Жидов

zeo je u tu svrhu vrlo uspješnu turneju po Evropi i na temelju dobivenih prinosuih obećanja Jevreja iz tih zemalja, pristupio je KKL. realizaciji svoga plana. KKL. još nije ni završio pregovore glede kupnje novih kompleksa zemljišta, kad je iznenada počela da raste iz mjeseca u mjesec Alija i mjesto 600 došlo je do 3000 ljudi mjesečno u zemlju. I svi ti ljudi traže od KKL., da ih naseli. Danas Keren nema slobodnoga zemljišta i glavna je briga svih njegovih prijatelja, da svom silom nastoje, da podvostruče i potrostruče njegove prihode, kako bi Keren bio u stanju, da kupi što više zemljišta♦ Po Keren Kajemetu upravljeni apel u savezu s njegovim golemim potrebama nije ostao bez odziva u našoj Kraljevini. Uprava KKL. nastojala je udovoljiti svojoj zadaći time, što je već na konferenciji povjerenika KKL u Beogradu provela podjelu kontingenta, koja je omogućila; da se postigne veći kontingent, jer je unaprijed znala, da će Hanhala KKL. sigurno našoj upravi povisiti kontingent. I doista smo u prvoj četvrti godine 5685. dobili obavijest, da nam Hanhala povisuje godišnji kontingent za 100%. I toj smo svojoj dbžnosti udovoljili. Uprava je KKL već u nekoliko navrata tražila od svojih povjerenika, da se provede reorganizacija dosadanjega rada. nije uspjelo, da se provede ideja o sistemu min j a na, uprava je nastojala, naročito u velikim mjestima, da provede sistem samokontingent i ran ja, već s toga razloga, što time nije samo olakšan rad povjerenika, koji dobiva izvjestan broj stalnih saradnika, već poglavito radi toga, jer se time unaprijed osigurava namicanje kontingenta. Nakon godine dlana možemo kazati, da su iskustva stečena ovim sistemom povoljna, i ako se on u mnogim mjestima nije provcldio, jer nije odgovarao prilikama tih mjesta. No mi nikad nijesmo ni tražili šablonski rad i prepuštali smo svakom mjestu, da ono radi po svome sistemu. ako njime može osigurati namaknuće propisanoga kontingenta. Danas zahtijevamo bez obzira na pojedine sisteme rada, da se stanovite sabirne grane intenziviraju, jer je to najbolji put, da povećamo prihode KKL., pa ćemo se opširnije tom temom baviti kod razmatranja pojedinih sabirnih grana. Naše je nastojanje bilo, da naročito iskoristimo akcije, pa smo u tu svrhu poduzeli razne korake. Tako smo za Hanuka-akciju raspisali nagradu za Ijega sabirača, koja se sastojala u ilustraciji k Bibliji ođ poznatoga umjetnika Abela Panna, dok smo djeci davali kao nagradu knjigu »Priče za židovsku djecu*, što ju je izdala Uprava KKL. Na hamiša asar bišvat razaslali smo svim povjereništvima, koja su to tražila, bademe iz Palestine, spojivši tako tradicijonalnu slavu sa plodovima rada u Erec Jisraelu. Konačno je Uprava raspisala za Herclovu akciju dvije velike nagrade, jednu za sabirača, a drugu za darovatelja, pa će se nakon žrijebanja platiti jednome darovatelju i jednom sabiraču putni trošak 11. razreda u Palestinu i natrag ili putni trošak 111. razreda u Palestinu i natrag i 20-dnevni boravak u Erec Jisraelu.

Sva ta nastojanja imala su da posluže tome, da pojedine akcije što bolje uspiju. Promatrajući njihov uspjeh moramo konstatovati, da nije bio povoljan, jer im većina naših komesara nije posvetila dovoljnu pažnju ili nije u većim gradovima našla potrebnu potporu svojih suradnika i pomagača. Začudo je najslabiji uspjeh donijela omladinska akcija na Hamiša asar bišvat i Lag baomer, kojč zajedno nijesu dostigle prosječni rezultat naših akcija. Nema sumnje, dla je relativno najbolji uspjeh postigla akcija, koju je sama Uprava poduzela povodom otvorenja hebrejskog sveučilišta, a koja je bila ograničena na naše bogoštovne općine. Lijep broj općina odazvao se našem po'zivu, te ‘ie upotrebio tu zgodu,, da ovjekovječi svoje ime u Zlatnoj knjizi KKL s istorijskim datumom otvorenja hebrejskog universiteta u Jerusolimu. Ta akcija još uvijek nije dovršena, tako da iz objelodanjene statistike ne ćemo moći vidjeti potpuni rezultat, jer mnoge naročito manje općine nijesu taj u budžetu nepredvidjeni iznos mogle da najednom polože, već ga otplaćuju u obrocima, pa će jedan dio akcije biti iskazan u sabirnom radu naredne godine. UpravaKKL. nije se samo ograničila na provedbu glavnih akcija, koje je već početkom godine najavila svim povjerenicima. Ona je stajala u živom kontaktu sa svim povjerenicima, te im je slala časopis »Unser Fonds«, kđji im je pored informacije o razvitku i stanju rada za KKL mogao davati i obilje uputa za praktički rad, a, i mi smo s naše strane nastojali, da svakoga što bolje uputimo u rad. Za Vojvodinu smo nastojali nabaviti agitacijom materijal na madžarskom jeziku, u Južnu Srbiju slali smo brošure na španskom i francuskom jeziku, pa ćemo u tom smjeru i dalje raditi. Povjereništvo u Beogradd izdavalo je svakoga kvartala svoj bulletin, u kome je nastojalo, da srbijanske surnišljenike upozna s ciljevima i potrebama KKL, te je ujedno izvještavalo našu javnost o radu beogradskog povjereništva i o postignutim rezultatima Nažalost nam interne prilike nisu dopuštale, da sazovemo bar jednom u godini zbor naših komesara, pa da se s njima posavjetujemo o budućem radu. Držimo, da će u buduće biti lakše moguće, da se povjerenici sastanu, pa makar samo po provincijama, a naročito će uspostavom novog zasebnog tajništva za KKL biti omogućen bolji kontakt sa pojedinim komesarima. Pored toga stajala je Uprava u vrlo živoj prepisci sa Hanhalom KKL i direktorijem u Jerusolimu, naročito radi kupnje zemljišta za jugoslavensku koloniju, da se konačno omogući naselenje naših halucim. Pregovori su se radi naročitih prilika u Palestini otegnuli, jer kupnja ovećeg kompleksa traje dulje, nego što to naša strpljivost podnosi. Danas možemo reći, da nam je Hanhala došla znatno u susret i izjavila se spremnom, da kupi potrebiti kompleks zemljišta, prepuštajući izbor zemljišta nama odnosno našim halucima. Sa strane KKL je sve učinjeno, da naši halucim dodju što prije u posjed zemljiišta, pa da se tako osnuje nova kolonija u Erecu. Uprava KKL bila je zastupana na konferenciji svih zemaljskih povjereništava, koja se održala prije

