Жидов

a] stalno pojačanje alije, b) oslobođj&ije zemlje u smislu .narodne ' švOjine, c 10 jOcjsh jihisu ■ £ ' c) poljodjelska kolonizacija na .■temelju židovskoga rada, l L#i d) hebrejski jezik i kultura; . ‘ i, i;■ . izjavljuje kongres ovo; i Si I. rezolucija Kongres će po slijedećim uvjetima pozdraviti osnivanje Councila proširenje Jewish-Agency u Palestini; a) Council Jewish-Agency treba da imade otprilike 150 članova i to polovicu iz zastupstva jevrejskih zajednica iz raznih dijelova svijeta; b) način, kako će ove zajednice odaslati svoje zastupnike neka se odredi u suglasnosti sa lokalnim prilikama i neka, po mogućnosti odgovara demokratskim izbornim principima; c) 40% zastupnika necijonista neka se rezervira za Sjevernu Ameriku; d) ostala mjesta, u koliko ne pripadaju Cijon. Organizaciji, odredite se sporazumno izmedju Cijon. Organizacije i dotičnih zajednica; e) članovi različitih organa Jewish-Agency, ako su otsutni, mogu biti zastupani samo po stalnim zamjenicima. 11. rezolucija. Do narednoga cionističkoga kongresa biti će cijonistički zastupnici u Councilu članovi Egzekutive i Akcijonog komiteja i još toliko članova, koliko bude nužno. Ove potonje odredit će Egzekutive zajedno s Akcijonim Komitejom. Naredni cijonistički kongres odrediće direktnim izborom zastupnike za Council. 111. rezolucija. Kongres ovlašćuje Egzekutivu, da na ovoj podlozi obrazuje Council i da sazove skupštinu Councila u svrhu pretresanja i usvajanja statuta, koji će imati karakter sporazuma između Cijonističke Organizacije i dotičnih jevrejskih zajednica. Ova skupština neka se ne sazove prije, nego što se Egzekutivi saopći da' je osim cijonističkih zastupnika određeno dalnjih 50 članova Councila iz najmanje šest zemalja. IV. rezolucijaKongres se obraća Egzekutivi sa željom, da se pobrine, da statut koji je spomenut u 111. rezoluciji sadrži Odluku, da vrijedi isprva samo tri godine od dana. kada ga Council primi. Po izminuću toga roka neka se odluči o pitanju obnove statuta sporazumno između Cijonističke Organizacije i ostalih jevrejskih zajednica. V. rezolucija. Kongres prima na znanje izjavu Egzekutive, đa se provadanjem gornjih rezolucija ne misli išta promijeniti u 4. članu palestinskog mandata. Kongres smatra tu izjavu kao temelj i svraća na to pažnju nove Egzekutive. VI. rezolucija. Kongres priznaje, da je u slučaju ostvarenja statuta Jewish-Agency uputno, da se o tome obavijesti mandatarna vlast.

