Жидов

Kao prigodom svakog S. V. tako će biti i ovaj puta izabrana komisija točno informirana o svim fazama poslovanja od zadnjeg S. V. pa do danas. blagajnlćki izvještaj^ Računski zaključak per 30. IX. 1925. U broju 28. —29. »Židova« objelodanjen je račun prihoda i rashoda te račun razmjere za vrijeme od 1. I. 1924. do 30. IV. 1925. Ovdje slijede računi za daljnjih 5 mjeseci t. j. od 1. V. 1925. do 30. IX. 1925. Financijalno stanje Saveza poboljšalo se dakako, jer su unišli ipak neki prinosi i tako svršava ova bilanca sa imovinskom stavkom od Din. 51 005.44. Ako se uzmu u obzir tražbine vjerovnika sa svotom od Din. 15.134.04 i da bi Savez imao još namiriti do 31. 111. 1926. t. j. do konca budžetarne godine, koja je trebala trajati od 1. IV. 1925. do 31. 111. 1926. samo redovite izdatke otprilike Din. 36.000 (naime 6 puta po Din. 6000 za vrijeme od 1. X. do 31. III.) može se konstatovati, da zapravo nema imovine, i za druge proračunske stavke (agitacija, pripomoći, pal. ured itd.) apsolutno nikakovih sredstava. Ako se pako uoči mogućnost, da naše glasilo uslijed gospodarskih prilika (ispad anonsa) i gubitaka kod tražbina za iste i pretplata, dugujući iznos od D. 11.105.60 ne će moći izravnati, onda je razmjera pasivna. Uzrok leži dakako opet samo u nedostatnim sredstvima i u nehaju većine M. C. O. te pojedinaca naprama onako već skučenim potrebama Saveza. Apel na M. C. 0., koje nisu udovoljile dužnostima u tom pravcu raspisanje kontingenta ostao je potpunoma bez uspjeha. Proračun. Prilike nas sile, da proračunsku godinu mijenjamo, naime da podastremo budžet za vrijeme od 1. X. 1925. do 30. IX. 1926. Isti još ne može biti objelodanjen,, jer ga Savezni Odbor imade aprobirati. Sadržaje osim redovitih stavaka dvije važne stavke i to; Posebni prinos za M. O- u visini od Din. 72.000 i ostatak potreba za Mošav Jugoslavija Din. 200.000. Radi prve stavke imao bi se doprinos ustanoviti sa Din. 45.—, a potonja svota imala bi se se namaknuti zaključnom akcijom odmah iza Saveznog Vijeća tako. da pojedinac daruje Din. 50. Šekelska akcija 5685. Do 30. IX. 1925. obračunato je 4606 klal-šekela i 268 Hitahduta. Opća jedinstvena akcija ne može se provesti, jer se njoj protivi Cijonistička Egzekutiva.

David Spitzer.

Račun prihoda i rashoda za vrijeme od 1. V. do 30. IX. 1925.

Račun razmjere 30. IX. 1925.

Problemi Saveznoga Vijeća

Cijonistički rad nažalost još uvijek nije zahvatio dubinu, već nažalost leprša po površini, uslijed čega kod nas još nema pravoga jevrejskoga života, a napose jevrejske društvenosti, koja je temelj cijonističkoj aktivnosti. Mjesne Cijonističke Organizacije u svojoj suštini ne pokazuju dovoljno znakova svoje aktivnosti, nego drže da su udovoljile cijonističkim dužnostima, ako se mogu pozvati na nešto svo-