svjetskog cijonističkog kongresa od 11. do 14. augusta o. g. u Beču, te su naši delegati živo učestvovali u debatama i tražili ovlaštenje za provedbu jedinstvene akcije. Pošto se Hanhala, a i većina zastupnika izjavila protiv provedbe ovoga principa, morali smo odustati od svih daljnjih koraka u tom smjeru. Poznato je, da je Keren od nas tražio obavezu, da ćemo za kupnju zemljišta što će ga dobiti naši halucim namaknuti izvjestan kontingent za KKL. kontingent, koji je bio dvaput veći od našega prijašnjega. Ovom zgodom želimo da konstatujemo ugodnu činjenicu, da smo ispunili preuzeto obećanje, da za ovu godinu potpunoma namaknemo svoj kontingent, ma da nam je povišenje tek kasnije, na izmaku prvog četvrtgodišta saopćeno, tako da smo morali upeti sve sile, da osiguramo taj rezultat. Kraj toga treba još uvažiti, da pored svega povišenja kontingenta naša Uprava nije nijednom mjestu povisila kontingent, a mogla je to učiniti zato, jer je uspjelo naći novih stanica za rad, osvojili smo nove i dobre pozicije, pa će svatko, tko samo letimično pogleda našu statistiku,, moći lako naći mnogo mjesta, kojih se imena do danas u našoj statistici nijesu spominjala. Bit ć© naš zadatak u buduće, da ovu listinu imena još više nadopunimo, dok više ne bude mjesta, u kome stanuju Židovi, a koje ne bi u našoj statistici bilo zastupano. ♦ U općem dijelu već smo istaknuli, da će budući rad morati naročito računati ne toliko s pojedinim akcijama, već s pojedinim sabirnim granama. Razlog je tome zaključak XIV. kongresa, koji je pokušao, da tačnije opredijeli djelokrug KKL, da se izbjegne koliziji sa KH. Polazeći s gledišta, da je KKL darovni fond, traži se, da KKL i u svom radu očuva karakter darovanja, dok je KH baziran na poreznom sistemu. Prema tome ne će se više smjeti propagirati samooporezovanje, niti dunam-akcija, kod koje se traži fiksan, dosta visok iznos, koji već ima karakter poreza, te po svojoj biti spada u djelokrug Keren Hajesoda. Morat ćemo prema tim zaključcima da udesimo svoj rad, koji treba pored svega toga da udovolji potrebama KKL. Iskustvo rada u drugim zemljama pokazalo je, da je jedno od najpodesnijih i ujedno najizdašnijih sredstava za sabiranje, naša škra b i c a (kašica), koja iziskuje tek dobru organizaciju. Mi smo u nekoliko navrata pisali o škrabici, pa ne bismo htjeli ponoviti, što smo već ranije o toj sabirnoj grani rekli. Ali jedan zahtjev moramo ponovno staviti i ne smijemo mirovati, dok se ne ispuni: Škrabica KKL mora doći u svaku židovsku kuću! Veliko se tu radno polje pruža naročito našoj omladini, koja može sustavnim ustrajnim radom potrostručiti naše prihode, ako će ne samo smještati škrabice u židovske kuće, već će ih. to je isto tako važno, i redovito ispražnjivati, to znači svake godine najmanje 6 puta. Ako valja da škrabice zamijene ukinutu granu samooporezovanja, tada je treba svaki mjesec ispražnjivatr. Pri tome valja još posebno naglasiti veliku odgojnu zadaću, što je škrabica KKL vrši u židovskoj kući. Uvjereni smo, da je ona doista najpodesnija, da uvijek

RROJ 43.

*7. I nn Vr

5