Жидов
SrbijaRad u Srbiji se povoljno razvio. U većini mjesta vodio je g. Pazi-Oolđmami akciju za Keren liajesod, a pored toga vodila se u Beogradu i akcija za halučku farmu i politički fond Egzekutive. Broj šekalim ostao je isti kao i u prošloj godini. Lijepo se razvijao sabirni rad za KKL, pa je Beograd neko vrijeme bio na prvom mjestu, dok je sadi opet morao ustupiti prvo mjesto Zagrebu. Ove je godine pošlo više naših sumišljenika u Erec JisraeJ, a iza njihova povratka osnovalo se društvo »Mevaser« za unapredjenje turistike u Palestini. M. C. O. priredila je više predavanja, a njezini članovi pošli su na agitaciju u obližnja mjesta, pa se tome radu imade pripisati reaktiviranje M. C. O. u Nišu. Povjereništvo KKL nastojalo je. da svojim Biltenom daje potrebite upute za rad i da populariše ideju KKL u Srbiji. Južna Srbija. Na Saveznom Vijeću u Beogradu osnovan je Centralni ured cijonističkih društava u Južnoj-Srbiji, pa su njegova pravila Kasnije na predlog R. O. prihvaćena po Saveznom Odboru. Zadatak ovoga odbora je bio. da organizira mjesta u Južnoj Srbiji i da u njima intenzivira cij. rad. Taj rad bio je u početku vrlo povoljan i izgledalo je, da će se u Južnoj Srbiji razvijati jaki židovski život. Do t*ada sasvim indiferentne mjesne cijonističke organizacije počele su življe raditi, naročito na polju KKL, pa je relativni uspjeh rada za KKL u Južnoj Srbiji sigurno najbolji u cijeloj zemlji. Nažalost morao je Jedan dio odbornika Centralnoga ureda ostaviti Južnu Srbiju pa je to prouzročilo zastoj u radu. I ovdje proveo je g. Pazi-Goldmann uspješnu akciju za Keren liajesod. Jedino je šekelska akcija ove godine podbacila. U Južnoj Srbiji javljao se velik broj za imigraciju u Erec Jisrael, pa su se Centralni Ured i M. C. O. živo zauzeli, da omoguće tu Aliju ali uslijed nepovoljnog useljeničkog zakona i slaboga ekon. stanja pučanstva, nije se ova želja do danas mogla ostvariti. Uvjereni smo, da će Južna Srbija, budu li se prilike popravile, opet svim intenzitetom nastaviti svoj rad i postići povoljan uspjeh. Vojvodina. Prilike u Vojvodini polako kreču na bolje, premda u nekim mjestima još uvijek nije uspjelo da uhvatimo čvrst korijen. Ipak možemo zabilježiti novih stanica, u kojima do sada nismo imali svojih povjerenika. S druge su strane nekoje postojeće organizacije sasvim zatajile. Ove godine nisu u Vojvodini vodjene niikakove akcije osim za jugoslavensku naseobinu. Većina mjesta nije udovoljila svojoj dužnosti prema KKL. a medju njima i mjesta, koja su nekoć stajala u Prvim redovima kao Vršac i Veliki Bečkerek. U nekojima mjestima opet lokalne razmirice apsorbiraju odviše radne sile tako, da cijonistički rad zapinje. U novije doba počeo je nešto življi omladinski život, pa očekujemo, da će to povoljno djelovati i na razvoj cijon. života dotičnih mjesta. U Novom Sadu slavilo je ondašnje
gomb. i športsko društvo .»Makabi« svoj petgodišnji opstanak i ujedno posvetu društvene zastave, pa su Savez tom zgodom zastupali članovi Saveznog odbora gg. dr. Sattler i Vilim Loker-
IZVJEŠTAJ PALESTINSKOGA UREDA.
