nepravedna. Ne računa se s teškim prilikama. (Trpimo pod tim, da nismo niti državno, a ni poslovno poduzeće, a hoćemo da radimo na način jednoga i drugoga. Ne možemo da übiremo poreze, a s druge strane ne možemo raditi sa čisto poslovnim sredstvima. Tragički je konflikt, da u isto vrijeme treba upravljati poslom i baviti se propagandom, a rad se ne smije vršiti sa gledišta propagande, već s gledišta ekonomije. Nije ispravno, da se IV. Alija ne stavlja na konto cijon. organizacije. Naš rad u prijašnjim godinama omogućio je tek ovu Aliju. Cijon. organizacija može samo da dade smjer radu, a taj je odlučan. Samo ako ćete Egzekutivu pojačati sa gospodarskim silama, da uzmogne još bolje raditi, moći će ona u budućnosti postići još bolje uspjehe. S p r i n za k; Ovdje su iznesene razne pritužbe o položaju u Palestini. Ja se mogu tim pritužbama priključiti. Tek jedno, one sa upravljene na krivu adresu. Mi tražimo prošireni rad, koji će moći da zadovolji potrebe zemlje. . A pošto naš rad još nije dovoljan, to imade potištenih i uvrijedjenih. Nije istinito, da se izvjesna grupa favorizira i da se zapostavlja religijozni radnik. Dokazi za ove pritužbe nijesu izneseni. Sve poteškoće i sve rekriminacije, što su .ovdje iznešene, imaju svoj razlog u financijalnim poteškoćama i u zaprekama, koje dolaze iz krugova, na koje nemamo upliva. Naša energija mora da je istinska energija i da se ispolji u konkretnim činima, a ne u političkim intrigama. XIII. sjednica. U ime permanentnoga odbora predlaže njegov pročelnik A. Goldberg kongresu ovu rezoluciju; »Kongres prima do znanja izvještaj Egzekutive. Kongres izrazuje svoje priznanje za vodjenje političkih agenada i bilježi sa zadovoljstvom veliki napredak, što ga je pokret postigao otvorenjem hebrejskog universiteta«. Iza toga čitaju pojedine stranke svoje deklaracije. Dr. B a r t h u ime Mizrahija izjavljuje, da Eg-

zekutiva nije ostvarila zaključke kongresa glede poboljšanja vjerskih odnošaja u Palestini, pa stoga ne može Mizrahi da primi do znanja izvještaj, i ustegnuti će se od glasovanja za apsolut.orij. Dr. A. Katznelson izjavljuje u ime Hitahduta, da je Hitahđut protiv toga, da se uopće glasuje o apsolutoriju, jer zato nema opravdanja u prilikama cijon. kongresa, koji svaki puta izabere novo vodstvo. I ako su sporazumi sa osnovnim linijama političkoga rada vodstva, ipak ne mogu da prešute i neuspjehe u političkom radu, te nedovoljnu inicijativu. Hitahđut stoga ne će učestvovati u glasovanju o apsolutoriju. Beri Locker u ime Poale Cijona i Cei.-e Cijona izjavljuje, da u priznanju napornog i požrtvovnog rada predsjednika cijon. organizaciie, frakcija nije sporazumna sa političkom linijom Egzekutive. Naročito smatra svojom dužnošću, da upozorava na odlučna pitanja u palestinskoj administraciji kao i na okolnost, da Egzekutiva nije odlučnu borbu' vodila protiv svih tih pojava. Frakcija drži, da u Egzekutivi sjede ljudi, koji su radili protiv autonomije radničkih institucija u Palestini. Stoga ne će frakcija da učestvuje kod glasovanja za apsolutorij. Konačno žali, što je dr. Ruppin, koji je toliko godina uspješno vodio kolonizatorni rad cijon. organizacije, dao svoju demisiju. Dr, J. Waldmann u ime radikalnih cijonista izjavljuje, da politiku Egzekutive, vanjsku kao i nutarnje-židovsku karakteriše slabost u zastupanju cijon. principa, koja je vodila do oslabljenja organizacije. Nastojanja Egzekutive, da u Jewish Agency dovode necijonističke elemente, nije uspjelo, ali je ta politika slabila cijon, svijest i doprinijela do omalovaženja naše organizacije. Vanjska politika pokazuje tendence slabosti i rezignacije. Nijedan politički postulat XIII. kongresa nije ispunjen. Administracija u Palestini u protimbi je s duhom mandata. Egzekutiva nije pokazala aktivitet i odlučnost u obrani naših prava. Stoga glasovat će frakcija protiv prijedloga permanentnoga odbora. Vladimir Jabotinsky u ime cijonlsta revizijonista izjavljuje, da je politički pasivitet Egzekutive oslabio naše političke pozicije u Palestini, Engleskoj i pred Ligom Naroda; nadalje da Egzekutiva nije kongresu predložila program za riješenje velike bujice Alije; da se Egzekutiva nije dovoljno pobrinula za sigurnost Jišuva; da taktika Egzekutive u pitanju Jewish Agencya ugrožava suverenitet cijon. kongresa i organizacije. Glasovat će protiv apsolutorija. Kod glasovanja prihvaćen je prijedlog permanentnoga odbora sa 136 protiv 17 glasova. (Centrum i galerija priredjuju dru, Weizmannu burne ovacije). Dr. Weizmann daje ovu izjavu: »Visoki kongrese! U ovom ozbiljnom času htio bih Vam nešto reći: Promatrao sam glasovanje i znadem ga ocijeniti. Zahvalan sam onima, koji su otvoreno glasovali protiv nas. Egzekutiva. a naročito što se mene tiče, pridržaje si, da sutra izjavi, da li će biti u stanju, da preuzme vodstvo agenada, namicanje budžeta, koji graniči na jedan milijun, XIV. sjednica. Nakon referata Lichteima o zaključcima bankovne komisije, koji ćemo donijeti u narednom broju, daje dr. Weizmann ovu izjavu : »Visoki kongres! Imam da Vam dadem izjavu, što smo je stvorili nakon višesatnog vijećanja, pa Vas molim, da je saslušate: Obzirom na jučerašnje glasovanje i deklaracije, koje su uslijedile prije glasovanja izjavljuju potpisani članovi Egzekutive, da pod tim okolnostima nijesu u stanju, da učestvuju u novom vodstvu. Potpisano: Wcizmann, Sokolov, Cowen, Lipsky, Ruppin, Van Vriesland, Feiwel, Halpern, Najdić, Spriazak«. XV. sjednica. Licht he i m nastavlja svoj referat u ime bankovne komisije i predlaže dalnje rezolucije, a iza toga drži Nahum Sokolov referat o odgoji, na koji se nadovezala ođulja debata, te ćemo referat kao i debatu donijeti u narednom broju. XVI. sjednica. Nastavlja se kulturna debata, a zatim javlja predsjednik permanentnoga odbora, A. Gol dber g, da je permanentni odbor nakon duljih vijećanja i saslušanja zastupnika svih zemaljskih or-

6

>Ž I D O V<

BROJ 3S.