Жидов

pojedinca individualna plaćanja i obveze na izvjesne svote kao n. pr. dunatn akcije. Akcije mjeseca Tišrija, Hanukc i Purima, te 20. turnusa, koje nose karakter sabiranja kod masa, imadu se i nadalje provadjati. KKL prima darove u gotovome, te ne može prema tome primiti obveze, mjenice itd. izuzevši oporuke, zaklade i osiguranja u korist KKL; Uredi obih fondova dužni su, da u svakoj zemlji sporazumno rade, da se u radu podupiru i da izbjegavaju kolizije- u radu. Kongres traži saziv Counciia Keren Hajesoda. Zastupstvo za direktorij K. H. onih, koji su se obvezali za KH, a ne pripadaju cijonističkoj organizaciji, ima se odmah izabrati. Kod osnutka Jeuish Agency imadu se uvažiti opravdani zahtjevi KH obvezanika na zastupstvo u Agency. Kod Egzekutive u Jerusolimu osnovat će se centrala za propagandu sa zadatkom, da regulira propagandu KH. i KKL. kao i svih inih financi jalnih akcija unutar cijonistićkog pokreta u sporazumu sa dotičnim institucijama. Profesor Brodetzky predlaže nadalje ove zaključke: »Kongres votira za izdatke londonske Egzekutive za godinu 5685. iznos od 40.000 funti. Pojedine stavke ovoga budžeta ustanovit će Egzekutiva u sporazumu sa Akcijonim Odborom. Akcijom Odbor ima u narednoj sjednici na temelju prijedloga Egzekutive o namicanju sredstava za pokriće organizacionoga budžeta, da stvori zaključke uvaživši predloge, koji su podneseni organizacionoj komisiji. Egzekutiva je dužna, da kod opće cionističke propagande kao i za organiziranje zemaljskih saveza jednako uvaži zemaljske i zasebna saveze, i Pozivaju se zemaljski i zasebni savezi, da u vezi sa šekelskom akcijom provedu sistematsku akciju za drivve novih članova. U svakoj zemlji ima se bar jedan mjesec u godini odrediti, koji će služiti isključivo toj svrsi.« Dr. Moses: Referira o šekelu, te izjavljuje, da je komisija uredila samo ona pitanja, kod kojih se mogao postići sporazum. Jedan dio važne reforme organizacije, čije se riješenje očekivalo od kongresa, nije mogao biti raspravljen. Reforma od najveće važnosti, što je komisija predlaže, jest uvedenje jedinstvenoga šekela. Pa predlaže ovu rezoluciju: »U buduće postoji za cijonističku organizaciju jedan jedinstveni šekel.« Ova je rezolucija primljena sa svim glasovima ljevice L centruma. Protiv nje glasovao je Mizrahi. Cijeli niz točaka, koje se bave sa tehničkim odredbama glede uvedenja jedinstvenoga šekela, uprave šekela, vodstva zemaljskih saveza, šekelske propagande, provedenja izbora, predaju se Akcijonome Odboru na daljnji postupak. Nadalje se primaju ovi zaključci; »Egzekutiva ie dužna, da se strogo drži propisa glede odredienoga dana za predaju šekelskih novaca, pa se kasnije predani iznosi ne uvažuju za mandate. Minimalna cijena šekela ustanovljuje se sa 1 engleskim šilingom sa iznimkom za Palestinu, Rusiju i Jemen. Svaki zemaljski savez imade da dobije izvjesni procenat kao doprinos za troškove, skopčane sa šdtelskom kampanjom. Procenat što ga imadu dobiti zemaljski savezi,: ustanoviit će Akcijoni Odbor, ali taj procenat ne smije da više iznosi od 10%.« Dr. Moses zatim predlaže cijeli niz predloga o reorganizaciji budućih kongresa, da se .poveća radna sposobnost kongresa. Prema ovim prijedlozima bi imao kongres u buduće da bira samo predsjednika Egzekutive, koji će onda sastaviti Egzekutivu i prezentirati je plenumu. Svi ti predloži upućuju se Akcijonome Odboru. Jednoglasno primljen je ovaj zaključak: . »Zaključkom generalne debate smatra se, da je Egzekutivi podijeljen apsolutorij bez posebnog zaključka osim, da se na temelju naročitog predloga stvori protivni zaključak.« Zemaljski savezi Skandinavije, Finske, Španije i Portugala imadu prava na jednoga delegata, ako su namaknuli barem 200 šekČla.

