Жидов

Iz štampe

»Obzor« od 12. novembra prenosi iz pariških novina ruske emigracije »Posljednjima Novosti« skraćenu noticu o židovskoj kolonizaciji u Rusiji prigodom izdanja knjige »Židovski zemljoradnik«. Ta notica ima interesantnih podataka i konstatacija, pa- je karakteristično, kako se u nekim ruskim emigrantskim krugovima gleda na momentano uvelike tretiranu poljoprivrednu kolonizaciju Židova u Sovjetskoj Rusiji. Zbog toga je prenosimo u cijelosti, kako je odštamipana u »Obzoru«, »Pitanje židovske kolonizacije na teritoriju S. S. S. R., napose u Ukrajini u posljednje se doba živo pretresa. Napose često o toj stvari piše pariško »Vozroždenije«, koje svjetsku politiku židovske kolonizacije energično suzbija. O tom pitanju zazimaju stanovište pariške »Poslednija Novosti«, koje pišu povodom nedavno izašle knjige u Rusiji »Židovski zemljoradnik« (1925,). Ta knjiga navodi točne statističke podatke o razdiobi novih kolonija u različitim gubernijama i o samom toku kolonizacije. Žid. kolonizacija provodila se još od carskih vremena i nije naime u bitnosti ništa novo. Na početku revolucije bilo ,je u Rusiji oko 80.000 židovskih zemljoradnika. Njihov je broj oko 1. siječnja o. g. činio već 100.000 (na 188.000 desjatina) i narastao je u prvom polugodištu 1925. za daljnjih 29.000 osoba, kojima je dodijeljeno 85.000 desjatina. U odnosu prema cjelokupnom broju židovskog pučanstva u S, S. S. R. (2,800.000), to dakako nije mnogo. »Posljednija Novosti« ne poriču židovskim gradjanima prava na izbor zanimanja, te u židovskoj kolonizaciji gledaju jedan od sredstava, kako se može suzbiti bijeda širokih židovskih slojeva. List si je svijestan pogodnosti susjedstva židovskih kolonija za ruske zemljoradnike. Radi se samo o tom, kakav će odjek proizvesti kolonizacija Židova medju ruskim seljacima. Nužno je istaći, kakovim je fijaskom svršila predjašna ruska kolonizacija u Turkestanu i na Kavkazu i kako je sovjetska vlada radi nezadovoljstva medju ruskim zemljoradnicima bila prisiljena prekinuti pregovore za zemljoradničku Kruppovu koncesiju i za nastambu talijanskih zemljoradnika. List dokazuje statistički, da sovjetska vlada posvećuje mnogo manju financijsku potporu akciji preselenja ruskih kolonista nego smještanju Židova. »Poslednija Novosti« nemaju ništa protiv toga, da izvjesni broj Židova bude koloniziran, ali se samo ne može saglasiti s tim, da ta akcija postane sistem, koji bi nužno doveo do nezadovoljstva«.

ORMSBY GORE O BUDUĆNOSTI PALESTINE

Zastupnik ITA posjetio je povodom 8 obljetnice Balfourove deklaracije državnog podsekretara za kolonije Ormsby Gore-a, kad je boravio u Geneve-u, da ga upita o budućnosti Palestine, On je rekao, da se mnoga politička pitanja koja se tiču Palestine ne mogu sada javno diskutirati. Vrijeme još nije dozrijclo da se izrekne konačna politička prognoza, ali jedno se baš obzirom na osmu obljetnicu Balfourove deklaracije može da izjavi: britanska vlada drži se Balfourove deklaracije i ne misli ni na kakovu promjenu svoje politike u Palestini. Odnošaji izmcdju Arapa i Židova su se popravili. Veseli ga što može da kaže, da su židovski kapital i židovski rad obogatili Palestinu, i da je židovska imigracija u svojoj biti zdrava. Naravno je da židovska imigracija mora da se prilagodi ekonomskim preduvjetima, kako hi se uklonila kriza koja bi mogla da urodi neželjenim posljedicama. IZ JUGOSLAVIJE INVAZIJA ŽIDOVA I ŽIDOVSKOGA KAPITALA U JUŽNU SRBIJU