Palestinski ured razvio je svoje djelovanje u dojakošnjem opsegu t. j. bavio se otpremanjem imigranata i organizbvanjem palestinskoga putovanja. Pored toga imao je dla radi na Aliji, koja se naročito javljala u Južnoj Srbiji. Otpreinanje 'imigranata. U izvještajnoj periodi otpravio je palestinski ured 15 halucim iz Jugoslavije u Erec Jisrael. Svi su ovi halucim imali svoja vlastita sredstva, pa je samo tu i tamo trebalo dati potpore za nabavu raznih viza. Palestinskom uredni stajali su za cijelo vrijeme na raspolaganje ukupno 30 certifikata, od kojih je 15 podijelio gore spomenutim halucima, nekoliko je ul ih podijelio kvalifikovanim stranim halucima, koji su došli u Zagreb i tražili od palestinskog ureda certifikat, a ostatak doznačio je u smislu naredbe palestinske Egzekutive palestinskom uredu u Berlin, jer nismo u onom času imali podesnih petenata, koji bi odgovarali svim uvjetima za imigraciju u Palestinu, a svaki je certifikat vezan na odredjeno vrijeme, fa ne iskoristi li se u odredjeno doba, propada certifikat. Uslijedi toga doznačili smo ostatak raspoloživih certifikata putem engleskog konzulata u Berlin. Dok je prijašnjih godina velik dio rada bio posvećen halucima, koji su na putu u Palestinu proputovali Jugoslaviju i tu tražili novčanu ili moralnu našu potporu, ove godine nije bio velik broj proputujućih halucim. a još manji je bio broj onih, koji su se vratili iz Palestine. U svemu smo uredovali u 35 slučajeva, a rad se sastojao većinom u nabavi raznih viza i omogućenju daljnjeg putovanja. Tom zgodom treba naročito istaknuti, požrtvovni rad palestinskog povjereništva u Beogradu i Skoplju. koji su uvelike podupirali sve imigrante. Palestinska putovanja. Palestnski ured je u spoznaji velike važnosti židovske turistike za obnovni rad u Erec Jisraelu nastojao u izvještajnoj godini, da valjano organizira skupna putovanja u Palestinu. Već u jeseni obratio se putem štampe i cirkularom na sve mjesne cijon. organizacije, da bt se pravovremeno prijavili turisti za Palestinu. Ured stajao je u živoj korespondenciji sa palestinskim uredom u Trstu i Solunu, da preko njih izdejstvuje što povoljnije uvjete za naše turiste. Nažalost se nije javio velik broj učesnika za ovo putovanje, a i oni, koji su se prijavili, htjeli su, da putuju u raznim rokovima, tako da nije došlo do zajedničkoga putovanja. Pored svega toga otišao je lijep broj turista u Palestinu. Kao kompaktna grupa otišlo je jedino društvo »Kanfe Jona« iz Sarajeva. Ured pružio je svim turistima svaku pomoć i dao je najpripravnije potrebite informacije. Palestina učinila je na sve turiste jako dobar dojam i potakla, je i necijoniste, da se odluče na saradmju u djelu izgradnje Erec Jisraela.
Aiijapokret u Južnoj Srbiji. Na Saveznom Vijeću referirali su po prvi puta delegati iz Južne Srbije o želji židovskoga pučanstva u Južnoj Srbiji, da podie u Palestinu i da se ondje naseli, pa je Savezno Vijeće i prihvatilo jednu rezoluciju, kojom se stavlja u dužnost Saveza, da vodi brigu o toj želji. Doskora iza Saveznoga Vijeća započela je živahnija korespondencija s pojedinim mjestima u Južnoj Srbiji i s pojedincima radi imigracije. Opazili smo, da je doista nastao veliki pokret za imigraciju i mi smo se obratili na engleskog konzula i na naše centralne institucije, dia omogućimo naseljivanje ovoga življa u Erecu, iako možda velik dio toga pučanstva ne će tako lako moći naći svoju egzistenciju u zajedničkoj naseobini. kako je to zamišljeno, jer većina nije u poljoprivredi, već u raznim zanatima izobražena tako, da bi se morali porazdijeliti po gradovima i kolonijama. Naše dosadanje intervencije u tom pravcu nijesu imale uspjeha, jer naše centralne institucije nisu mogle da dobiju dozvolu za ovakovu imigraciju. Ured nije imao dovoljno certifikata, a da ih je i imao, ne bi ih mogao dati petentima, jer pretežita većina petenata nije odgovarala uvjetima za podjeljivanje certifikata. Palestinski ured ne će ovu stvar pustiti s vida i dalje sa svim faktorima naše organizacije nastojati, kako bi omogućio da se ostvari Alija-želja židovskoga življa Južne Srbije. tiahšara. Savezno Vijeće žkl. omladine, koje se ove godino održalo u psijeku, ponovno je izrazilo želju, da omladina opet podje na Hahšaru, pa da u tu svrhu treba da se djeluje na izbor zvanja i da se stupi u pregovore sa židovskim posjednicima, kako bi se na njihovim posjedima izobražavali halucim, koji će opet poći u Erec Jisrael. Savez Cijonista morao bi subveucijonirati svako nastojanje naše omladine, koje ima za cilj Hahšaru. Tu ne smije da za nas postoji izgovor o nedostatku sredstava, jer su izdaci za Hahšaru najpotrebniji. Samo duh, koji vodi omladinu do Hahšare, može opet dati novoga poleta pokretu u našim krajevima tako, da su izdaci za Hahšaru najproduktivniji, što ih Savez može da č ini. Ovom zgodom ponavljamo naš prošlogodišnji prijedlog, da sve M. C. O. daju jedan stalan doprinos za potrebe Hahšare i Alije, bez, obzira na obećanje Egjekutive i zaključak kongresa, da će svi palestinski uredi dobivati subvenciju za Aliju. Ako istinski želimo obnovu našega pokreta u nas, ako hoćemo da imademo bujan, snažan i jak židovski život, onda mora da u prvom redu omogućimo omladini, da podje na Hahšaru.
IZVJEŠTAJ UPRAVE KKL.
Svjestan svoje velike zadaće kao instrumenat za nabavu narodnog zemljišta, KKL. nastojao je, da u većoj mjeri no dojavo počne kupovati zemljišta. Svi su bili iznenadjeni parolom KKL o kupnji od 100.000 dunuma, jer se ovaj veliki zahtjev Kerena svima činio nešto pretjeranim. Zadatak KKL. mjerio se prema slaboj imigraciji u Erec. Ali KKL. se nije dao smesti i započeo je ostvarivati svoj naum energičnim radom. Predsjednik direktorija KKL., g. inž. M. Usiškin, podu-
4
>2 I D O V«
BROJ 43.