Ukida se centralno vijeće (godišnja konferencija). U godinama bez kongresa ima sjednica Aikcijonoga Odbora da zaključi budžet za narednu godinu. Akcijom Odbor ima da vijeća i zaključuje 0 važnim stvarima cijonističke organizacije u vremenu od jednoga kongresa do drugoga. On je ovlašten da stvara zaključke, u koliko ovi ne protuslove zaključcima kongresa. Akcijom Odbor ima da vijeća i bdije nad provedenjem svili zaključaka kongresa kao i da vrši nadzor nad svim cijonističkim institucijama. Zadaća je Akcijonoga Odbora, da izradi pojedinačne ustanove glede budžeta, koji je odobren po kongresu. Ako to zahtijevaju nepredvidjene okolnosti, može Akcijoni Odbor sa većinom od dvije trećine zaključiti promjene u prihvaćenom budžetu. Akcijoni Odbor je ovlašten, da u sjednici, kojoj pribivaju K svili članova A. K. sa većinom od '% prisutnih opozivlje Egzekutivu, a Egzekutivi pristoji pravo ape'.a na izvanredni kongres. Takav je zaključak samo onda moguć, ako je dotični prijedlog propisno stavljen na dnevni red. Akcijoni Odbor bira svoj prezidi), koji u sporazumu s Egzekutivom ima da se brine za redoviti saziv Akcijonoga Odbora. Predsjednici kongresnog i časnog suda kao 1 kongresni odvjetnik pripadaju A. K-u bez prava glasa. Poziva se i ovlašćuje Egzekutiva, da dovede u sklad organizacijom statut i izborni red sa zaključcima kongresa, da izradjene prijedloge i zaključke o statutu predloži Akcijonom Odboru ma potvrdu. Isto se imaju na odobrenje predložiti poslovnik kongresnog suda i statut časnoga suda;. Kod vijećanja o ovim legislativnim odredbama imaju se Akcijonom Odboru privući predsjednici kongresnog i časnog suda kao i kongresni odvjetnik. Lav St e rn, Zagreb, razlaže neka organizatorna pitanja, koja o komisiji nisu bila raspravljena uslijed nedostatka vremena. Pošto svi ti predloži nisu prošli organizatornu komisiju, predsjedatelj dr. Mbtžkin oduzima riječ, Sternu i izjavljuje, da se o tim predlozima u smislu poslovnika ne može glasovati. Jean Fischer pita, zašto nije osnovana vrhovna računska komora, te izradjen penzijom statut za činovnike. Dr. Sraorak predlaže izvještaje i budžetsku osnovu kolonizacijone komisije koja se sastoji iz slijedećih stavaka; LE I. Konsolidi’ranje postojećih naseobina 175.000. 11. Nove naseobine; a) Srednji stalež; 1. za naseobine, koje već postoje 30.000. 2. za nove naseobine 20.000. 3. za Soskinov projekt 20.000. — 70.000. b) Za radničke naseobine: 1. Za nove naseobine 15.000. 2. za naseobine Jemenita 15.000. 30.000. 111. Uprava i razno 25.000. .300.000. O budžetu komisije glasovat će se tek, kad će se glasovati o općem budžetu. Iza toga prihvaćene su ove rezolucije; Kolonizacfloni Fond. . Kongres pozivlje Egzekutivu, da ostvari zaključak XIII. cijonističkog kdhgresa glede osnutka Kolonizacijonoga Fonda u okviru Keren Hajesoda prema predlogu dra. Ruppina. Komisija svraća pozornost Egzekutive na potrebu, da se azmedju KH. odnosno Kolonizacijonoga Fonda i kolonista potpišu definitivni ugovori ii želi, da sč nacrt tih ugovora čim prije predloži Akcijonome Odboru na potvrdu. Instrukcijona služba. Kongres naglašuje potrebu, da se sve grane instrukcijorne službe i poduke prošire prema potrebama novih naseobina.