VIL rezolucija. «• Da sc 'osigura kontinuitet političkoga i inog rada Jewish-Agency, nalaže kongres Egzeku■ tirl, da se predsjedniku Cijonističke Organizacije osigura predsjedništvo proširene JevvishAgency. t . br/ IVlaks Sol o v ei č i k (radikalni cijonista) predlaže u ime mčnoriteta ovaj predlog: »Izgradnja židovske narodne domovine u Palestini zahtijeva saradnju sviju dijelova židovskoga naroda. U koliko se ta saradnja imade provesti u formi proširenja Jewish Agency-a, mora organizacija proširene Jewish Agency uslijediti na bazi demokratskih izbora i principa zajedničke odgovornosti članova svih biranih korporacija.« Zna, da ovaj prijedlog sadržaje samo princip, ali i rezolucije majoriteta su samo princip. Ovim glasovanjem završit če se jedan perijod razvoja. Velika ideja, princip, da cijeli narod ujedinimo za izgradnju Palestine, pretvoren ie ina putu realiziranja u malu stvar. Mi vfas ne ćemo slijediti na tome putu. Smatramo svojom dužnošću, da vas u zadnjem času opominjemo, jer vidimo na vašem putu tri opasnosti. Opasnost je, kad hoćete da naše političke agende prenesete na korporaciju, prema čijoj ukupnosti kao nosioca narodne ideje nemamo povjerenja. Danas vi te opasnosti ne vidite, jer se u Palestini sve dobro razvija. Ve(Hku opasnost vidimo i u socijalnom stvaranju. Prijeti duh administracije, protiv kojega smo se borili u Rothschildovim kolonijama. Ne ćemo u Palestini da postanemo samo majoritet, već hoćemo i, socijalnu obnovu cijeloga židovskoga života, a U to će nas priječiti administracija. Ne manja opasnost prijeti opstanku cijonistićke organizacije. Znamo da je proširenje Agency-a opasnost za cijonistićku omndzaciju, pa i židovski svjetski kongres. Alt kojj 'ozonskog proširenja može se, postepeno razvijate na rri.esto cijotfističke organizacije nova organizacija, dok kod sadašnjeg fifty-fifty sisfema mora cijonistićka organizacija i dalje da opstoji, ma da ie taj sistem sam uništuje. A čemu sve to? U najboljem slučaju dobit ćete minimalnu financijalnu pomoć. Stojimo na raskršću. Sigurni smo. da ćemo se još sastati. Mi smo uvjereni, da ćete se vi još k nama vratiti, a slom, koji če neminovno morati doći, bit če slom sistema. Onda ćemo mi s vama stvoriti novi sistem, koji ćemo bazirati na sarađnji cijeloga židovskoga naroda kao živoga organizma. Ben Ourion traži da u rezoluciju udje jedan pasus o nacionalnoj odgovornosti i da se 10% glasova rezervira za organizovani jišuv u Erec Jisraelu. Jabotinsky; Nisu mi jasne dvije točke: 1. Egzekutiva dobila je ovlaštenje, da izradi Council Agency-a. Ima li se ta konstitucija odobriti po XV. kongresu, ili postaje li ona već prije obvezatnim zakonom. 2. Ako će se još prije XV. kongresa osnovati Council, a XV. če kongres prihvatiti neke zaključke političke ili ine naravi, da li će XV. kongres biti suveren u tim svojim za-

ključcima, ili će se morati ti zaključci, prije nego se predlože mandatarnoj Vlasti, odobriti po Councilu Jewish Agency-a. Moriš Rothenberg odgovara Jabotinskome ovo; Ustav Agency-a prihvatiti će se od dva partnera od oijonističke organizacije i od necijooista. Ćijonistićki dio sastojat će se od Egzekutive i od Akcijonog Odbora. Prema tome bit će ustav Jewish Agency-a obvezatan za cijonističku organizaciju i za naredni kongres tačnije za tri godine. Ako će se inaredni kongres održati u godini 1927., tad će za taj kongres biti obvezatan ustav Agency-a. K drugom pitanju, da li će politički zaključak, koji zaključi XV. Ikongres, morati potvrditi po Jewish Agency-u; za naredne 3 godine, dok postoji ustav Agency-a, ne može kongres prihvatiti zaključak, koji bi bio u protuslovlju sa ovim ustavom. Istom u 4. godini mogu se prihvatiti takovi zaključci. Kakova se god rezolucija bude prihvatila na narednom kongresu o budžetu ili političkoj akciji, tad je to naravno obvezatno za cijonističku polovicu Jewish Agency. Dr. O o 1 d m a nn predlaže, da Council ne smije prije funkcijonirati, dok kongres ne ratificira ustav. Zatim, da u onih 6 zemalja, koje se spominju u 3. rezoluciji, moraju biti Erec Jisrael, Sjedinjene Države i Poljska. Nadalje, da se članovi Councila ne mogu dati u sjednicama zastupati po svojim zastupnicima. Dr. W a 1 đ m a nn traži, da se osigura izbor predsjednika cijonistićke organizacije za predsjednika Jewlsh Agency. Dr. Romano (Bugarska) traži, da se Egzekutiva izjavi o svim amandementima. Dr. Weizmann; Nije bila moja namjera, da govorim prije glasovanja. Ako sam uzeo sad riječ, ne činim to da upliv išem na glasovanje, već samo da Vam dadem neke informacije. Ne ću da se upuštam u razmatranja raznih atriendementa. Amendementi nisu takovi, da se odmah mogu prihvatiti ili odbiti. Imade Stvarnih momenata kao primjerice da se Council ne sazove tako dugo, dok u njemu ne će biti zastupnika Poljske, Amerike i Palestine. Upozoravam kongres, da je taj zahtjev na mene stavljen sa strane necijonista, pa prema tome nema poteškoća za njegovo provođenje. Ako li se ova tačka ima da iskoristi u svrhu opstrukcije protiv osnutka Councila, tad ne će uopće doći do Jewish Agency-a. Stupamo u savez u miru i*li u borbi. Na pitanje, da li će radnici u Americi, kad će biti pripravni da stupe u Je\vish Agency, naći u njoj mjesta, odgovaram, da sam ja bio prvi, koji sam s radnicima vrlo ozbiljno pregovarao. Za sad oni ne će. Ako će jedamput do toga doći, tad će oni naći svoje mjesto. Neka mi Ben Qurion oprosti, ja tako govorim, jer bolje razumijem psihologiju radnika nego on. Najgore će poslužiti Jewish Agency, ako se upravo on hoće pobrinuti, da radnici dodju k nama. Radnici iradie pregovaraju s cijonvstičkom organizacijom no s Ben Ourionom, isto tako kao što Aguda radje s nama pregovara no s Mizrahijem. Smatram korisnim, da se ustav prije nego što će stati na snagu, još jednom ispita po Akc. Odboru. Odlučno bih odbio, da se još jednom predloži kongresu. Držim, da će Akoiioni Odbor i po Vama izabrana Egzekutiva biti u stanju da brane cijonizam, pa predlažem, da se svi amendementi predadu Egzekutivi i Akcijonome Odboru na odluku. Prijedlog manjine se odbija, a prima prijedlog dra. Weizmanna. Konačno prihvaćen je prijedlog komisije s 173 protiv 30 glasova. XVII. SJEDNICA. U nedjelju poslije podne u 3 sata započela je sjednica, koja je s malim prekidima trajala do ponedjeljka u 6 sati u jutro. Prof. Brodetzky u ime organizacione komisije stavlja cijeli niz prijedloga, te moli da se rezolucije o odnošaju Keren Hajesoda prema Keren Kajemetu, koje niže u izvadku donosimo, prime en bloc: i »Keren Kajemet temelji se na darovima, Keren Hajesod na poreznom sistemu. Ovoj diobi odgovaraju i metode propagande obih fondova. Keren Ejaješod ustanovljuje za svaku zemlju minimum Keren Hajesodskoga poreza. Kereh Kajemetu pripadaju sve prigodne akcije, a Keren Haješodu svaka forma opore^pvanja. ' KKL ne vodi -nikakovu akciju, koja traži od