Piše nam dopisnik iz Skoplja: Na Vaše pitanje obzirom na noticu u »Obzoru« mogu da Vam saopćim ovo; Prije svega nije istina da postoji sada invazija židovskoga elementa i židovskoga kapitala iz Soluna. 0 ovakovoj invaziji nije nikada dosada bila riječ, i o njoj se uopće ne može govoriti, M,ože se dokazati da na pr. u posljednje dvije do tri godine nije poznat slučaj, da bi se uselio ma i jedan Židov iz Soluna ili iz drugih krajeva Grčke. Istina je da u Južnoj Srbiji iraade solunskih Židova, koji stanuju tu već odavna prije rata, pa su pretežitim dijelom postali državljani kraljevine SHS., a godine 1917. doselilo se još nekoliko njih nakon velikoga požara, koji je te godine harao u Solunu, pa je većina njih primila naše podanstvo ili nastoji da ga stekne. Broj tih solunskih Židova, koji gotovo svi stanuju u Skoplju, ne čini ni 5% židovskoga elementa Južne Srbije. Ovako dakle izgleda židovska invazija iz Soluna, ako se ne promatra kroz naočare, kojima je gleda notica u »Obzoru«. U toj notici nastoji njen autor da sakrije pravu svrhu, što mu na kraju dakako ne polazi za rukom. Dosljedno naslovu govori o prijetećoj invaziji grčkih Židova itd., a prava mu je namjera da istupi protiv izgradnje tvornice sapuna, o čemu će kasnije biti riječ. Da budem stvarniji hoću Vam da dadem koliko je moguće, odgovor na sadržaj toga članka. Tvrdnja, da je dosada priličan broj eksporta u Južnoj Srbiji bio u našim t. j. rukama srpskih podanika, nije ispravna, naprotiv je tačno, da je eksport u regiji Skoplja bio od iskona u rukama solunskih izvoznika, jer je ovdašnji eksport bio uvijek ovisan o solunskom tržištu. Ovako je bilo prije i nakon oslobodjenja, kad su izvoznici bili u Solunu, a u Južnu Srbiju slali u sezoni svoje kupce, pa bi ovako izvozili naše produkte. Sada se tek može da konstatira pokret koji ide za tim da obavi izvoz produkata iz Južne Srbije direktno mimoilazeći solunske izvozničke posrednike. Tak° je na pr. čitava žetva opijuma i kokona bila prodavana solunskim izvoznicima, koji sit je onda prodavali dalje u Englesku, Italiju itd. Sad si mnogi trgovci u Južnoj Srbiji udešavaju izravnu vezu sa potrošačima u raznim zapadnim zemljama', a medju njima imade mnogo Židova, ali tek nekoliko gore spomenutih iz Soluna. Ali upravo ovim posljednjima treba da se zahvali što je istrgnut eksport iz ruke Soluna. Značenje izvoza je u tome da u državu dotiče protuvrijednost u novcu, pa je svejedno po gospodarstvo jedne zemlje, je li izvoznik pripadnik ove ili one konfesije. »Obzor« tvrdi, da smo ovdje imali lijepo razvitu industriju zelenog sapuna, koja je potjecala još iz turskog vremena, pa se tuži, da joj prijeti opasnost da će potpuno propasti, ili prijeći u ruke stranaca solunskih Židova. Ali zaboravlja spomenuti da su te tvornice osnovale isključivo solunske tvrtke. I ako su nastale nove tvornice traže konzumenti solunsku marku, jer naši produkti ne dostižu kvalitetu solunskih. Najuglednija solunska marka »L eo n« planirala je nakon oslobodjenja da u Južnoj Srbiji izgradi svoju tvornicu, ali su izvršenje toga nauma s uspjehom zapriječile domaće tvornice. Ovdje se govori da je u projektiranoj tvornici sapuna Taze Stajića interesirana i solunsko Židov, tvrtka »Leon«. Zbog toga konkurenti provode živu kampanju da se onemogući osnutak te tvornice. Da im bude uspjeh kampanje što sigurniji zavili su svoju akciju u nacijonalni plašt. Pa budući da se radi o židovskoj tvrtci iz Soluna govore o invaziji židovskog elementa i kapitala iz Soluna u Južnu Srbiju. B. J.