Zemljišna politika. 1. Keren Kajemet je nosilac židovske zemljišne politike u Erec Jisraelu, kako na selu tako i u gradu. 2. Na selu imadu se prije svega kupovati zemljišta u većim suvislim površinama, da se cijortističkoj organizaciji omogućava provedenje dalekosežnih kolonizaciionih planova. 3. Keren Kajemet ima da provodi svijesnu zemljišnu politiku u gradovima, koja se ima sastojati poglavito u tome, da se na periferiji gradova kupuju zemljišta u svrhu osnutka naselja predgradja. Iznimno mogu se i u gradovima kupovati zemljišta za važne nacijonalne institucije. 4. Smjernice zemljišne politike cijonističke organizacije ustanovljuju se po kongresu. Svi cijonistički instituti kao i oni, što stoje pod kontrolom cijonističke organizacije, a koji mogu da vrše neki upliv na zemljišnu politiku, mora da se podvrgavaju ovim principima. In stitudjama ili osobama, koje stoje izvan cijonističke organizacije, a bave se kupnjom zemljišta, pružit će cionistička organizacija svoju pomoć samo onda, ako se podvrgavaju ovim principima zemljišne politike. Kao materijal za Egzekutivu predan je ovaj prijedlog: Svrha je djelovanja Keren Kajemeta kao zemljišnog fonda da kupuje zemljišta. U koliko bi ovo zemljište za kolonizaciju trebalo amelioracijonib radova, može te radove provesti Keren Kajemet. Opće smjernice, ikoji se radovi imadu uračunati u ove ameUoradje, ima da se ustanove po jednoj komisiji i po kongresu potvrde. Rezolucije subkomisije za nabavu rada. U Izdacima budžeta odredjenog za radnički departement (40.000 funti) imadu se uvažiti interesi jemenskih radnika i Hapoel Hamizrahija. Egzekutiva je dužna, da u roku od 3 mjeseca osnuje kod odjela za rad vijeće, koje se sastoji od zastupnika radničkih organizacija u zemlji. Kongres smatra poželjnim, da se u okviru iznosa, primljenih u budžet, uvaže naseobine sefarda u Ako, KirJkit Satil i Sidon sa iznosom od JO.OOO funti. * i Prijedlozi Alija komisije. Dr. Martin Rosenbliith (Berlin): Komisija bavila se prije svega s pitanjem ograničenja useIjivanja po palestinskoj vladi i novim imigracijonim zakonom. Rezolucije u tom pogledu ustupljene su političkoj komisiji. U imigracijom« komisiji reaspravljalo se o budžetu, izgradnji palestinskih ureda i »migracionog departementa kao i o pitanjima Hahšare. Cijeli niz rezolucija predan je Egzekutivi. Prihvaćene su ove rezolucije: 1. Kongres P9ziy4 Egzekutivu, da poduzme kod palestinske vlade korake, da se poboljšaju uvjeti karantene kao i iskrcavanje Olima u palestinskim lukama i da ga tako organizira, da odgovara dostojanstvu židovslkg alije. 2. Kongres konstatuje, da useljenički porez, što ga übire palestinska vlada u velike tereti Aliju radničkih elemenata i cijonistički Aiijabudžet, pa stoga pozivlje Egzekutivu, da se zalaže za ukidanje tih poreza. 3. Kongres zaključuje, da se ima osnovati kod Malilakot Alija u Palestini centralni otpremnički odjel s podružnicama kod svih pal. ureda, u kcjjem će se centralizirati sve otpremničke ’agende. 4. Centralni otpremnički odio ima da poduzme sve nužne korake, da zaštiti interese žid. imigranata kod likvidacije i prenosa njihova imetka u Palestinu. 5. Kongres zaključuje, da se kod Malilakot Alija u »Palestini stvori centralni odjel za turistiku s podružnicama kod svih pal. ureda, da se time unaprijedi i organizira žid. turistika u Erec Jisraelu. 6. Svi pal. uredi moraju imati informacijom ured u svrhu uputa za Olim i u onim mjestima, gdje je življi cijonistički život, treba da imadu svoje povjerenike, koji su za to podesni. fza toga predlaže dr. Rosenbliith rezolucije glede organizacije Pal. ureda. Ove se odnose na pitanje Mahlakot Avoda, koje je izazvalo žestoku debatu. Velikim uzbudjenjem pratilo se gla-

BROJ 39.

»2 I D O V«

5