ga sabirnoga rada. Medjutim naša snaga ne leži uvijek na polju sabiranja, već na produbljivanju naših vrednota u velikom krugu naših sumišljenika. Nije dakle znak jakosti pokreta, ako se koja M. C. O. pozivlje na rezultate sabiranja, jer oni mogu da su prouzročeni i momentanim raspoloženjima, već je nužno, da sve Mjesne Organizacije- vode brigu o kulturnim našim zadaćama, jer će samo tim svojim radom doprinijeti razvitku i proširenju našega pokreta. U gradjanskim krugovima još uvijek cijonistička svijest nije produbljena, pa je možda u velike bila naša pogreška, što na tu kulturnu stranu u našemu gradjanstvu nismo dosele polagali dovoljno pažnje. Samo naša omladina živi produbljenim cijonističkim životom, no i ona ne može da razvije svu svoju djelatnost kraj nerazumijevanja njezinih težnja. Omladina se u svim kulturnim narodima napose potpomaže, a u nas kao da se na takovu djelotvornu pripomoć uopće vrlo malo pomišlja. Samo vodstvo nije u stanju da iz svojih čednih sredstava udovoljava svim potrebama omladine, premda se u tom pravcu napose u najzadnje vrijeme silno naprezalo, već su sve M. O. dužne, da ove potrebe bezuvjetno podupiru. Naravno je, da i s takovom pomoći omladini još ni s u M. O. iscrpio svoj rad, jer bi se one i te kako imale brinuti i oko vlastite svoje cijonističke odgoje. Neprestano se čuje pritužba, kako ovdje i ondje nema za kulturni rad sposobnih Iju di, no takav prigovor nikako nije umjestan. jer se produbljivanjem cijonističke misli uvijek po sebi radjaju sposobni ljudi, a napose, kad znademo, da mi tih ljudi već sada imademo, ali oni često ne razvijaju nužne aktivnosti. 1 samo vodstvo bi trebalo da vodi brigu o važnosti toga kulturnoga i odgojnoga cijonističkog rada, pa držimo, da bi bilo od prijeke potrebe, da se u krilu vodstva stvori kako je to već provedeno u nekim

savezima posebni referat, koji bi se napose imao starati o kulturnoj povezanosti i odgoji cijele organizacije. Time bi se u kulturno-odgojnom pravcu postigla neka jednovitost, a pojačala bi se bez sumnje i cijonistička gradjanska svijest, koje do sada kao da uopće nema. U tom pogledu bi imala da igra vidnu ulogu i naša židbvska štampa, koja bi u židovske domove trebala da unese poznavanje ne samo dnevnih pitanja, već i historičkih i uopće kulturnih zasada. U tom pravcu bi puno bolje mogla poslužiti jedna revija, koja bi podaleko od dnevnih naših pitanja mogla da se napose posveti upoznavanju naše historije i produbljivanju židovskoga duha. Naravno je, da će ovakva revija biti korisna i za pitanja naše sadašnjice, a napose za dalju naobrazbu naše omladine. »G i de on« je i dosada a napose u posljednje vrijeme vršio tu plemenitu zadaću, ali bi se trebao izgraditi uz široku potporu ne samo vodstva, već i svih naših krugova, jer će samo onda moći potpuno da odgovara našim potrebama. Pod potporom ne razumijemo samo financijalnu pomoć, već i nužnu saradnju svili, intelektualnih krugova naše zemlje. S veseljem konstatujemo, da napose u omladini imade aktivne povezanosti s Palestine m, a nema sumnje, da se sve više ukazuje potreba, da i naši gradjanski krugovi uznastoje, kako bi se što više barem idejno povezali s pitanjima izgradnje Palestine. Držimo, da i kod nas treba priredjivati češća putovanja u Palestinu kako bi se naši krugovi izbliza upoznali s pitanjima, koja interesiraju našu javnost, a napose kako bi pod osobnim dojmom u njih nastalo pravo i iskreno razumijevanje svih teškoća, a i uspjeha obnovnoga rađa. I naše novinstvo trebalo bi da posveti mnogo više pažnje tretiranju toga obnovnoga rada, jer se sa donošenjem kratkih vijesti o rezultatima ovoga ili

9

»ŽIDOV«

BROJ 43.

Rn. osiguranja . prenos 1600 40 s » Palured, hal. stanica 160 w namještaja . otpis 1000 r> unapređenje hebrej. jezika 1000 W pripomoći • yy 2740 n rasvjete i loženja 111 05 M stanarine • » 1047 » uprav, troška*) • n 7385 07 » agitacije 1201 85 W plaća 19692 16 Od rna kamata 677 32 M „ prinosa 85545 16 » „ imovine 50284 95 *) Poštarina, tiskanice, papir, pisaći pribor, bol. blag. 86222 48 86222 48 orzojavi.

Rn. namještaja 14000 « blagajne 797 20 „ dužnika 122980 62 „ vjerovnika 16239 04 „ farma Bitolj 1710 „ ,,Kolonija“ 68823 34 1. V. 1925. 720-49 ” imovme - 30. IX. 1925. 50284 95 51005 44 137777 82 137777 82