KONFERENCIJA MESNE CIJONISTIČKE OR GANIZACIJE U BEOGRADU

Na dan 15. o. mj. pre podne održana je u sali kluba konferencija, na kojoj su podneseni referati o Sav. Veću, održanom 18. i 19. X. u Zagrebu i o stanju naše haluć. farme u Erec Jisraelu. Prvi ie referat održao g. Avram Koen. u kome je izložio ceo tok rada ovog Veća i donesene zaključke, kao i objasnio važnu ulogu i zadaću beogradske delegacije u svim granama rada ovog Veća. Ističe važnu odluku o prenosu Kuratorijuma Kerene Hajesoda za ćelu zemlju u Beograd, te ćemo imati veliku zadaću, da ovaj najvažniji organ razvijemo do potpunosti. Drugi

referat održao je dt. Fridrih F o p s, koji izlaže način naše opšte 'kolonizacije u Erec Jisraelu, te detaljno opisuje dosadanji rad na osnivanju naše farme, te iznosi potrebu, da izvedemo zaključnu akciju u materijalnom .pogledu, koja Je potrebna, da bi se najzad ovo delo u najskorijem vremenu izvelo. 0 ovim referatima govori g. dr. David Alka 1 a j i g. dr. David Alba I a, te se zalhn razvija živa diskusija o hebraizaciji, o osnivanju pro-palestinske sikcije, a kolonizaciji, o sefard skoj organizaciji, o radu za: Jevr. Nar. Fond i. o potrebama ovdašnje omladine u kojoj učestvuju gdja. Laura Haim. i igg. David Levft-Fortuna, Sime Leov i ć, Kalman Ldb 1, dr. Salomon A Ika 1a j i David Rubeno vlč. Ova je konferencija u svemu uspela i zaključena je izjavom, da će M. C. O. voditi računa o svima izraženim željama, te se prilazi izboru odbora za praktično izvodjenje zaključnu akciju za haluč. farmu. A. K.

Službena saopćenja POVJERENICIMA ZA KEREN KAJEMET!

Pozivlju se svi povjerenici da smjesta obračunaju akciju povodom proslave obljetnice Balfourove deklaracije, te da do konca mjeseca jave, koliko su škrabica ispraznili, i koliko novih smjestili. U savezu s time ponovno upozorujemo, da treba škrabice bezuvjetno svaki mjesec isprazniti. . Većina povjerenika nije još ništa javila 0 priredbama u njihovim mjestima za ovogodišnju Hanuka akciju. Naglašujemo, da je Hanuka akcija jedina i posljednja akcija u I. četvrtgodištu i da treba prema tome i nastojati, da rezultat bude takav, da nam omogući namaknuti kontingent. Za Hanuku dobit ćemo umjetnički izradjene Trendcrle iz Erec Jisraela. Narudžbe neka se odmah šalju na upravu, Zagreb, Ilica 31. 111. Uprava Kercn Kajcmet Lejisrael. IZ PALESTINSKOGA UREDA. Linija Konstanca Hajfa Jafa, Otvorena je nova linija iz Konstancc u Palestinu. Prvi brod te linije polazi iz Konstance 4. decembra pa će svakih 14 dana t. j. svakoga drugoga petka odlaziti brod iz te luke u Palestinu. Prvi razred te linije stoji 14.000 leja, 11. razred 9.000 leja, 111. razred bez kreveta i hrane 2.800 leja sa krevetom i ritualnom hranom 3400. 111, razred za emigrante sa skupnom kabinom bez kreveta i hrane 2.200 leja, sa krevetom 1 ritualnom hranom 3100. Turističke grupe od najmanje 10 osoba dobivaju u svim razredima izuzevši kod stavke imigranata popust od 10 posto. Karte prvoga i drugoga razreda mogu se kupiti najednom za put u Palestinu i natrag, kod čega se ukupno dobiva popust od 25 posto. Kod karata trećega razreda sa krevetom i hranom nema te pogodnosti, a karte trećeg razreda bez kreveta i hrane za tamo i natrag stoji svega 5600 leja. O svim detajnim podacima izvještava direktno svakoga interesenta Palestinski Ured, Zagreb, Ilica 31. 111,

6

»Ž I D 0 V«

BROJ se.

Židovi Jugoslavije Darujte obilne priloge za osnutak i uredjeuje farme naših halucim u Erec Jisraelu.

Čitamo u broju 19. telavivskog »Misbar vtaasdja«; >Qospodin Vajhraan iz TelJosefa. boravi sada izvaor zemlje, pa će otputovati u Jugoslaviju, da kupi magjarskih kobila za gospodarstva Odu da.«