vači i osim toga zabavljali svojim pjevanjem cijelo sakupljeno društvo. U ovom izvještaju ne možemo se upustiti u kritiku svih solista, jer su se svi prisutnima svidjali, ali bezuvjetno je »pobijedila« Engelova »Ices nign« koju je Ljubica* Knjažinskaja (Karlovac) nekoliko puta morala ponavljati, sve dok nije cijelo društvo naučilo i pjevalo veselu pjesmicu: »Oj, oj, oj« . .■ , Jedino smo očekivali, da će pristupiti više nego dva zbora, ali budući je natjecanje dosta kasno objavljeno nadamo se, da će na slijedećem sletu biti u tom pogledu bolje. Subotički zbor, uzevši u obzir njihove prilike, je na pravom putu i Sa mnogo truda postići će poželjne rezultate. Postigao je 7 bodova. Pjevačice iz Karlovca, dokazuju da ispravno shvaćaju te pjesme i uzornu pažnju im posvećuju. Postigle su 18 bodova. Prvi medju solo pjevačima bio je Djuka R einer (Karlovac) sa 20 bodova, druga Otika B-rauper (JCarlovae),

sa 19 bodova, a treća Ljubica Knjaž i ns k a j a (Karlovac) sa 18 bodova. U drugom kolo ocjene za prvenstvo pjevačkog natjecanja, proglašeno je udruženje »Karlovačka Židovska Omladina« prvakom sa 75 bodova. Prije početka 111. sjednice Sav. Vijeća objavio je muzički referent Saveza Egon Groidner rezultat te podijelio nagrade i diplome. Zborovi iz Subotice i Karlovca dobili su po svezak Engelovih »Zmirot laj’ladim«, Eeiiier dobio je Engelovu »Tatunju«, Braunerova Engelove »Cernikovski-Lieder«, a Knjažinskaja svezak Engelovih »Širej amc. Kako uvodno rekosmo, ovo je natjeca postiglo gotovo cijelu svoju svrhu i neka je podstrekom omladini za dalnji njen ispravan i plodonosan rad. Mi Sol.

4

»2 I D O V<

BROJ 39.